Zanimanja budućnosti: Kojim će se poslovima baviti današnja djeca?

Nekada je za siguran posao bilo dovoljno završiti dobru školu, a fakultet je svakako bio dodatna prednost. No, današnje vrijeme ubrzanog razvoja i tehnologije, pred djecu stavlja sve više izazova. Tako je potrebno i pomno razmisliti i odabrati u kojem će se smjeru kretati njihovo obrazovanje i koja su zanimanja tražena. S obzirom da državne institucije to ne prate, niti imaju strategiju, niti usklađuju upisne kvote sa stvarnim potrebama tržišta rada, a obrazovni sustav ih nikako ne priprema na svijet rada koji se mijenja brže nego ikada, čini se kako roditelji moraju sami preuzeti usmjeravanje djece kad su poslovi budućnosti u pitanju.

Velik broj poslova koji su prije tek desetak godina doživjeli ekspanziju, već sutra možda – neće postojati. Stručnjaci s područja ekonomije, financija i tehnološkog razvoja posljednjih nekoliko godina udružili su snage kako bi sastavili popis poslova koji bi se mogli okarakterizirati kao „zanimanja budućnosti“. I dok je za neke grane već bilo jasno kako će se sve više širiti, tu su i neka zanimanja koja još niti ne postoje, no već sada je potrebno dječje obrazovanje usmjeravati upravo u tom pravcu.

Zanimanja koja neće nestati

U moru karijera koja uključuju modernu tehnologiju, još uvijek se može naći poneko koje je već dulji niz godina dobro poznato, ali za koje se sa sigurnošću može reći kako nikad neće zastarjeti. Za početak, tu su radna mjesta vezana za obrazovanje, što se svakako odnosi na učitelje/učiteljice. Pogotovo u nižim razredima osnovnih škola. Iako se obrazovni sustav konstantno mijenja, zaista je teško da će se mijenjati i njegovo funkcioniranje u prvim godinama školovanja mališana. Tehnologija će olakšavati prezentaciju sadržaja učenicima, ali još dugo će nam trebati učiteljice i učitelji da djecu usmjeravaju kroz učenje i odgajaju ih.

Još jedna grana posebno je atraktivna, ali i nezamjenjiva. Riječ je o zdravstvu, a tu spadaju svi – od medicinskih sestara do specijaliziranih liječnika. Od poslova za koje je potrebno visoko obrazovanje tu su još ekonomski analitičari te stručnjaci iz područja prehrane, poput nutricionista za kojima je potražnja posljednjih nekoliko godina sve veća.

Od poslova za koje nije potrebno sveučilišno obrazovanje, kao iznimno tražena navode se zanimanja kao što su električari, vodoinstalateri i radnici na gradilištima. Koliko god tehnologija napredovala, u idućim godinama nije realno za očekivati kako će navedena zanimanja jednostavno izumrijeti.

Nove tehnologije i nova radna mjesta

Posljednjih dvadesetak godina svjedočimo ekspanziji inovacija u svijetu tehnologije. Pametni telefoni i prijenosna računala koja su nekad bili gotovo nezamislivi, sada su dio svakodnevnice. Djeca su od malih nogu navikla služiti se računalom te komunicirati putem mobilnih uređaja. I dok se često vode debate koja je dob primjerena za kupnju računala ili mobitela mališanu, jedna se činjenica ne može poreći – moderne tehnologije ušle su u svaku poru današnjeg društva i tu će i ostati.

Razvoj tehnologije je, osim povezanosti cijelog svijeta, za posljedicu imao i otvaranje novih radnih mjesta. Kompjutorski stručnjaci utrli su put sasvim novoj grani poslova za koju je iz dana u dan sve veća potražnja. Izrada aplikacija, programiranje i digitalni marketing samo su neki od polja čiji stručnjaci posljednjih godina imaju pune ruke posla. Rješavanje „problema“ na području računarstva nikad nije bilo unosnije, a uz malo kreativnosti i znanja moguće je razviti aplikacije koje će danas u veoma kratkom roku naći put do velikog broja ljudi diljem svijeta.

Ove moderne tehnološke grane povukle su za sobom još jednu grupu zanimanja koja spadaju u takozvanu kreativnu industriju. Radi se o grafičarima, dizajnerima, ilustratorima, fotografima, copywriterima, producentima i umjetnicima svih vrsta koji sudjeluju u izradi vizualnih proizvoda i u svim poslovima vezanim za vizualnu komunikaciju.

Radna mjesta u nastanku

Istraživanja provedena na području zapošljavanja pokazala su kako se u idućih dvadesetak godina očekuje otvaranje radnih mjesta koja do sada nisu niti postojala. Vezana su uglavnom za područja robotike, a kao posebno atraktivno zanimanje spominje se – reciklaža, točnije dizajn predmeta iz otpada. Za ovo zanimanje ističe se kako će biti i prijeko potrebno, s obzirom na količinu otpada na Zemlji, kao i klimatske promjene koje se zbog njega ubrzano događaju.

Iako za ta i slična zanimanja za sada ne postoji formalno obrazovanje, stručnjaci tvrde kako je moguće već sada implementirati neke njihove segmente u obrazovanje, kako bi djecu pripremili na njihovu pojavu u budućnosti.

Obrazovanje koje ne prati trendove

I dok se kao primjer kvalitetnog obrazovanja već godinama pri samom vrhu nalaze skandinavske zemlje, čini se kako Hrvatska i dalje „kaska“ na ovom polju. Tehnologija svakog dana sve više napreduje, što se ne može reći i za sustav obrazovanja u Lijepoj našoj. Na području osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja tek je posljednjih nekoliko godina vidljiv napredak koji uključuje uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u kurikulumu. No, to povlači i još jedan problem koji se tiče informatičke opremljenosti. Ruralna područja i dalje su često zakinuta u odnosu na veće gradove. Škole u gradovima nerijetko su mnogo bolje opremljene za rad na računalima.

Što se visokog obrazovanja tiče, pozitivan pomak niti tu nije u potpunosti ostvaren. Ne uzimajući u obzir fakultete specijalizirane za nove tehnologije, ostatak rijetko svojim studentima nudi kolegije vezane za nove tehnologije. Stručnjaci diljem svijeta ističu kako bi za bilo koje zanimanje ovo trebao biti standard, prvenstveno zato što se tehnologija danas uspjela implementirati u gotovo sva radna mjesta.

Usmjeravanje mališana

Iako obrazovni sustav u Hrvatskoj možda nema sve uvjete za stvaranje stručnjaka iz područja poslova budućnosti, to ne znači da roditelji svojim odgojnim metodama mališana ne mogu pripremiti na iste. Za koje god zanimanje da se jednog dana odluče, i dalje će im trebati neke od osnovnih vještina.

Za početak, usadite mališanu želju za učenjem novih stvari i svakodnevno potičite njegovu znatiželju. Naučite ga i kvalitetnom komuniciranju s ljudima u njegovoj sredini. Dijete koje je od malih nogu naučeno na pristojnost i lijepo obraćanje drugima, taj obrazac će gotovo sigurno „preslikati“ i na razgovoru za posao jednog dana. Otvorenost za nova iskustva isto je veliki plus, te će upravo ova osobina potaknuti istraživanja i na poslovnom planu.

Zapamtite, koliko god novi poslovi i tehnologija „uzeli maha“ tijekom idućih godina, jedna se stvar nikada neće promijeniti, a to su upravo socijalne vještine. Tko god uspješno ovlada njima, zasigurno će imati i više prilika u budućem obrazovanju i na poslovnom planu.

Recipe: Pudding Cake with Kinder Ganache

INGREDIENTS

For the cake

2 eggs
1 cup flour
1/2 cup sugar
A pinch of salt
1/4 cup vegetable oil
1/2 tsp baking powder
1/4 cup butter milk
1/2 tsp vanilla essence

For the kinder ganache

160 g kinder maxi (8)
1/2 cup whipping cream

For the custard whipped cream

225 ml thick cream/170g nestle cream
18g dream whip powder sachet (1/2 of 1 sachet)
25g caramel custard powder (1/2 if 1 sachet)

For garnish

Chocolate shavings
Crushed lotus biscuits

DIRECTIONS

To make cake
1. Preheat oven to 350F.
2. In an electric beater, beat the eggs, sugar and vanilla essence till creamy.
3. Add in the oil and beat.
4. Sift the flour, baking powder, and salt. Add the flour mix to the batter slowly alternating with  buttermilk.
5. Nicely grease a 24 cm round tart/pie pan. Pour the batter into it and bake for 20 minutes till  toothpick inserted comes out clean.

To make the ganache
1. Heat the whipping cream till it comes just to a boil.
2. Pour this over the kinder chocolates.
3. Cover it and let it stay for 5 minutes.
4. After 5 mins whisk it well till chocolate gets fully melted.Dd
5. Refrigerate for some time.

To make the custard whipped cream
1. Onto the cooled cake spread a thin layer of ganache.
2. Then custard cream. Then on top pour plenty of ganache.
3. Garnish with crushed lotus biscuits and chocolate shavings.
4. Refrigerate for an hour.

NOTES

* You can replace the buttermilk with regular milk.
* Make sure you make this in a tart pan like the one in this picture, so that the cake can hold the pudding. If you can’t find this type of pan, its ok, just make in a normal round pan. If you want the cake to hold more pudding, scrape out a little cake from surface to make a well, keeping the sides as such.
* If you cant get kinder, just use the usual chocolate. But i must say that it tastes too good with kinder.

Chrono Diet Plan

Most diets that either restrict calories or limit one of the three macronutrients: carbohydrates, proteins and fats. The chrono diet allows you to eat most foods as long as they are eaten at the appropriate times throughout the day. There is no calorie counting, and the only prohibited food is dessert. Although the chrono diet generally follows healthy guidelines established by the U.S. Department of Agriculture, it is still important to check with your doctor before beginning this diet plan.

Breakfast

Eat breakfast mid-morning, around 9:00 a.m. It should consist of fats and sugars or carbohydrates. Sugars give a quick burst of energy when it is needed most, at the start of the day. Fats take longer to break down, and provide longer lasting energy. Examples of chrono breakfast items include yogurt, cheese, milk and cereal or toast with butter. Other than dairy, protein items such as meat and eggs, should not be eaten with carbohydrates on the chono diet. A traditional breakfast of eggs, bacon and toast would be prohibited.


Lunch

If following the chono diet method, lunch should be your largest meal of the day. It should be eaten around 1:00 pm. This is when energy is highest and calories are required to keep you going through the rest of the day. Lunch on the chrono diet is comprised mainly of complex carbohydrates. Have one large dish without any side dishes or desserts. Examples of starchy lunch items include pasta, rice and beans or vegetable soup with lentils.

Snacks

There are two snacks permitted per day, one at 10:30 a.m. and the other at 4:00 p.m. The morning snack consists of a piece of fruit of your choice. In the afternoon, you may have something sweet, such as a piece of dark chocolate and some fruit. Do not skip the snacks. Your body needs the sugar to help maintain your energy levels.

Dinner

Try to eat dinner around 6:00 pm. Do not snack after dinner. Allow your food to completely digest before going to bed. Dinner on the chrono diet is a lighter meal, and based on protein foods. Grilled chicken with a small salad, baked fish and steamed vegetables, or other lean meat item is appropriate for this time of day.

Balanced Diet

Although eating most of your food groups separately, you should still make sure you are getting all of your daily requirements. According to the USDA adults need 1 1/2 to 2 cups of fruit; 2 1/2 to 3 cups of vegetables; 6 to 8 oz. of grains; and 5 to 6 oz. of protein foods such as meat, beans and dairy each day.

Hrono dijeta (ishrana) pravila, jelovnik, restrikcija

Saznajte:

– šta je hrono dijeta
– pravila
– restrikcija
– hrono ishrana jelovnik
– doručak
– užina
– ručak
– večera
– primena u trudnoći

Šta je hrono ishrana

Hteli biste da izgubite suvišne kilograme, ali da ne gladujete? Mršavite, a možete da jedete sve? Ukoliko ne verujete da postoji takva dijeta, varate se! Da li ste čuli za hrono ishranu?

Šta je hrono ishrana? Hrono ishrana ili hrono dijeta, kako god želite – jeste zasnovana na pravilu da se određena vrsta namirnica konzumira u tačno određeno vreme. Hrono ishrana se bazira na konzumiranju hrane prema dnevnom telesnom ritmu našeg organizma. Šta to znači? To znači da se u toku daan smenjuju periodi kada se luče određeni hormoni i enzimi za varenje hrane, pa se shodno tome mi i ponašamo u smislu ishrane. Dakle, ukoliko se ujutru luči insulin, potrebno je da izbegavamo unos šećera ujutru jer bi se time samo opteretio pankreas. Potrebno je da unosimo određenu vrstu hrane onda kada se luče enzimi koji će moći da je svare.

Zaključak je – možete da jedete sve, ali u određeno vreme i uz pravilno kombinovanje namirnica. Svaka hrana ima svoj deo dana: doručak, ručak, večera, pa i užina. Na taj način se sprečava nagomilavanje masti u telu i višak kilograma.

Ukoliko bismo metaforički želeli da predstavimo kako treba da se sprovodi hrono ishrana, onda bi to izgledalo ovako:

‘’Doručkujte kao kralj, ručajte kao princ i večerajte kao siromah.’’

Cilj hrono dijete jeste da se uspostavi normalan metabolizam, da naučimo da nije svaka hrana za svaki deo dana, i naravno da izgubimo suvišne kilograme i promenimo navike u ishrani.

Hrono dijeta nastala je u Francuskoj 1986. godine, tvorcem se smatra francuski lekar Alain Delabos. Dijeta je kreirana na osnovu veoma preciznih istraživanja fizioloških i biohemijskih procesa u ljudskom organizmu, tako da nema bojazni da možete ugroziti svoje zdravlje.


Hrono dijeta pravila

Kako biste preciznije razumeli hrono ishranu, u narednom tekstu navešćemo osnovna pravila hrono dijete:

– većina namirnica je dozvoljena tokom ove dijete, a količina unete hrane takođe nije bitna (nema gladovanja ili odricanja)

– određena vrsta namirnica (proteini, ugljeni-hidrati, masti, vitamini i minerali) se konzumira u tačno određeno vreme u toku dana

– potrebno je smanjiti unos namirnica koje imaju visok glikemijski indeks (brzo povećavaju nivo šećera u krvi) i proste šećere

– vremenski razmak između obroka treba da bude između 4-6 sati (idealni razmak između obroka je 5 sati)

– hrono dijeta je pre svega bazirana na lučenju hormona insulina i kortizola i enzima za varenje hrane (koji se luče u različito doba dana)

– postoje sva 3 obroka (doručak, ručak, večera ) i užina

– tokom hrono dijete između obroka nema jela, pa čak ni grickanja

– doručak mora da bude najbogatiji

– šećer je zabranjeno konzumirati za doručak (voće, med i bilo šta slatko nisu dozvoljeni za doručak)

– zabranjeno je konzumiranje: kravljeg mleka, jogurta, biljne masti i sireva, margarina, pekarskih peciva

– slatko, uključujući i voće se jede u popodnevnim satima – kao užina

– postoji i restriktivni period (koji obično primenjuju osobe koje žele da izgube veći broj kilograma) koji traje mínimum mesec dana

– izbegavajte kuvanje skrobnog povrća, jer se kuvanjem povećava glikemijski indeks takvih namirnica (zdravija je presna nego kuvana šargarepa)

– za vreme hrono dijete zabranjen je unos gaziranih pića

– kombinovanje proteina i ugljenih-hidrata je dozvoljeno samo za doručak (dakle, za ručak ili večeru ih ne smete kombinovati)

– tokom hrono dijete hleb, testenine, skrobno povrće i pirinač se ne smeju jesti posle 15 h popodne

– od alkohola je poželjno konzumirati crno vino

– poželjno je unositi što više tečnosti u organizam (voda i biljni čajevi)

– hrono ishrana bi trebalo da vam postane zapravo dugotrajan režim ishrane, ovo nije klasična dijeta

Hrono dijeta restrikcija

Hrono ishrana je najpre zamišljena kao jedan vid ishrane, a ne kao klasična dijeta. Međutim, kako veliki broj ljudi ima znatan višak kilograma, uveden je i poseban restriktivni period u okviru hrono ishrane. Restrikciju u hrono dijetu uvela je dr Ana Gifing.

Kao što smo rekli, za užinu se jedu slatkiši i voće. Restrikcija podrazumeva da se užina potpuno izbaci iz dnevnog jelovnika, pa čak i voće. Potrebno je generalno smanjiti unos namirnica u ovom periodu, a naročito šećer. Povremeno se izbacuje i skrobno povrće i ugljeni hidrati za ručak. Zašto se ove namirnice izbacuju? Zato što su pune šećera.

Period restrikcije je zamišljen kao period u kom se telo čisti i tada se zapravo gube suvišni kilogrami. Razmak između obroka u ovom periodu bi trebalo da bude 5 sati.

Što se doručka tiče, možete jesti peciva od svih vrsta brašna, sem pšeničnog i kukuruznog, možeet koristiti: speltino, heljdino, ovseno, ječmeno, ražano i ostala integralna brasna. Nije dozvoljeno mešanje mlečnih proizvoda i jaja, kao i više različitih proteina. Za ručak nije dozvoljeno jesti skrobno povrće i mahunarke, naveli smo zbog kojih razloga; dok bi večera trebalo da bude ‘’lakša’’ – jedna vrsta lakšeg proteina i zeleno ili belo povrće.

Period restrikcije traje minimum mesec dana (28 dana), ali naravno da možete i pre ovog roka da prekinete restrikciju ukoliko već skinete željeni broj kilograma.

Ukoliko neko ima zaista veliki višak kilograma, u tom slučaju restrikcija može potrajati i preko godinu dana!


Hrono dijeta jelovnik

Što se tiče jelovnika za hrono dijetu, shodno pravilima koje smo naveli, možete samo sebi kreirati dnevni meni. Imate zaista mnogobrojne mogućnosti, jer je dozvoljeno unositi većinu namirnica. Samo ih pravilno kombinujte shodno periodu dana i poštujte pravila!



Primer jelovnika za hrono dijetu:

Doručak – šunka ili pileća prsa, maslac, hleb od integralnog brašna (po mogućstvu domaći) i kiselo mleko. Pre doručka možete popiti biljni čaj ili toplu limunadu.

Ručak – gulaš od piletine i tikvica

Užina – neko voće, orasi ili bademi, ili crna čokolada

Večera – pileće belo meso uz zelenu salatu

Hrono dijeta doručak

Doručak je zapravo glavni i najbogatiji obrok u toku dana.

Ko je do sada jeo voće za doručak i smatrao da je to zdravo – sada će saznati da to zapravo i nije baš tako! Ono što je zabranjeno jesti za doručak, to su slatkiši i voće (zabranjen je čak i med). Šećer je ujutru zabranjen jer se tada luči insulin, i dodatni unos šećera bi samo opteretio pankreas.

Doručak treba da bude obilan i da vam obezbedi energiju za predstojeći dan. Ne morat da brojite kalorije i da brinete, jer će vaše telo regulisati sve tokom dana.

Za doručak možete jesti: proteine, ugljene-hidrate, masti (trudite se da izbegavate pšenicu i kukuruz). Imate toliko veliki izbor zdravih vrsta brašna, pa je svakako bolje da konzumirate njih.

Možete jesti: jaja, sir, šunku, kiselo mleko, puter, hleb, pite, neki suhomesnati proizvod itd.

Dakle, za doručak se slobodno opustite i nahranite svoj organizam – ali slatko nikako ujutru!

Hrono ishrana užina

Tokom hrono ishrane, užina je apsolutno dozvoljena! Užina se jedino izbacuje za vreme perioda restrikcije. Ovo je zapravo vaših 5 minuta zadovoljstva, jer za užinu smete jesti slatko. Užina bi trebalo da bude između ručka i večere (između 16-18 h) i ona služi da vas nakratko zasiti, kako se ne biste ‘’prejeli’’ za večeru koja mora biti lagana.

Za užinu možete jesti: voće, sušeno voće, crnu čokoladu (poželjno sa mínimum 70% kakaoa), med, masline, kikiriki puter, orasi, smokve itd.

Ručak

Za ručak se preporučuje konzumacija životinjskih proteina (ili neka druga vrsta proteina) ili povrća (pareno ili u formi salate). Već smo rekli da se kuvanjem povrća povećava njegov glikemijski indeks.

Za razliku od doručka, ručak ne treba da bude obilan, potrebno je samo da vam umiri glad do sledećeg obroka. Poželjno je da se ne mešaju proteini i ugljeni hidrati. Trudite se da unosite manje masnoće za ručak.

Možete jesti: svinjetinu, junetinu, jagnjetinu (ali bez hleba). Ukoliko ne želite ovako jači protein za ručak, možete jesti povrće.

Zaključak: nije dozvoljeno mešanje proteina i ugljenih hidrata za ručak!

Večera

Večerajte kao siromah – odnosno, neka vaša večera bude lagana i neopterećujuća za organizam. Poželjno je večerati bar 2 sata pre odlaska na spavanje, kako biste ostavili svom organizmu vremena da svari unetu hranu. Večera podrazumeva unos nekog lakšeg proteina i zelenog ili belog povrća. Večeru možete i preskočiti, nije obavezna.

Za večeru treba jesti ribu, posno meso (npr. belo meso) ili zeleno povrće. Uveče je zabranjeno unositi testenine, skrob, šećer i masnoće.

Izbegavajte unos ugljenih hidrata za večeru.



Hrono ishrana u trudnoći

Hrono ishranu možete apsolutno sprovoditi i u trudnoći. Kako ovde nema gladovanja i odricanja od većine namirnica, uz to imate i 3 izbalansirana obroka plus užinu – nema bojazni da bi ovakav vid ishrane mogao da škodi vama ili plodu.

Napominjemo, u slučaju hrono ishrane možete jesti gotovo sve – samo u određenom delu dana. Vaše telo ne ostaje uskraćeno za neophodne hranljive sastojke, čak ih ovim vidom ishrane vi pravilnije i efikasnije usvajate, što je i poenta hrono ishrane.

Naravno, trudnicama se preporučuje da se o svemu, pa i o sprovođenju hrono ishrane u trudnoći, konsultuju sa svojim lekarima i drugim stručnim licima. Potrebno je voditi računa o zdravlju, naročito u ovom periodu, tako da će shodno vašem zdravstvenom stanju lekar najbolje proceniti šta treba da pojačate od unosa namirnica tokom hrono dijete, a šta da smanjite.


Rezultati hrono ishrane

Shodno vašem broju kilograma i uspeha u pridržavanju svih pravila vezanih za hrono dijetu – takvi će biti i rezultati. Osobe koje imaju znatan višak kilograma bi trebalo što duže da se pridržavaju ovakvog načina ishrane, uz obavezan period restrikcije. Period restrikcije ponekad može trajati i preko godinu dana, ali to je neophodno kako biste na zdrav i bezbedan način izgubili prekomerne kilograme.

Osobe koje imaju nekoliko kilograma viška mogu biti u periodu restrikcije svega mesec dana, a možda čak i malo kraće – do postizanja željenih rezultata.

Jako je bitno da ljudi shvate da hrono ishrana nije klasična dijeta, već da je dožive kao režim ishrane – zdrave i balansirane ishrane kojoj svi težimo. Kilogrami će se brzo povratiti ukoliko vi naglo prekinete sa ovakvim režimom ishrane i nastavite da se ‘’prejedate’’ ili prosto nezdravo hranite.

Režimom hrono ishrane ne postižete samo gubitak suvišnih kilograma, nego i dovodite svoj metabolizam u normalu, pratite fiziološke potrebe svog tela putem ishrane i stičete zdrave navike u ishrani – a to je neprocenjivo.

Ukoliko ste se tačno pridržavali svih pravila hrono dijete – rezultati sigurno neće izostati.


Hrono dijeta iskustva

Sigurno ste čuli do sad veliki broj pozitivnih iskustava ljudi koji su se pridržavali hrono dijete. Ova dijeta je sve popularnija na našim prostorima i polako se budi svest ljudi o značaju zdravog i bezbednog mršavljenja.

Veliki broj ljudi uspeo je upravo zahvaljujući hrono ishrani da razume funkcionisanje ljudskog tela i njegove potrebe za određenom vrstom hrane u određeno vreme. Osim što se izgubi višak kilograma i stabilizuje metabolizam, potpuno se promeni pogled na značaj zdrave ishrane.

Hrono ishrana ne traži od vas da brojite kalorije, da gladujete, da se odričete nekih namirnica – samo treba da spoznate svoj organizam i da mu u tačno određeno vreme dajete odgovarajuću hranu.

Jako je bitno da proverite svoje opšte zdravstveno stanje pre nego što se upustite u bilo koju dijetu, kako ne bi došlo do eventualnih neželjenih zdravstvenih tegoba.








 http://dijetaplus.com/hrono-dijeta-ishrana-pravila-jelovnik-restrikcija-html/

Gnezda od oraha

Sastojci:

250 gr margarina
100 gr šećera
1 jaje
50 gr kakoa
1 vanilin šećer
400 gr brašna
200 – 300 gr seckanih oraha ( blendiranih )

Fil:

100 gr mlečne ili crne čokolade

Priprema:

Ulupati  margarin sa šećerom i vanilin šećerom da bude penasto.

Dodati kakao pa umutiti.

Postepeno dodavati brašno i mutiti nastavcima za testo.

Kada se dobije fina kompaktna smesa oblikovati kuglice mokrim rukama i svaku u sredini udubiti prstom i dodatno oblikovati pa uvaljati u orahe.

Slagati u obložen pleh.




Peći u zagrejanoj rerni na 160 stepeni 20 – 25 minuta, zavisno do rerne.

Pečene i ohladjene napuniti sa otopljenom mlečnom čokoladom i ostaviti da se stegne.

Recipe: Flourless Chocolate Chestnut Sour Cherry Truffle Cake

Ingredients

For the Cake

200g good quality dark chocolate (70% cocoa)
200g butter
300g vacuum packed cooked and peeled chestnuts (or fresh)
200g sugar
200ml milk
3 eggs, separated whites and yolks
1 tablespoon brandy, I used Kirsch
2 teaspoons pure vanilla extract
1 strong shot of coffee
1 can of sour cherries in syrup – drained and pitted – reserve some whole ones for decoration.


For the cream

200 ml double cream
2 tablespoons icing sugar
1 tablespoon brandy (optional)
1 teaspoon pure vanilla extract

For the Syrup

liquid of the sour cherries
1 teaspoon of Kirsch
1 desert spoon of caster sugar

Method

1.Preheat the oven to 150C

2.Melt the chocolate and butter in a glass or ceramic bowl set over a pan of simmering water.

3.Beat the egg whites to stiff peaks – reserve

4.Meanwhile, put the rest of the cake ingredients into the blender and blend until completely smooth.

5.Prepare a cake pan (preferably a spring form) by greasing with butter and cutting out some greaseproof paper to fit the bottom.

6.Once the chocolate and butter have melted, pour into the blender with everything else (you may have to do this in 2 batches depending on the size of your blender).

7.Add this mixture to the egg whites mix well and add sour cherries

8.Pour into the prepared cake pan(s) Bake for 1 hour (check after 45 minutes) when a toothpick inserted into the centre comes out dry it is ready.

9.Leave to cool in the pan then cover and transfer to the fridge.

10.Make the cherry syrup by placing all ingredients into a pan and simmer slowly till becomes thicker.
Reserve.

11.Next day whip the cream adding the brandy and sugar.

12.Turn the cake out, split and fill with cream and decorate with sour cherry, syrup and icing sugar.

IDEJE ZA SLADOKUSCE - Plazma rolat sa bananama

Evo ideje za jednostavan, lagan i ukusan dezert! Radi se o rolatu od plazme i banane, a za njegovu pripremu potrebno vam je malo vremena, minimum kulinarske vještine i svega par osnovnih sastojaka:

 * dvije kiselkaste jabuke,
 * četiri banane,
 * 250 gr šećera u prahu,
 * 250 gr margarina,
 * 300 grama mljevenog plazma keksa i
   šlag.

Priprema:

Jabuke je potrebno sitno narendati, dvije banane izmiksati, a plazmu pomješati sa istopljenim margarinom i šećerom, nakon čega se ovi svi sastojci sjedinjuju. Nakon toga se na najlonu ili alu foliji od ove smjese razvalja kora debljine od oko 1,5 cm. Po celoj dužini kore se naredaju nasjeckane preostale dvije banane, a zatim se cijela kora zarola, ohladi i premaže šlagom.
Ovo je osnovna varijanta ove poslastice, a na vama je da eksperimentišete i napravite svoju  kombinaciju, sa pudingom ili jagodama naprimer.

Dohrana kod beba

Katkad smo radoznali, nestrpljivi, čak i prestrašeni... kako će djeca prihvatiti okuse drugačije od onih na koje su navikli – drugačije od majčina mlijeka ili dojenačkog mliječnog pripravka (mliječne formule).

Dojena djeca su kroz majčino mlijeko djelomično okusila razne namirnice „kušajući" hranu koju su jele njihove majke, ali to ne znači da će prihvatiti dohranu jer je riječ o drugačijoj teksturi, temperaturi, mirisu, okusu, okruženju...

Različiti su stavovi o vremenu uvođenja komplementarne hrane u pojedinim zemljama, jer je malo znanstvenih dokaza koliko vrijeme uvođenja ima dugoročni utjecaj na zdravlje. Različitost stavova dovodi u dilemu roditelje te se stoga često pitaju koji je pravi trenutak za uvođenje dohrane. S jedne strane preporučuje se isključivo dojenje ili mliječna formula prvih šest mjeseci kao dostatna hrana, ali u okolini često čujemo savjete kojima se teško oduprijeti.

Generacija naših majki vrlo je rano počinjala s dohranom - već oko trećeg mjeseca. Nažalost, neki još uvijek misle da ranije uvođenje krute hrane bolje navikava dijete na nove okuse i da će ono teže prihvatiti dohranu ako se čeka do navršenog šestog mjeseca života.

Taj običaj ranog uvođenja dohrane nastao je u vrijeme masovne primjene mliječnih formula. Roditelji kao da su se natjecali čije će dijete biti krupnije i koje će prihvatiti što veći broj namirnica u što kraćem vremenu. Težilo se tome da se dječja prehrana što prije izjednači s prehranom odraslih.

Zdravstveni stručnjaci i stručnjaci za dojenje slažu se da je najbolje pričekati da dojenče navrši bar šest mjeseci prije nego što mu ponudimo drugu hranu. Hrvatsko pedijatrijsko gastroenterološko društvo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europsko udruženje za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPHGAN), Europska unija (EU) 2006. g., Američka akademija za pedijatriju (AAP) i Američko udruženje za srce (AHA) 2005. g., Europska akademija za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI) i druge organizacije, stoga preporučuju isključivo dojenje ili mliječnu formulu, dakle bez dodataka sokova, vode, čajeva, kašica ili druge hrane, prvih šest mjeseci djetetova života.

Razlog za takav stav je nezrelost probavnog sustava djeteta, odnosno fizička nespremnost da prihvati dohranu. Osim toga, prerano uvođenje krute hrane moglo bi umanjiti pa čak i ugroziti stvaranje majčina mlijeka. Time se povećava rizik od prestanka dojenja.

No, nakon 6 mjeseci, samo majčino mlijeko nije dovoljno za daljnje potrebe zahtjevnog rasta i razvoja djeteta. U prosjeku, dojeno dijete u dobi od 6 do 8 mjeseci namiruje oko 70% svojih energetskih potreba iz majčina mlijeka, u dobi od 9 do 11 mjeseci oko 55%, dok u dobi od 12 do 23 mjeseca svega 40% svojih energetskih potreba.
Veće su i potrebe za vitaminima A i C, nekim vitaminima iz skupine B, željezom, kalcijem i cinkom.

Alergije i početak dohrane

Važan razlog odgađanja uvođenja dohrane je veliki porast alergija na hranu u čitavom svijetu. Probavni sustav malog dojenčeta nije dovoljno zreo i propušta neprerađene sastojke hrane, čime se povećava mogućnost razvoja alergije, Ona se može očitovati na koži, probavnom ili dišnom sustavu. S navršenih šest mjeseci djetetov je organizam enzimatski i imunološki zreliji, crijevna sluznica nepropusnija, a ako je dojenče ipak alergično to se pokaže najčešće u roku od nekoliko dana. Time je lakše prepoznati i definirati namirnicu koja je izazvala reakciju, te će ona biti kroz neko vrijeme uklonjena iz jelovnika djeteta.

Zbog nezrelosti probavnog sustava (osobito enzimatskog dijela), većina čvrste hrane se slabo probavlja i može uzrokovati neugodne reakcije. Tako, primjerice, djetetova gušterača ne može lučiti enzim za razgradnju škroba prije navršenih šest mjeseci života. Prije sedmog ili osmog mjeseca života djeca ne mogu probaviti žitarice kao ni vlakna iz nekog povrća.

Novije studije govore da nema potrebe odgađati uvođenje glutenskih namirnica ukoliko u obitelji ne postoji oboljelih od celijakije.

Također novija istraživanja govore da nije potrebno odgađati uvođenje namirnica s alergenim potencijalom poput ribe, jaja ili glutena kod djece s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Dojenje u prvih 4 do 6 mjeseci je jedina dijetetska mjera koja pridonosi prevenciji atopijskih bolesti, ali i nastavak dojenja uz dohranu do iza druge godine života. Na temelju velike Cochraneove studije iz 2006. godine ishrana trudnice nema utjecaja na pojavu atopijskih bolesti u djeteta, dok za vrijeme dojenja majke djece s visokim rizikom za atopijske bolesti, trebaju izbjegavati kravlje mlijeko, kikiriki, jaja i orahe.

Alergijske reakcije vrlo su raznolike i mogu zahvatiti jedan ili više organskih sustava:

kožne reakcije (pelenski osip, urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis, svrbež, crvene oči);
oralni alergijski sindrom (osjećaj pečenja ili svrbeža jezika, otekline jezika, usnica, nepca ili ždrijela);
zahvaćenost dišnog sustava (simptomi astme i alergijskog rinitisa, kašalj, kihanje, curenje i začepljenost nosa);
simptomi u probavnom sustavu (grčevi, nadimanje, plinovi, zatvor, mučnina, povraćanje i proljev)...
Reakcije se mogu javiti u svakoj životnoj dobi, ali su najčešće u prvim godinama života. U razvijenim zemljama navodi se učestalost tih reakcija u djece od 8 do 28%. Poznato je da djeca koja imaju alergiju na hranu češće imaju atopijski dermatitis ili/i astmu..

Na svaku pojavu nekog od navedenih simptoma, najbolje je obratiti se liječniku.

Alergogene namirnice

Dijete može razviti alergiju na svaku namirnicu ako se ona uvede u neprikladnoj dobi, odnosno ako dijete ima obiteljsku sklonost alergijama. Namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su: kravlje mlijeko, jaja, ribe, rakovi i školjke, žitarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci i jagode. Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane i dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama te se pojavljuju u oko 1% djece. Smatra se da je učestalost reakcija na aditive u hrani zapravo veća, ali se zbog nedostatnih i nestandardiziranih testova rjeđe dokazuju.

Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i u djece do druge godine života. To je najčešća alergijska reakcija u djece te dobi. Objašnjava se činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka najčešće prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. U kravljem mlijeku nalazi se dvadesetak tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju, a njihova se alergogenost ne umanjuje pasterizacijom. Oko 50% bolesnika alergičnih na kravlje mlijeko, alergično je i na kozje mlijeko. U oko 50% bolesnika koji su zbog alergije na kravlje mlijeko uzimali sojino mlijeko, razvije se osjetljivost i na soju. Na sreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna. Oko 85% djece kojoj je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje biti alergično do treće godine, pa nakon toga mogu konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica.

Čest uzrok alergijskim reakcijama su i jaja. Češća je alergija na bjelanjak nego na žumanjak jajeta. Zanimljivo je da bolesnici alergični na jaja često imaju pozitivne kožne alergijske testove na piletinu, iako piletinu mogu jesti bez alergijskih reakcija.

Neželjene reakcije na ribu, školjke ili rakove mogu biti alergijske i nealergijske prirode. Neke osobe nakon konzumiranja tih namirnica (plava riba, dagnje, škampi) mogu osjetiti mučninu, povraćati, imati grčeve i urtikariju. Mogu se pojaviti i vrlo ozbiljne alergijske reakcije, osobito na ribu, rakove (riječni i morski rakovi, jastog, škampi), školjke (dagnje, kamenice, priljepci) te na hobotnicu i lignje. Te su reakcije češće u osoba koje konzumiraju veće količine tih namirnica. Alergijske reakcije na ribu najčešće se pripisuju pastrvi, lososu, bijeloj ribi, štuki, srdeli, inćunu, brancinu, tuni itd. Neki alergeni riba su termostabilni, a drugi termičkom obradom gube alergogenost. Dijete može biti alergično na samo jednu vrstu ribe ili na ribe različitih vrsta.

Od voća, najčešće alergijske reakcije uzrokuju kikiriki, lješnjak, orah, badem, jagoda i kivi. U mlađim dobnim skupinama češće su reakcije na brašno (pšenično, ječmeno, kukuruzno), rajčicu, peršin, gorušicu (senf) itd.

Kako početi s dohranom?

Od 5 do 10 mjeseca života postoji posebna prijemljivost za prihvaćanje različitih okusa i tekstura hrane te stoga taj period treba iskoristiti za uvođenje dohrane. Od oko šest mjeseci povećava se potreba za unosom tvari koje donose više energije i važnih prehrambenih sastojaka, ali i za sudjelovanjem u obiteljskim ritualima za stolom.

U tom periodu probavni je sustav dojenčeta dovoljno razvijen da može u većoj količini razgraditi i resorbirati različitu hranu. Rizik od alergije je manji zahvaljujući većoj učinkovitosti crijevne sluznice. Izgubljen je refleks izbacivanja jezika i usklađuju se pokreti mišića jezika. Povećano je lučenje sline koja pomaže razgradnju hrane već u usnoj šupljini i gutanju namirnica veće gustoće. Dijete je spremno voljno žvakati, pokreti glave su dobro kontrolirani; dijete pri hranjenju drži glavu u uspravnom položaju i okrene je kad više nije gladno. Pokušava uhvatiti hranu i staviti je u usta. To je vrijeme nicanja prvih mliječnih zuba. Razvija se „pincetni" hvat - primanje hrane palcem i kažiprstom.

Početak prehrane nemliječnom hranom veliki je korak za dijete, ne samo u nutritivnom smislu već ono označava i ulazak u novi svijet okusa i mirisa, navikavanje na gustoću i tvrdoću hrane te privikavanje na jelovnik odraslih. To je uzbudljiv početak sudjelovanja djeteta u još jednom dijelu obiteljskog života.

Dijete se treba i naviknuti na mnogo novih okusa i svojstava hrane: naučiti da postoji slano, slatko, kiselo i gorko, toplo i hladno, tekuće, kašasto i čvrsto. Treba spoznati da se glad može utažiti hranom posluženom iz tanjura ili šalice, žlicom, vilicom ili slamčicom, a ne mora uvijek doći iz dojke ili bočice.

Potrudite se zato da dječji obroci budu i oku ugodni. Kombinirajte različite okuse, boje i mirise, neka sva osjetila budu zadovoljena.

Ono što je potrebno na samom početku je – strpljivost! Naoružajte se strpljenjem pri uvođenju namirnica, ali i umanjite (prepolovite) očekivanja da dijete prihvati ono što mu nudite i u količinama koje ste vi zamislili.

Kada vaše dijete počne jesti krutu hranu, hranjenje će sigurno postati uzbudljivo. Evo kako možete olakšati taj zadatak i sebi i djetetu:

* Odaberite trenutak. Sigurno postoji dio dana kad je vaše dijete raspoloženo i spremnije za prihvaćanje novoga. Neka dijete ne bude potpuno gladno, kako mu nervoza ne bi pokvarila užitak dohrane.

* Ostanite u sjedećem položaju. U početku ga možete hraniti u nosiljci ili u vašem krilu. Kada će moći sjediti bez potpore, počnite koristiti stolicu za hranjenje sa širokom, stabilnom osnovom. Zakopčajte je sa sigurnosnim pojasevima.

* Potičite istraživanje. Dijete će se vjerojatno htjeti igrati hranom između zalogaja. Iako izgleda neuredno, takva zabava potiče razvoj vašeg djeteta. Na pod stavite prostirku i ne brinite se zbog komadića koji padaju.
Uvodite pribor za jelo. Ponudite djetetu da drži žlicu dok ga hranite drugom žlicom. Kad dijete postane spretnije, potaknite ga da umače žlicu u hranu i prinosi je ustima.

* Ponudite šalicu. Dijete bi do dobi od 9 mjeseci moglo naučiti samostalno piti iz šalice.

* Poslužite male porcije. Dijete će pojesti možda samo nekoliko čajnih žličica hrane u jednom obroku. Izvadite male količine hrane u zasebnu posudu da bakterije i pljuvačka sa žlice ne bi uzrokovali brzo kvarenje ostataka hrane. Isto vrijedi i za usitnjenu hranu koju dijete uzima rukom. Ako pojede cijelu porciju, ponudite drugu.

* Izbjegavajte prisilu. Ako dijete odbija hranu, nemojte ga siliti. Jednostavno pokušajte drugi put. I opet. Ako treba, još jedanput! Ponekad je potrebno novu namirnicu nuditi i desetak puta kako bi dijete prihvatilo novi okus i kako bismo osigurali raznolikost prehrane.

* Prepoznajte vrijeme odustajanja. Kad se dijete najede, okrenut će glavu od žlice, nagnuti se unatrag ili stisnuti usnice. Ne silite ga na nove zalogaje. Dokle god dijete napreduje, možete biti sigurni da jede dovoljne količine.
Redoslijed uvođenja pojedinih namirnica nije presudan i ponajviše ovisi o običajima odgovarajuće obiteljske i šire sredine. Važno je, međutim, naglasiti da se pojedine nove vrste hrane moraju uvoditi pojedinačno i postupno u razmacima od nekoliko dana da bi se eventualne neželjne reakcije mogle povezati uz točno određenu namirnicu. Takvim polaganim načinom uvođenja namirnica, dijete ima vremena priviknuti se na novi okus, usvojiti ga i prepoznavati.

To je početak stvaranja njihovih životnih stavova o hrani. Moramo računati s tim da ćemo dobar dio prve i druge godine djetetova života provesti – hraneći ga.

Zato je bolje da svi uživamo u djetetovom neurednom tanjuru, ljepljivim ručicama i zamusanom licu. Zajedno gradimo temelje zdrave prehrane za cijeli život.

Što ne nuditi na početku dohrane?

Nije preporučljivo dodavati sol u prehranu djece do godine dana jer funkcije bubrega nisu dovoljno razvijene, a s druge strane razvija se okus za jače slano. Dijete do 12 mjeseci starosti treba unijeti manje od 1 gram soli dnevno. Imajući u vidu da su mnoge namirnice koje dijete konzumira već posoljene (npr. kruh) te da majčino mlijeko ili dojenačka formula sadrže dovoljne količine soli, svako dodatno soljenje djetetove hrane bilo bi preveliko opterećenje za bubrege što može predstavljati početni mehanizam nastanka povišenog krvnog tlaka.

Ako kupujete gotove kašice za djecu, posebno pripazite na količinu soli u njima, jer je prečesto ta hrana presoljena. Hrana koja ima previše soli je ona koja ima 0,6 grama (ili više) natrija na 100 grama, a hrana koja ima malo soli je ona koja ima 0,1 gram (ili manje) natrija na 100 grama.

Djeci nije potrebno dodavati ni šećer. Važno je da okuse namirnice u punini okusa, bez dodane soli ili šećera. Ne zaboravite da će djeca cijeloga života imati prilike konzumirati slatko i da je u početku važno da nauče jesti zdravo, u nadi da će te navike zadržati i poslije u životu. Ako dijete najprije proba zaslađene namirnice, vrlo vjerojatno ih poslije neće prihvatiti bez šećera. Kao što će i teže prihvatiti vodu ako je u početku dohrane naviklo na slatke sokove ili čajeve.

Neka vaš izbor budu zdrave namirnice i voda, a tek poslije, kad dijete bude starije, samo će upoznati svijet slatkiša. Neka istraživanja pokazuju da konzumacija šećera utječe na zdravlje kostiju i zubi, budući da tijelo iz njih izvlači kalcij da bi se zadržao dobar omjer nutrijenata u krvi.

Prije djetetovog prvog rođendana ne nudite kravlje mlijeko, agrume ni med. Kravlje mlijeko nije dobar izvor željeza, pa njegova upotreba u prehrani djece može izazvati anemiju. Agrumi mogu izazvati pojavu bolnog pelenskog osipa, a med može sadržavati spore koje uzrokuju botulizam.

Izbjegavajte djeci mlađoj od 10 mjeseci pripremati obroke od špinata, repe, cikle ili blitve jer te namirnice mogu sadržavati potencijalno škodljive spojeve iz tla.

Ne nudite im grickalice: smoki, štapiće, čipseve, bombone itd., koji, osim što mogu uzrokovati gušenje, imaju veliku energetsku vrijednost, a vrlo malu nutritivnu. Dijete njima ne unosi dovoljnu količinu nutrijenata potrebnih za rast i razvoj, ali zato unosi preveliku količinu energije i potencijalno alergogenih sastojaka, a često i sol. Isto je i sa slatkišima kao što su lizalice, čokolade, keksi, kolači, kupovni pudinzi i voćni jogurti.

Može li se dojenče samo hraniti?

Kad odlučimo početi s dohranom, nismo sigurni treba li miksati, gnječiti, pasirati? Ili, jednostavno, ponuditi prirodno, bez obrade. Izrezati jabuku na kriške, skuhati na pari da previše ne omekša, prohladiti i ponuditi svojem šestomjesečnom istraživaču. Najprije će sramežljivo dotaknuti prstom tu čudnu masu ispred sebe, pa će raširiti dlan i stisnuti (dok će mu kroz prste curiti slatko meso jabuke), onda će to sve prinijeti ustima i vjerojatno se namrštiti na okus, miris i teksturu... Zatim će si vjerojatno drugom rukom pomoći da nešto od sadržaja dlana ipak ubaci u usta, pa će sve pljunuti i odustati. Za nekoliko dana će već uvježbati da u ruci drži komad jabuke i lagano ga prinosi ustima.

Čitajući ovo, vjerojatno vam je kroz glavu proletio strah: mogu li tako ugušiti svoje dijete?

Mnogi se roditelji brinu zbog zagrcavanja ili gušenja djeteta pri ovakvom načinu hranjenja. Međutim, mnogo je manji rizik od gušenja ako dijete samo kontrolira što i na koji način ulazi u njegova usta, nego ako ga hranimo žlicom. Objašnjenje je logično: mala djeca dok ne savladaju pincetni hvat (hvatanje kažiprstom i palcem) ne mogu ni prinijeti neki sitni predmet ustima i time se dovesti u opasnost. Isto tako, dok god ne mogu dohvatiti i zgrabiti neku stvar, ne mogu se ni ugroziti. Hranjenje žlicom je upravo suprotno: žlicom mu stavljamo hranu izravno u stražnji dio usne šupljine, prije nego što savlada tehniku žvakanja i prebacivanja hrane iz prednjeg dijela usta prema grlu, i zato se vrlo lako može zagrcnuti.

Pri samohranjenju je važno da su komadi hrane koje nudite djetetu dovoljno veliki da ih može držati u ruci i da su kuhani/mekani kako bi ih lakše prebacivalo po usnoj šupljini; tako se rizik od zagrcavanja svodi na minimum.

Druga važna stvar pri samohranjenju i pri hranjenju bilo koje vrste je da dijete sjedi uspravno (dakle, nikako ne u nekom polusjedećem/poluležećem ili zavaljenom položaju) i da bude blago nagnuto naprijed kako bi hranu koju ne želi progutati ili nije sposobno progutati, lako moglo izbaciti. Dijete jednostavno otvori usta i hrana ispada. Kad počnete s dohranom, možete dijete držati u krilu ispred sebe, kad krene ručicama prema tanjuru, lagano će se nagnuti prema naprijed.

Takav način hranjenja morate nadzirati! Nemojte nikada dijete ostaviti samo s komadom hrane u rukama i nemojte mu nuditi presitne komade prije nego što svlada pincetni hvat.

Samohranjenje obično ide vrlo sporo. Možete početi s kriškom jabuke, komadom tikvice ili cvjetićem brokule. Vi izaberite tablicu dohrane, a odluku o količini prepustite svojem djetetu i imajte povjerenja u njega, kao što ono vama bezrezervno vjeruje.

Može se pripremiti :

* palenta tvrđe skuhana i narezana na komade kao kolač (u palentu možete umiješati bilo koje sezonsko povrće ili voće);
* integralna tjestenina s malo maslinova ulja;
* povrće ili voće kuhano na pari...