Veggie spiral pie with spiced tomato sauce & chopped salad

Ingredients

1 tbsp cumin seeds

1 tbsp coriander seeds

3 tbsp olive or rapeseed oil

2 onions

, halved and thinly sliced

100g green lentils

300g basmati rice

4 garlic cloves, crushed

1 nutmeg

½ tsp ground turmeric

½ tsp allspice

400g spinach

small bunch dill, finely chopped

small bunch parsley

, finely chopped

small bunch mint

, finely chopped

zest 2 lemon

, plus juice of 1

200g pack feta

 (check pack label to find a vegetarian brand), crumbled

2 x 270g packs filo pastry (12 sheets in total)

100g butter

, melted

1 egg

, beaten

1 tsp black sesame seed (or regular sesame seeds)

Greek yogurt, to serve

For the tomato sauce

2 x 400g cans chopped tomato

1 tbsp red wine vinegar

2 tsp sugar

 (any will do)

1 tsp ground cinnamon

2 tbsp olive oil

For the salad

1 cucumber

1 onion

, finely chopped

2 large tomatoes, finely chopped

handful parsley

, chopped

1 tbsp red wine vinegar

2 tbsp extra virgin olive oil

Method

1.Heat a large saucepan, tip in the cumin and coriander seeds and toast for a few mins until you can smell their fragrance and they turn a shade darker, then tip into a pestle and mortar. Add the oil to the pan, then tip in the onions and cook slowly until golden and caramelised – this will take 15-20 mins. Meanwhile, bring 2 pans of water to the boil. Add the lentils to 1 pan and cook for 20 mins. Put the rice and a pinch of salt in the other pan and cook for 5 mins (it should still have a little bite). Drain both pans, and leave the lentils and rice to steam-dry.

2.Boil the kettle. Stir the garlic into the onions and cook for 1-2 mins over a low heat. Grind the whole spices in the pestle and mortar to a fine powder and add these to the onion mixture. Grate half of the nutmeg and add to the onions with the turmeric and allspice.

3.Put the spinach in a colander in the sink, pour over a kettle of boiling water, then rinse under cold water. Use your hands to squeeze out as much liquid as possible. Finely chop the spinach and add to the onions with the herbs, lemon zest and juice and the rice, lentils and plenty of seasoning. Leave to cool before stirring through the feta.

4.To assemble the pie, you’ll need plenty of space on your work surface – about 1 metre. Unwrap the filo and cover with a damp tea towel. Have your bowls of melted butter and beaten egg to hand, as well as a pastry brush for each. Working quickly, lay 4 sheets of filo end to end, running along the length of your work surface, and butter each piece generously, overlapping each sheet by about 10cm. Top with another 4 sheets, butter well, then repeat with 3 final sheets of filo (save the last one to cover any cracks later on.)

5.Spoon the rice filling down the centre of the filo, leaving 5cm free on either end. Brush the egg around the edges and tuck the ends in to cover the filling. Starting from one end, roll the filo over the filling, working your way along until you have a long filo sausage. From one end, start to coil the sausage back on itself – if the pastry cracks, patch it over the hole with your reserved piece of filo. When the coil is complete, slide onto a tray lined with baking parchment, brush the top with beaten egg and sprinkle over the sesame seeds. You can now cover it loosely with cling film and chill for up to 24 hrs.

6.When you’re ready to bake, heat oven to 200C/180C fan/gas 6. Place the pie on the middle shelf and bake for 45 mins until golden and crisp. Meanwhile, tip the ingredients for the tomato sauce into a pan, season and bubble for 30 mins until rich and thick.

7.For the salad, halve the cucumber through the centre, then cut in half lengthways and chop into small cubes. Put in a bowl, add the remaining ingredients and season well. Set aside until ready to serve.

8.Leave the pie to cool for 20 mins before serving with the sauce, salad and a large bowl of yogurt.

Trikovi za imunitet koji pomažu da dijete bude zdravo

Uz sve pripravke za jačanje imuniteta na tržištu, stručnjaci tvrde da su najučinkovitiji ipak oni prirodni, dakako u kombinaciji sa zdravim načinom života i smanjenom konzumacijom rafiniranog šećera


Djeca su izložena velikom broju virusa i bakterija u svom svakodnevnom okruženju, pa tako igra s vršnjacima ili boravak u zatvorenim prostorijama mogu uzrokovati učestalu pojavu i širenje raznih infekcija. Međutim, ovi faktori neće podjednako utjecati na svu djecu.

Dok se kod nekih imunološki sustav uspješno bori protiv raznih mikroba, drugi će češće obolijevati, primjerice od prehlade ili gripe. Primjenom nekoliko savjeta stručnjaka možete doprinijeti jačanju imunološkog sustava te tako osigurati zaštitu od raznih mikroba koji mogu negativno utjecati na zdravlje vašeg djeteta.

Uravnotežena prehrana i dobar san

Ključan je preduvjet za zdrav imunitet vašeg mališana dovoljno sna. San, osim što utječe na psihički i fizički razvoj djeteta, pomaže i kod održavanju zdravlja i obrane od infekcija. Loš san može smanjiti otpornost organizma, povećati vjerojatnost pojave raznih infekcija, ali i utjecati na njihovo trajanje i učinkovitost cijepljenja.

Pobrinite se da vaše dijete kroz svakodnevnu prehrani unosi dovoljnu količinu tekućine u obliku vode, mlijeka ili voćnih sokova bogatih vitaminima. Izbjegavajte pića s visokim udjelom šećera ili umjetnih sladila. Važna je, dakako, i uravnotežena prehrana jer je ona preduvjet za jak i zdrav imunološki sustav. Nutritivni nedostaci mogu povećati osjetljivost na viruse i bakterije, stoga se preporučuje da u svakodnevnu prehranu uvrstite svježe voće i povrće, orašaste plodove, sjemenke, grah i cjelovite žitarice.

Namirnice koje doprinose jačanju imuniteta su: limun, jagode, banane, papaja, dinja, borovnica, marelica, mango i grejp, češnjak, luk, rajčica, brokula, slatki krumpir, špinat, mrkva, kelj, tikvice, mahunarke te proizvodi od soje.

Ove namirnice sadrže visoku razinu vitamina, minerala, enzima i antioksidansa koji jačaju imunitet. Osim toga, preporučuje se i konzumacija žutog povrća koje sadrži karotenoide – prirodnu tvar koja potiče imunološki sustav i proizvodnju bijelih krvnih stanica.

Konzumacija šećera, s druge strane, smanjuje broj i funkciju bijelih krvnih stanica koje pomažu u borbi protiv raznih infekcija i povećavaju efikasnost imunološkog sustava. Osim toga, šećer je odgovoran i za druge bolesti, uključujući dijabetes i srčane probleme.

 Probiotici i vitamin C

Umjesto proizvoda s visokim udjelom šećera, ponudite vašem djetetu voće ili voćni jogurt. Na ovaj način doprinijet ćete jačanju njegova imuniteta i obrani od raznih infekcija.

Na tržištu postoje razni probiotički pripravci namijenjeni djeci. Oni doprinose jačanju imuniteta tako što pomažu uspostavljanju ravnoteže između tzv. dobrih i loših bakterija te povećavaju ili poboljšavaju fagocitozu, koju bijele krvne stanice koriste za onesposobljavanje bakterija. Osim toga, probiotici doprinose povećanju broja T-limfocita tj. stanica prirodnih ubojica (važna skupina limfocita koja uništava tumorske stanice i mikrobe).

Tijelo vašeg djeteta treba određenu količinu nezasićenih masnih kiselina da bi ostalo zdravo. One djeluju na jačanje imuniteta povećanjem aktivnosti bijelih krvnih stanica, a uz to štite tijelo tijekom reakcije na infekciju. Mnoge vrste ribe, primjerice tuna ili losos, prirodno su bogate omega-3 masnim kiselinama.

Drugi je dobar izvor omega-3 kiselina laneno ulje koje možete dodati u žitarice ili zobenu kašu. Osim toga, esencijalne masne kiseline zastupljene su i u orašastim plodovima poput lješnjaka, oraha ili pistacije. Istraživanja pokazuju da djeca koja konzumiraju pola žličice lanenog ulja dnevno rjeđe obolijevaju i manje su ozbiljne respiratorne infekcije.

Ipak, većina nas najprije će posegnuti za vitaminskim pripravcima za jačanje imuniteta. Broj jedan na tom području je vitamin C. On povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica, ali i razinu interferona, prirodnih proteina koje proizvode stanice imunološkog sustava kao odgovor na viruse, parazite i tumorske stanice. Na tržištu postoje dodaci vitamina C, no dovoljna količina može se unijeti i konzumacijom pet manjih obroka (veličine šake) voća i povrća dnevno.

Minerali važni za zdravlje

Vitamin D nastaje pod utjecajem sunca, a ima ga i u plavoj ribi. Znanstvena istraživanja pokazuju kako se imunološki sustav ne može aktivirati bez njegove prisutnosti. Osnovne funkcije vitamina D su reguliranje imunološkog sustava, reguliranje rasta stanica i hormonske ravnoteže. Dodatak vitamina D uobičajen je u prehrani novorođenčadi.

Vitamin E je važan antioksidans koji doprinosi jačanju imuniteta kod djece. Potiče proizvodnju T-limfocita, stanica prirodnih ubojica koje traže i uništavaju bakterije. Dovoljna količina vitamina E može se dobiti iz prehrane bogate sjemenkama te biljnim uljima i žitaricama.

Od minerala pripazite na dovoljnu količinu cinka i selena. Cink povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcija i pomaže im da otpuštaju više antitijela. Istraživanja pokazuju kako dodatak cinka kod dojenčadi i djece može smanjiti učestalost akutnih respiratornih infekcija. Također, na tržištu postoje i specijalni dodaci cinka namijenjeni djeci.

Selen također povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica. Najbolji izvor selena su tuna, jastog, škampi, cjelovite žitarice, povrće, smeđa riža, sir, bijelo pileće meso, sjemenke suncokreta, češnjak i brazilski orah.

Kod jačanja imunološkog sustava vašeg djeteta mogu vam pomoći i neki prirodni preparati. Osobito se preporučuje biljka echinacea koja djeluje stimulirajuće na imunološki sustav te ima antivirusno i protuupalno djelovanje. Osim toga, ova biljka djeluje na povećanje broja leukocita te pojačava fagocitu bakterija.

Antibiotici mogu oslabiti imunitet

Uz echinaceju, jačanju imuniteta doprinosi i konzumacija matične mliječi, koja potiče regeneraciju svih stanica u tijelu, te kolostruma. Ovi dodaci mogu se pronaći i u oblicima koji su prihvatljivi djeci, stoga se preporučuje njihova konzumacija od najranije dobi.

Danas se djeci propisuju velike količine antibiotika koji mogu ozbiljno oslabiti imunološki sustav, ali i izgraditi otpornost na sam lijek. Cjepiva mogu pružiti imunitet za određenu bolest, ali ne povećavaju ukupni imunitet ili zdravlje djece.

Pomaže boravak na zraku

Umjesto posezanja za ovim metodama, pokušajte djelovati preventivno aktivnim utjecajem na jačanje imuniteta djeteta. Rekreacija je poželjna od najranije dobi, a u velikoj mjeri može doprinijeti i jačanju imuniteta. Umjerena tjelesna aktivnost potiče proizvodnju bijelih stanica, a boravak na svježem zraku jača imunitet djeteta.

Istrenirani organizam koji redovito vježba i održava kondiciju na zadovoljavajućoj razini lakše podnosi bolesti. Ako je moguće, vodite dijete na bazen jer je plivanje vrlo zdrav oblik rekreacije. Naviknite dijete da više vremena provodi vani, na zraku, umjesto na zatvorenom. Vikendima organizirajte izlete na koje ćete ponijeti razne sportske rekvizite i dobro se zabaviti. Idealno je kada dijete ima barem jedan sport kojim se može redovito baviti i steći naviku stalne fizičke aktivnosti.





http://www.klokanica.ba/

Recepti za zdravu i lepu kosu: Surutkom protiv peruti!

Osim što je korisna kao piće za zdravlje celog organizma, surutka je odlična i u borbi protiv peruti! Pogledajte recept za nekoliko maski pomoću kojih će vaša kosa ponovo izgledati prelepo...

Surutka može efikasno da reši problem peruti, jer je bogata vitaminima i proteinima koji hrane kosu. Jača je i hidrira, ublažava iritaciju i svrab temena. Uklanja perut i pomaže obnaovljanje kože glave, jer deluje i antibakterijski.

Važno je da je dobro utrljate u teme, ali nanesite je i duž cele kose, jer će zbog toga postati meka i svilenkasta.

Jednu šoljicu nanesite na kosu, držite 15 minuta (protiv peruti i više od pola sata) i posle operete blagim šamponom.


Maska od surutke i jajeta

Pomešajte 1 šolju surutke sa 1 jajetom. Umutite dobro, pa tu smesu utrljajte na teme i duž pramenova. Umotajte, pričvrstite kosu šnalom i ostavite da deluje pola sata. Operite kosu blagim šamponom (najbolje dva puta, a možete upotrebiti i malo svežeg limunovog soka da biste uklonili miris surutke).


Maska sa biberom

Iako čudno zvuči, i biber je delotvoran protiv peruti u mešavini sa surutkom. Pomešajte jednu šolju surutke sa nekoliko kašičica bibera, nanesite na kosu kao masku i ostavite da stoji sat vremena. Operite blagim šamponom.


Maska od surutke i limunovog soka

Da biste sprečili pojavu peruti odlično deluje kombinacija limunovog soka (možete koristiti i sušenu limunovu koru u prahu) i surutke. Nanesite smesu na teme i ostavite da deluje 15-30 minuta, pa isperite.


Maska sa jabukovim sirćetom

Jabukovo sirće je samo po sebi efektivno kao lek protiv peruti, ali udruženo sa surutkom je još efektivnije. Mešavinu ove dve tečnosti držite na temenu 30 do 60 minuta pre pranja.

Umesto surutke u ovim receptima možete koristiti i domaće kiselo mleko.






http://www.yumama.com/

Recept: Pizza s Nutellom

Recept: Pizza s Nutellom

Vrijeme pripreme ako sami radite tijesto: 25 minuta, a ako radite s kupljenim tijestom: 3 minute

Vrijeme stajanja tijesta ako ga sami radite: 2 sata

Vrijeme pečenja: 10-ak minuta

Okrugli ili četvrtasti kalup ili Dry cooker ili tavica

Kupljeno gotovo tijesto za pizzu ili napravite sami tijesto:

Tijesto za pizzu:

* 30 dag brašna

* 1,5 dl vode

* 1 dag germe (suha ili svježa) + malo mlijeka + žlica šećera + žlica brašna

* 2 prstohvata soli

* malo ulja

Nutella - za premazati pizzu

Kokosovo ulje ili omekšani maslac - za namastiti kalup ili tavu

Priprema:

Izradite germu: dodajte je u malo toplog mlijeka, malo šećera i brašna, promiješajte i stavite na toplo da se digne. Kad se germa digne, stavite brašno na radnu plohu. Napravite rupu u sredini i sipajte pola vode pa počnite mijesiti. Dodajte izrađenu germu u tijesto i dalje mijesite, dodajući sol i maslinovo ulje dok smjesa ne bude glatka i kompaktna. Oblikujte kuglu od tijesta, pokrijte je kuhinjskom krpom da se diže 2 sata. Dignuto tijesto ponovo nekoliko minuta mijesite i razvaljajte formirajući tanki krug ili oblik kalupa.

Kalup ili tavu ili Dry cooker premažite pomoću kista s nekoliko kapi kokosovog ulja ili omekšanog maslaca te u isti rasporedite tijesto za pizzu.

Pizzu pecite u pećnici na najvišoj temperaturi koju vaša pećnica ima samo nekoliko minuta (provijerite kad je gotova).

Ako pizzu radite u Dry cookeru, u sredini probušite rupu za paru, poklopite ga i pecite pizzu nekoliko minuta na niskoj temperaturi, oko 7 - 8 minuta, otklopite Dry cooker i pecite još minutu, dvije.

Izvadite pizzu iz pećnice ili Dry cookera na tanjur ili tacnu, prema želji premažite pomoću kista kokosovim uljem, narežite je na komade i namažite Nutellom ili cijelu namažite Nutellom pa onda izrežite komade, svejedno je.  

Možete je posipati listićima badema, kokosom, komadićima lješnjaka ili šnitama svog omiljenog voća.

Recept:Profiteroli

Profiteroli (profiterolles) su vrlo poznat, tradicionalan francuski toplo-hladan desert. Mi Hrvati takve samo bez čokoladnog preljeva zovemo princes krafne jer je to sve isto meko kuhano tijesto franc. petits choux, isto tijesto kao i za poznate eklere, a i Talijani svojataju profiterole. Možete kupiti već gotovo tijesto, gotovu kremu i gotov čokoladni preljev, a možete ih i sami napraviti. Također umjesto žute kreme, profiterole možete puniti samo sa šlagom u koji dodajte vaniliju i štaub šećer ili sladoledom od vanilije. Hladan sladoled i topli preljev, mmm... čisti užitak!


Meko tijesto (Petits choux)

5 dl mlijeka
7 dl vode
1 mala žličica soli (2 g)
2 žličice soli (5 g)
2 jaja
7,5 dag brašna
4,5 dag putra

Krema:

1/2 l mlijeka
4 žumanjka
9 dag šećera
4 dag škrobnog brašna (Gustina)
ekstrakt vanilije ili sadržaj štapića vanilije

Čokoladni preljev:

15 dag slatkog vrhnja za šlag
15 dag tamne čokolade za kuhanje


Tijesto:

Zagrijte pećnicu na 180C. U tavi rastopite mlijeko, vodu, sol, šećer i putar. Kad smjesa prokuha, maknite s vatre, dodajte brašno odjednom, izmiješajte dok ne dobijete glatko tijesto i vratite na vatru još minutu, dvije dok se ne posuši i prestane se lijepiti za tavu. Maknite s vatre, dodajte jedno po jedno jaje i miješajte smjesu dok je ne sjedinite u glatko tijesto. Stavite tijesto u špricu (ili sa žličicom) i oblikujte male hrpice na masni papir za pečenje. Ne moraju biti skroz pravilne. Ostavite 2-3 cm razmaka između svake hrpice. Pecite u zagrijanoj pećnici oko 30 minuta dok ne dobiju zlatno-smećkastu boju. Važno: nemojte otvarati vrata pećnice jer će tijesto pasti, a treba se dići i biti iznutra šuplje. Ostavite ih da se ohlade na sobnoj temperaturi.

Krema:

U međuvremenu napravite kremu. Zagrijte mlijeko do vrenja. U zdjeli umutite žumanjke sa šećerom i vanilijom dok smjesa ne postane pjenasta, dodajte škrobno brašno pa ulijte kipuće mlijeko i promiješajte pa vratite u tavu i miješajte dok se krema ne zgusne pa ohladite na hladnom mjestu. Pomoću slastičarske šprice punite pečene biskvite kremom (ili razrežite biskvit pa ih punite kremom pomoću žličice).

Čokoladni preljev:

Zagrijte vrhnje na vatri pa dodajte nasjeckanu čokoladu i promiješajte dok ne dobijete glatki čokoladni preljev.
Neposredno pred serviranje, toplim čokoladnim preljevom prelijte profiterole ili svaki umočite u kremu (vrh ili cijele).
Također možete ih servirati tako da na svaki tanjur prvo sipate malo preljeva, stavite nekoliko profiterola pa ih prelijete čokoladnim preljevom.

Finger foods for your baby

What are finger foods for babies?

Any bite-size, easy-to-eat pieces of food that your baby can pick up and eat by himself qualify as a finger food. Eating finger food is fun for your baby, and an important step toward independence that also helps him develop his fine motor skills and coordination.

Food play can get messy, but don't be too quick with the washcloth: Let your baby enjoy this important hands-on learning experience.

When should I introduce finger foods to my baby?

When your baby's between 8 and 9 months old, she'll probably let you know that she's ready to start feeding herself – by grabbing the spoon you're feeding her with or snatching food off your plate.

At first, your baby may just rake food into her hand and bring it to her mouth, but eventually she'll figure out how to use her thumb and forefinger to pick up food. This fine motor skill is called the pincer grasp.


How should I introduce finger foods to my baby?

Simply scatter four or five pieces of finger food onto your baby's highchair tray or an unbreakable plate. You can add more pieces of food as your baby eats them.

Feeding your baby in a highchair rather than in a car seat or stroller will reduce the risk of choking and teach him that a highchair is the place to eat.

Which foods make the best finger foods?

Your baby may have a good appetite, but she probably doesn't have many teeth, so start with foods that she can gum or that will dissolve easily in her mouth. As she grows into a toddler, you'll be able to give her bite-size pieces of whatever you're eating.

Remember that your baby's learning about food's texture, color, and aroma as she feeds herself, so try to offer her a variety. Resist the temptation to give your baby sweets like cookies and cake or high-fat snacks like cheese puffs and chips. Your baby needs nutrient-rich foods now, not empty calories.

The food should be easy to handle but not present a choking hazard. Vegetables should be cooked so they're soft enough to mush easily, and everything should be cut into tiny pieces. Even a whole grape is too big for your baby right now and could be a choking hazard.

And be sure to choose food that's appropriate for his age. Experts used to say you shouldn't give very young children eggs, fish, or peanut products because the child might develop a food allergy. But the latest research from the American Academy of Pediatrics found there's no evidence that babies develop allergies from the early introduction of these foods. (Though peanut butter is still off-limits for babies – it is too sticky to swallow safely at this age.)

Still, some doctors recommend caution when it comes to introducing foods. If you're concerned that your child might have an allergy to certain foods, introduce them one by one and keep an eye out for an allergic reaction.

Here's a list of finger food favorites:

* O-shaped toasted oat cereal or other low-sugar cereal
* Small pieces of lightly toasted bread or bagels (spread with vegetable puree for extra vitamins)
* Small chunks of banana or other very ripe peeled and pitted fruit, like mango, plum, pear, peach, cantaloupe, or seedless watermelon
* Small cubes of tofu
* Well-cooked pasta spirals, cut into pieces
* Very small chunks of soft cheese
* Chopped hard-boiled egg
* Mashed stewed prunes
* Small pieces of well-cooked vegetables, like carrots, peas, zucchini, potato, or sweet potato
* Small well-cooked broccoli or cauliflower "trees"
* Pea-size pieces of cooked chicken, ground beef or turkey, or other soft meat




http://www.babycenter.com/

Šta je to u stvari zdrava ishrana?

Mnogo ljudi u moderno vreme želi i pokušava da se hrani zdravo. Ali termin zdrava ishrana je toliko potrošen i toliko puta izrečen u najrazličitijem kontekstu da više čovek ne zna šta ona tačno znači. Kada nekog pitaš šta je zdrava hrana rekao bi jesti voće i povrće, drugi bi rekao da je to upotreba samo organske hrane itd.

Ja neću pokušati da dam definiciju zdrave hrane ali ću pokušati da vas usmerim na razmišljanje koji je smisao hrane i same ishrane.

Ishrana je potreba, bez hrane mi ne možemo opstati, hrana nam služi da preživimo. Zato hranu treba gledati kao potrebu a ne kao užitak, znam to je mnogo teže uciniti nego reci, ali opet vredi pokušati.

Prvo treba razumeti da ljudski organizam funkcioniše po principu depoa. Sva suvisna hrana koju unesemo u telo, tj. suvišna energija bice skladištena u obliku masti i šećera. Postepeno, to će dovesti do gojaznosti, a gojaznost ne prija ni zdravom čoveku a ponajmanje asmatičaru. Sa povećanjem telesne težine raste potreba za kiseonikom, povećava se mišićni tonus, srce brže pulsira, a najvise smeta to što masnoća u predelu abdomena podiže dijaframu i otežava disanje.

Jedi polako

Stari ljudi su uvek govorili tokom jela prekini kada ti je najslađe. Tokom jela trebate jesti polako jer na taj način se želudac postepeno puni i ravnomerno šalje signale u mozak da li ste siti ili ne.  Ta slast pri kraju obroka je prvi signal da ste pojeli dovoljno, sve ostalo što se pojede odlazi pravo u vaše depoe. Zato samo pokušajte da svaki put kada jedete sebi kažete: ,,E, sad ću stati.’’

Pravilno je jesti izbalansirano

Treća važna stvar je šta jesti. Trenutno smo preblokirani svim i svakakvim tekstovima, treba jesto badem, ne treba jesti meso, treba piti kafu, kukuruz snižav pritisak itd. Moje mišljenje je da mi nikada ne možemo pojesti sve što preporučuju. Zato se treba okrenuti prvo svojim potrebama.

Najgore je to što smo izgubili sposobnost da slušamo svoje telo. Iskreno mislim da vegetarijanci greše, ali  mislim da i ljudi koji jedu previše mesa greše. Pravilna ishrana je ona u kojoj sve jedemo balansirano. Povrće, voće i meso to je ono što su jeli ljudi od kojih smo mi potekli. Svaka piramida ishrane jasno pokazuje da se jede raznoliko.

Ako odete u studentsku menzu, ma koliko se studenti pa i ja sam žalili na hranu ona nam je tačno izbalansirana, nikada nećete jesti samo meso ili jesti samo povrće. Svaki obrok treba najvise sadržati hranu bogatu ugljenim hidratima ( šećer 55%), proteinima (30%) i mastima (najmanje od 5-15% ali je preporučljivo i manje). Time se omogućava pravilan rast i razvoj, omogućava se regeneracija organizma i održavanje imuniteta. Samo raznolikost, šarenilo u hrani može telu doneti sve što mu treba.

Sve je važno

Dosta ljudi će reći: ,,Ali bolje je da jedem što više voća i povrća zbog vitamina i minerala.’’ To jeste tačno, ali vitamini se dele u dve velike grupe: liposolbilni (A,D,K,E,F), to su oni vitamini koji se u organizam mogu uneti putem masti, a najveći izbor masti u hrani jeste meso, i druga gupa vitamina jesu hidrosolbilni vitamini ( B kompleks, niacin, folna kiselina…) i oni se unose u prisustvu vode, a to jesu najcešće voće i povrće, takođe telu trebaju proteini da bi se izgradilo, da bi se obnovilo, a proteina u voću i povrću skoro i da nema.

Masti su takođe vrlo važne bez njih se ne mogu sintetisati mnogi hormoni: testosteron, estrogen, progesteron, kortikosteroidi… Sve ovo vam može jasno pokazati da ljudskom organizmu treba hrana koja je raznolika i koja ima svega što treba.

Pošto je nemoguće hranu uneti u tačno određenoj kolićini vrlo je važno baviti se i fizičkom aktivnošću. Ona ljudskom organizmu omogućava potrošnju kalorija, pobuđuje nervni sistem, endokrini sistem kardiovakularno ali ima i vrlo pozitivan efekat i ka respiratornom sistemu. Mislim da svako treba odabrati ono što mu odgovara i da krene da pomaže sebi i svome telu.





http://astma.rs/

UGLJIKOHIDRATI I MRŠAVLJENJE

Ugljikohidrati, koji se također zovu šećeri, daju tijelu primarno gorivo – glukozu. Ali, ako jedete
odveć ugljikohidrata visokoga glikemičkog indeksa, gušterača vam može izlučiti mnogo i inzulina u krvotok, što pridonosi debljanju.

UGLJIKOHIDRATI I MRŠAVLJENJE

Ugljikohidrati, koji se također zovu šećeri, daju tijelu primarno gorivo – glukozu. Ali, ako jedete odveć ugljikohidrata visokoga glikemičkog indeksa, gušterača vam može izlučiti mnogo i inzulina u krvotok, što pridonosi debljanju.

VRSTE UGLJIKOHIDRATA

Ima nekoliko vrsta ugljikohidrata, a dijele se prema složenosti molekula šećera. Ugljikohidrati koji se sastoje od pojedinačnih molekula šećera poznati su kao monosaharidi. Disaharidi – ugljikohidrati s po dvije molekule šećera spojene zajedno – obuhvaćaju cukrozu (šećer) i maltozu (koju nalazimo u pivu). Ti ugljikohidrati obično imaju visok GI, a zovemo ih jednostavnim šećerima.

ŠTO SA ŠKROBOM?

l Škrob je poznat i kao polisaharid jer se sastoji od stotina molekula l glukoze i šećera. Nalazimo ga u kruhu, zrnju, mahunarkama, sjemenju i većini povrća. Poznat je kao složeni ugljikohidrat. GI škroba ne temelji se strogo na sadržaju šećera, nego i na količini vlakana . Prerađeni škrob, koji ne sadrži mnogo vlakana, npr. kruh, ima’ visok GI i vrlo je loš za vašu liniju. Škrob bogat vlaknima – primjerice zeleno povrće – ima nizak GI i rizik od debljanja vrlo je malen.

MIT O BRZIM I SPORIM ŠEĆERIMA

Dugo su znanstvenici dijelili ugljikohidrate na dvije skupine: “brze šećere” i “spore šećere”. Ti su se nazivi odnosili na brzinu kojom tijelo asimilira šećer, kako se nekad mislilo.
Jednostavni šećeri (monosaharidi i disaharidi) zvali su se “brzim šećerima”. Vjerovalo se da zbog jednostavnosti molekule tijelo brzo asimilira te šećere. Suprotno, složene su ugljikohidrate zvali “sporim šećerima” jer sadrže lanac molekula šećera koje prvo treba kemijski preoblikovati u jednostavan šećer (glukozu) tijekom probave.
Taj se naziv ponajprije odnosio na škrob u namirnicama od cjelovitih žitarica – vjerovalo se da se glukoza iz njih postupno oslobađa u tijelo. Ta je klasifikacija i ugljikohidrata zastarjela i temelji se na pogrešnim postavkama.

NOVI PRISTUP

Novija istraživanja pokazuju da složenost ugljikohidrata ne određuje brzinu kojom se glukoza oslobađa u krvotok. Drugim riječima, glikemički vrhunac (točka maksimalne apsorpcije glukoze) postiže se istom brzinom za sve ugljikohidrate kad se jedu sami i na prazan želudac. To se događa oko pola sata nakon uzimanja namirnice. Umjesto da govorimo o brzini asimilacije, važnije je razmotriti učinak koji pojedini ugljikohidrati imaju na količinu šećera u krvi, tj. koliko glukoze proizvode u krvotoku. Stoga se sad ugljikohidrati dijele prema potencijalu da povećaju količinu šećera u_ krvi, kako to definira glikemički indeks.

UGLJIKOHIDRATI I VAŠA TEŽINA

Glikemički indeks namirnica koje jedete izravno je povezan s vašom težinom i vašim zdravljem. Drugim riječima, što je GI niži, to će biti manja i vaša težina. ugljikohidrati bogati šećerom imaju GI viši od 50. Namirnice umjerenoga glikemičkog indeksa imaju vrijednost između 35 i 50, a one niskoga GI-a 35 ili niže. Prerađeni ugljikohidrati, kao što je bijeli kruh, imaju jednostavniju strukturu i oslobađaju više šećera od neprerađenih ugljikohidrata, kao što je kruh od cjelovitih žitarica. U načelu, ugljikohidrati jednostavne strukture obično imaju viši GI od namirnica složene strukture jer se tijelo ne mora osobito truditi da te “jednostavne” ugljikohidrate pretvori u glukozu, koja povisuje šećer u krvi.

UGLJIKOHIDRATI I MRŠAVLJENJE

Da biste smršavjeli, morate iz većine obroka izbaciti ugljikohidrate glikemičkog indeksa višeg od 35. Tako otpadaju namirnice kao što su bijeli kruh, bijela riža i krumpir, da i ne govorimo o zaslađenoj koli i drugim slatkišima. Time se oslobađanje inzulina održava na zninimumu i nećete samo spriječiti tijelo da gomila masno tkivo, nego cete i početi proces trošenja masnih zaliha kako bi tijelo dobilo više energije. Zvuči teško, ali to strogo razdoblje upravo je to – samo twgraničeno razdoblje. Za održavanje težine imat ćete širi izbor ugljikohidrata, s namirnicama glikemičkog indeksa do 50.

UGLJIKOHIDRATI I OPĆE ZDRAVLJE

Važno je napomenuti da GI ugljikohidrata koje jedete ne utječe samo na vašu težinu nego može veoma utjecati i na vaše opće zdravlje. Primjerice, ako uzimate namirnice niskoga glikemičkog indeksa, može vam se smanjiti ukupan kolesterol u krvi kao i trigliceridi (različiti oblici masti u tijelu), ako pazite i na to da uzimate što manje zasićenih masti . Osim toga, ako izbacite namirnice visokoga GI-a iz prehrane, možete spriječiti nastanak dijabetesa tipa II, koji je kronična metabolička bolest. Dijabetes tipa II obično nastaje postupno i najčešće zahvaća pretile ljude. Uzroci su tijesno povezani sa slabom tolerancijom na glukozu , a do bolesti dolazi kad stanice tijela postanu otporne na inzulin koji izlučuje gušterača. No budete li se držali ovog načina prehrane, možete spriječiti nastanak dijabetesa.

Namirnice opasne za bebe

Uvođenje čvrste hrane je važan korak u razvoju bebe. Međutim, roditelji moraju biti oprezni i informirani o namirnicama koje daju bebi. Postoje neke namirnice koje mogu potencijalno izazvati alergijske reakcije ili u nekim slučajevima botulizam (koji napada nervni sistem). Izuzetno ja važno pomno birati namirnice, a naročito u prvih 12 mjeseci života djeteta, jer probavni sistem u toj dobi nema svojstvo da zaštiti organizam od bakterija.

Evo koje namirnice trebate izbjegavati davati bebi tokom prve godine života:

Med, kukuruzni sirup i javorov sirup 

Bebama ne treba nuditi bilo koji od tih proizvoda, jer oni mogu sadržavati bakterije clostridium botulinum. Ukoliko beba proguta namirnicu koja sadrži ovu bakteriju, bakterija tada proizvodi otrov koji uzrokuje botulizam. Dojenački botulizam napada nervni sistem i izuzetno je opasan jer može dovesti i do najgoreg ishoda.

Nepasterizirano mlijeko

Bebama ne treba davati kravlje mlijeko u prvoj godini života zbog mogućnosti pojave alergija, a naročito ono nepasterizirano. To mlijeko sadrži patogene, mikroorganizme koji mogu uzrokovati bolesti. Nerazvijen imunološki sistem beba ne može se boriti protiv patogena iz nepasteriziranog mlijeka, pa mogu nastati ozbiljne komplikacije.

Meki sir

Meki sirevi, čak i kada se drže u hladnjaku, mogu sadržavati bakteriju listeria monocytogenes. Ova bakterija izaziva simptome slične gripi, kao što su povraćanje, proljev i bolovi u mišićima, a može napasti i nervni sistem i uzrokovati simptome slične moždanom udaru. Za imunološki sistem male bebe, to može biti jako opasno.

Nepasterizirani sok 

Nepasterizirani sok može sadržavati bakterije e. coli i salmonele. Oko 98% svih sokova u prodaji se pasterizira, ali pročitajte naljepnicu, ako niste sigurni.

Sirova jaja 

Bebe i mala djeca ne bi trebala jesti sirova jaja ili namirnica pripremljene sa sirovim jajima. Sirova jaja mogu sadržavati bakteriju salmonella enteritidis, što može rezultirati ozbiljnim stanjem File 1294povraćanja, proljeva i grčeva u trbuhu. Uvijek kuhajte jaja dok ne budu potpuno tvrdo kuhana. Također pripazite da su jaja dobro termički obrađena i kod pripreme drugih jela.

Bjelanjak 

Pedijatri preporučuju da se bebama ne daje bjelanjak u prvoj godini života. Alergijske reakcije na bjelanjak su vrlo česte, tako da je najbolje pričekati dok dijete ne napuni godinu dana.

Južno voće 

Naranče, grejp, kivi i ostali agrumi mogu proizvesti alergijsku reakciju kod bebe ispod 12 mjeseci starosti. Izbjegavajte ovo voće u tom periodu ili se posavjetujte sa pedijatrom oko uvođenja agruma.

Pšenica i pšenični proizvodi 

Namirnice koje sadrže pšenicu i pšenične proizvode ne bi trebalo nuditi bebi do navršenih osam mjeseci starosti jer pšenica može potencijalno izazvati alergijske reakcije.

Orašasti plodovi i kikiriki maslac

Oni također mogu izazvati alergijsku reakciju, i ne bi se trebali davati bebi mlađoj od godinu dana.

Sirova klice 

Bakterija salmonela može postojati u svim oblicima klica (lucerne, djeteline i rotkvica), čak i onih koje uzgojite kod kuće. Klice ne treba dodavati u hranu koja se priprema za bebu.

Previše zaslađena hrana i slatkiši  

Šećerom obogaćene žitarice, slatkiši i zaslađeni sokovi su nisko-hranjive namirnice sa visokim udjelom šećera. Šećer u tom obliku nema niti jedan pozitivan učinak na organizam bebe. Također, ako takvu hranu nudimo djeci, češće će odbijati zdrave namirnice. Takve prehrambene navike u ranoj dobi mogu rezultirati pojavom pretilosti kod djeteta.

Kako vaša beba raste i njen će imunološki sistem jačati i moći ćete joj ponuditi raznovrsniji jelovnik. Do tada, savjetujemo da se suzdržite od svih ovdje navedenih namirnica u pripremi obroka za bebu.

http://www.roditeljstvo.com/

UMIJEĆE ROŠTILJA: Skuša na žaru

Skuša na žaru je izvrsna. Ujedno je to i najbolji način pripreme malih skuša, 10-20 cm duljine, dakako, pod uvjetom da je riba svježa. Poduku iz toga kako se skuša priprema na gradelama dobila sam od gospođe koja je dugo godina radila kao kuharica u trogirskom brodogradilištu i tamo je to jelo dovela do savršenstva.

Potrebni sastojci:

1 kg manjih manjih skuša

1,5 žličica soli

na vrh žličice papra

5 žlica maslinovog ulja

3 česna češnjaka, sitno nasjeckano

1 velika žlica sitno sjeckanog peršinovog lista

Priprema:

1. Priredite dobru vatru, a ribu očistite i operite te ostavite u veliko cjedilo da se prosuši.

2. Kad je žar spreman, stavite na njega rešetku da se zagrije, a ribu začinite. Premjestite skuše u protvan ili zdjelu, posolite ih, nauljite i obavezno popaprite. Ribu promiješajte da se ulje, sol i papar ravnomjerno rasporede. Na kilogram skuša neka to bude 2 velike žlice maslinovog ulja, 1,5 čajna žličica soli i na vrh žličice  papra.

3. Nakon 5 minuta, kad se rešetka dobro zagrijala, složite na nju ribu, i to tako da leđa ribe budu okrenuta prema vama.

4. Nakon 3-4 minute velikom metalnom špatulom lagano probajte odignuti jednu ribu. Ako se riba lako odvaja od rešetke, tada je okrenite, zapravo prevrnite, da se nastavi peći na drugoj strani tako da prema vama bude okrenuta utroba ribe. Ako se riba ne odvaja lako, pričekajte još minutu-dvije. Nemojte ribu strugati sa rešetke. Kad ta strana bude pečena, ribu ćete lako okrenuti. Okrenite potom svu ribu tako da bude utrobom okrenuta prema vama.

5. Nastavite peći ribu dok unutrašnjost ne izgubi roskastu boju sirovoga, i postane smećkasta, pečena. Tada ponovo metalnom špatulom pokušajte jednu ribu odvojiti od rešetke. Ako ide lagano, ribu vadite sa žara na posudu za serviranje. Ako ne, pecite još malo, dok se riba počne odvajati.

 6. Još vruću ribu, koju ste tek skinuli sa žara, prelijte pripremljenim pestom od 3 česna češnjaka, 3 žlice maslinovog ulja i 1 velike žlice sjeckanog svježeg lista peršina. Odmah je spremno za posluživanje. Riba će pustiti sok koji će se pomiješati sa pestom, pa pripremite i fini, svježi kruh koji ćete umakati u taj savršeni šug. 

Prilog: paradajz salata.

http://dobarzivot.net/

Udvara mi oženjeni muškarac: Biti ili ne biti ljubavnica?

Nedavno sam na jednom portalu naišla na ovu ispovijest mlade žene: Udvara mi se oženjeni muškarac, kolega. Ne želim se upuštati u bilo što s njim jer je oženjen i ima već odraslu djecu. To mi je totalno bljak. Pročitavši tih nekoliko uvodnih redaka, prvo sam pomislila kako je to mlada i odlučna žena (njenu mladost odalo mi je ovo «bljak») i kako će,  nakon možebitne početne ushićenosti, ova žena ipak izbjeći puno patnje i niz problema u što se izrode mnoge veze s oženjenim muškarcima. No već druga moja misao bila je. To je ipak muškarac, lovac, mora pokušati, bit će uporan. I čitam dalje njene riječi: …Ne želim to  prvo radi njegove žene, a i nisam sigurna da li vuče samo na sex za jednu noć ili zbilja nešto osjeća. S druge strane, on me često kontaktira, pažljiv je prema meni, rekao je da neće na ničemu inzistirati. Međutim,  zbog prirode posla nas dvoje se dosta se viđamo pa  mislim da bih ja popustila bude li došla zgodna  prilika, jer mi fali nježnosti i ljubavi.


Jasno mi je, čim je počela tako puno objašnjavati okolnosti i njegovo ponašanje, spremna je prihvatiti udvaranje. Kad bih joj sad uputila savjet i upozorenje da se ne upušta u vezu s oženjenim muškarcem, ne bi pomoglo. Stalna njegova blizina, obasipanje pažnjom (pa neće valjda već u udvaranju biti nepažljiv!?), osobito njegova izjava da neće ni na čemu inzistirati (čestitam mu, to je osobito vješto izveo) već je učinilo svoje. Naposljetku, odluku da mu se preda ona opravdava potrebom za nježnosti i ljubavi.
Pa tko bi u današnjem svijetu odolio tom argumentu?
Doduše, nježnosti od oženjenog muškarca može dobiti u izobilju; A ljubav? Definiramo li ju samo kao ljubav prema ženi, onda će ju možda i dobiti. No uzme li se u obzir i posvećenost odnosu, odgovornost na raznim nivoima koje donosi veza s voljenom osobom, poput podrške u teškim trenucima bolesti, odlazaka na vjenčanja ili sprovode u okviru obitelji, ljetovanja, zimovanja, izlazak s njenim prijateljima na proslave Nove godine… tada ljubav oženjenog muškarca ostaje kod kuće.

Muškarci su lovci

I u ovom se primjeru pokazuje kako su muškarci u pristupu ženama lovci. Oni su tjelesna, konkretna bića koja povezuju blizinu s dostupnošću, kako seksualnom tako i emocionalnom. A posao je jedna od takvih situacija u kojoj će se se u njegovoj blizini naći druge žene.
Nema nikakvih problema ako su žena i oženjeni muškarac oboje svjesni toga u što se upuštaju i ako oboje znaju kakva su pravila za ljubavnike (sjetimo se francuskih romana). Ali uglavnom nije tako.

Privlačnost zabranjenog voća

Veza počinje romantično. On zna korake. Već smo vidjeli kako ju obasipa pažnjom. Slijedi prvi intimni susret. On se trudi oko nje, želi se dokazati kao izvanredan ljubavnik. Oboje uživaju u čarima zabranjenog. Uzbuđuje ih domišljatost skrivanja. Pomalo s visoka gledaju na svoje najbliže i okolinu koja nema pojma što joj se događa pred očima.
Ponekad, doduše, veza započne tako da djevojka tek naknadno sazna da je On oženjen – naravno nesretno! Opravdava se da joj to nije rekao odmah na početku jer je strahovao da bi ga odbila, a tako se zaljubio u nju da si nije mogao pomoći…  Zaljubljena žena, preplavljena ushićenjem, samo upija njegove riječi. I ne primjećuje da je ovaj muškarac silno sebičan, bez poštovanja prema njoj kao osobi. Pristupio joj je tek kao razbibrizi, kao još jednom lakom plijenu. A sada, nakon divnog susreta na nekom neutralnom terenu, vratili su se u svakodnevnicu u kojoj ju on izbjegava.


Cvate ljubav

Iznajmio joj je stan. To je njihovo ljubavno gnijezdo. Izmislit će se kakav službeni put, ukrasti dani. On kaže obitelji da će ostati na poslu ili putovanju duže, a vrijeme dijeli s dragom…U automobilu negdje skrovito parkiranom, sve se dešava kao u filmu. Imaju svoj ljubavni jezik, male rituale. Ona je sretna, voljena, obasuta poklonima. To je ljubav!

Očekivanja

Nekim je ženama jasno što u takvoj vezi sa oženjenim muškarcem mogu dobiti, a čega se sve moraju odreći i prihvaćaju to. Nekim ženama baš odgovara veza s oženjenim muškarcima. Odabiru tu slijepu ulicu jer se boje «stvarne veze» čiji je ishod neizvjestan; boje se prepuštanju vezi u kojoj mogu biti ranjene. Pristaju na vezu s oženjenim muškarcem u kojoj za njih nema „opasnosti“ da se stvarno predaju i posvete jednom odnosu.
Ipak, većina žena silno želi tog oženjenog muškarca dobiti za sebe pa pristajući na sve njegove uvijete strpljivo čeka taj dan kada će se on razvesti i posvetiti samo njoj.

Pukotine

Dok su u vezi, ako on nije ljubomoran (?!), ona izlazi sa svojim društvom, s prijateljicama… kao da je slobodna. Taji svoju vezu i nije iskrena prema okolini (možda će nešto reći tek najbližoj prijateljici) a to je postupno udaljava od svih.
Pokloni od njega stižu joj osobito kada on ne može s njom provesti dovoljno vremena, kada štogod pogriješi, kada ju  hoće udobrovoljiti: cinično ali ne i neistinito bilo bi reći i kada se uplaši da bi mogla odati njihovu tajnu ljubav njegovoj ženi…
Prolaze tako vikendi, praznici, godišnji odmori… Puno je usamljeničkih dana, iščekivanja,  prolaze depresivni blagdani. On je voli, ona je ta prava.. Ali on ima obitelj, obaveze… Neka se strpi još malo, još ne može biti samo njen.

Supruga

Ljubavnica oženjenog muškaraca puno vremena provodi razmišljajući o njegovoj supruzi. Zamišlja kakva je ona. U čemu je bolja? Kada osjeti krivnju jer ljubuje sa tuđim mužem, tješi se time da muškarac ne bi varao svoju ženu da mu je dobro sa njom. (Upravo to je ono zbog čega svaka ljubavnica osjeća nadmoć! ) Prema njegovoj supruzi ona gaji mnogo osjećaja: nesigurnost, rivalitet; napokon, ljuti se na nju što joj ga ne predaje čak i onda kada sazna za njihovu vezu.. I on joj često priča o supruzi: kako je depresivna, hladna, bolesna, nesamostalna, okrenula bi djecu protiv njega, dužan je njenim roditeljima…
Vikendima i praznicima ona je sama. A on uživa sa svojom obitelji, djecom, roditeljima, poslovnim partnerima, kućnim ljubimcima…

Istina

Oženjeni muškarci, „lovci“, zapravo nemaju namjere niti želje napuštati obitelj. Izvanbračna veza za muškarca je slasna dopuna njegovom uređenom životu, životu do kojeg drži, radi kojeg je ugledan, priznat, uspješan. Oni (na svoj način!) cijene suprugu, ponekad onu mladenačku ljubav koju su zajedno prošli, brigu o obitelji, djeci, cijene osobito svoju udobnost i društveni status kojeg su zajedno stekli.
Ljubavnica strpljivo čeka da se on odluči za nju pa godinama sluša njegova obećanja o razvodu. Ona  čeka da mu djeca odrastu. Čeka da mu supruga ozdravi, čeka da ona  prihvati, čeka da se desi ovo ili ono… I tako u nedogled.
Oženjeni muškarac nema takve strpljivosti niti suosjećanja prema svojoj ljubavnici. Ne želi je se odreći, pustiti ju da s nekim drugim stvori obitelj i dom. Ne zanima ih njen biološki sat  koji otkucava (ta on već ima djecu, zna što je to!).

Biti ili ne biti ljubavnica

Čini mi se da što je neka žena duže u vezi s oženjenim, to je teže izaći iz toga… a ne pomaže što ga ona voli, što je sve podredila njemu, odriče/odgađa materinstvo, obitelj, ugađa mu i stvara bajku u njihovom malom tajnom svijetu. Iz veze sa oženjenim muškarcem žena najčešće izlazi povrijeđena.

Ali, možda je to prilika za njezin rast: uzeti ono što je bilo lijepo, žalovati svoje neostvarene nade i preuzeti odgovornost za proživljeno. Budućnost čeka: potrebno je bolje upoznati sebe i ne upasti u isti obrazac prvom sljedećom prilikom.

Alergija na hranu u djece

Alergija na hranu je reakcija organizma na neki sastojak hrane koji naš imunološki sustav detektira kao štetan, iako to zapravo nije.
Dakle, radi se o krivo usmjerenom imunološkom odgovoru. Danas bilježimo značajan porast alergijskih reakcija, što je najvjerojatnije posljedica promjena nešeg životnog okoliša i životnog stila. Najveća učestalost alergija na hranu je u male djece, a sa odrastanjem se smanjuje.

Kako se objašnjava nastanak alergijskih reakcija na hranu?

Iako je to malo poznato, probavni trakt je bogat imunološkim tkivom i zapravo je najveći imunoški organ u našem tijelu. On ima svoju vlastitu mikrofloru, a svakodevno je u doticaju s raznovrsnim namirnicama, tekućinama, bojama, aditivima, kao i mikroorganizmima.
Normalno se u ranoj dobi imunološki sustav programira kako bi reagirao na škodljive tvari, a tolerirao korisne, odnosno neštetne. Ako je to postignuto kažemo da se razvila oralna tolerancija. Nutritivna alergija nastaje u okolnostima kada imunološki sustav nije uspostavio oralnu toleranciju na određeni sastojak hrane pa na to reagira.
Koji su razlozi da se to dogodi? Zapravo se radi o međudjelovanju više čimbenika: genskoj predispoziciji, nezrelosti organizma i okolišnim faktorima. Genetika ima važnu ulogu u formiranju imunološkog odgovora. Tako je poznato da se rizik alergijskog reagiranja značajno povećava u obiteljima u kojima je već netko alergičar. To konkretno znači: u obitelji u kojoj nema alergije rizik da će se ona javiti kod djeteta je 15%, ako alergiju ima jedan član obitelji šansa je 25-30%, a ako ju imaju 2 člana čak 70%. Drugo, imunološke ali i ostale funkcije probavnog trakta po rođenju nisu još u potpunosti zrele zbog čega su alergije na hranu najčešće u djece. Srećom, prirodno sazrijevanje sa dobi omogućava da se veći dio alergija s vremenom preraste. Stoga, alergiju na hranu ima 3-8% djece, a manje od 3% odraslih. Treće, naša crijevna flora (mikrobiota) također ima ulogu u moduliranju imunološkog odgovora. Formira se nakon rođenja, a kakva će u konačnici biti ovisi o opet o genima, majčinoj flori, ali i okolini. Danas se zna da porođaj carskim rezom, izostavljanje majčinog mlijeka iz prehrane djeteta, učestala primjena antibiotika, sklonost hiperhigijenskim uvijetima mogu djelovati na promjenu mikroflore probavnog trakta u nepovoljnom smjeru, tj. na pojačanje alergijskog reagiranja.

Koja hrana izaziva alergiju?

Alergeni sastojak u hrani uvijek su bjelančevine. Iako, svaka hrana može biti alergen, većinu alergijskih reakcija, njih preko 90%, uzrokuje sljedećih 8 namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke. Najčešći alergen, pogotovo u dojenačkoj dobi je kravlje mlijeko, ali ta se alergija uglavnom prevlada do 3. godine života.

Kako se prepoznaje alergija na hranu?

Alergija na hranu može se pojaviti u raznim oblicima, na koži, probavnom, dišnom sustavu, ali i burnom reakcijom koja zahvatiti cijeli organizam. Simptomi mogu nastati različitom brzinom.
Ako se pojave par sekundi do par sati od unosa alergena kažemo da se radi o ranim reakcijama, a one koje se nastaju više sati pa do par dana od unosa alergena zovemo kasnim reakcijama.

Najopasnija brza reakcija je anafilaktična reakcija u kojoj dolazi do naglog kolapsa organizma, radi oticanja tijela, pada krvnog tlaka, otežanog disanja, obilnog lučenja žlijezda, a ako se ne reagira odmah može imati fatalan ishod.
Ako je zahvaćen samo probavni sustav sa jakim bolovima u trbuhu, povraćanjem i/ili proljevom, koji nastaju promptno nakon konzumiranja namirnice kažemo da se radi o "gastrointestinalnoj anafilaksiji". Peckanje i žarenje usne šupljine sa svrbežom ustiju, a bez ozbiljnijih simptoma nazivamo oralni alergijski sindrom. Rezultat je križnog reagiranja alergena iz biljne hrane s nekom peludi, primjerice korova ili stabala.
Tako alergični na pelud breza mogu reagirati na jabuku, breskvu, a oni na pelud trava na rajčicu i kikiriki... Vrlo česte su i kožne reakcije ranog tipa poput koprivnjače (urtikarije), ali i različiti drugi osipi. Iako to možda ne očekujemo i teško disanje, astmatski napadaj, upala sluznice oka i nosa sa sekrecijom, kihanjem i svrbežom, mogu biti posljedica reakcije na hranu.

Reakcije kasnog tipa obično su kožne ili zahvaćaju gastrointestinalni trakt. Najčešće viđamo suhu kožu s mjestimičnim crvenilom i ekcemom koji svrbi.
Kod djece su obično promjene na tipičnim mjestima- licu, pregibima zglobova i vratu. To je slika atopijskog dermatitisa. Kasna reakcija probavnog trakta može biti pojava ponavljanih tračaka krvi (nekad i sluzi) u stolici, koji nastaju zbog alergijske upale završnog dijela debelog crijeva. To se može dogoditi čak i u dojene djece zbog alergena iz majčine hrane koji se prenesu putem majčinog mlijeka.
Druga, kod djece česta kasna probavna manifestacija je kronični proljev. Naime, zbog alergije tanko crijevo postane pretjerano propusno pa se gubi tekućina, bjelančevine i krvne stanice. Kao posljedicu imamo dijete koje slabo dobiva na tjelesnoj masi, naduto je, a nerijetko i anemično ili čak otečeno zbog niske razine bjelančevina.

Kako se alergija dokazuje?

Najbolja metoda utvrđivanja alergije je povezivanje pojave simptoma sa unosom određene hrane, a potpuni nestanak nakon eliminacije te namirnice iz jelovnika.
Međutim, za alergijske reakcije kasnog tipa koje nastaju s odgodom od više sati, pa čak i dana to nije jednostavno utvrditi. Dobro je voditi dnevnik prehrane kako bi se mogle naći poveznice. Uz to, dodatno se u praksi rade i alergološki testovi. Važno je znati da niti jedan test nije 100% pouzdan, niti osjetljiv, tj. čak i kada su svi negativni, samo na temelju toga, ne može se isključiti alergija. Stoga se dijagnoza postavlja poput mozaika, kombiniranjem testova i podataka dobivenih od roditelja te pokušaja eliminacije i ponovnog vraćanja namirnice u prehranu (uvijek isključivo prema odluci i pod nadzorom liječnika, da se izbjegnu teške reakcije).

Jesu li sve reakcije na hranu alergijske?

Ponekad se neopravdano miješaju alergijske reakcije na hranu s toksičnim reakcijama, intolerancijom ili celijakijom. Toksične reakcije su one koje uzrokuje mikrobiološki neispravna hrana, tzv. „pokvarene“ namirnice. Obično se manifestiraju probavnim tegobama: naglo nastalim povraćanjem ili proljevom, sa ili bez temperature.
Reakcije intolerancije ili nepodnošljivosti nastaju zbog nedostatka nekog enzima ili zbog unosa u hrani tvari koja simulira reakciju imunološkog sustava, iako to zapravo nije.
Najčešće se miješa intolerancija i alergija na kravlje mlijeko. Intolerancija je  nepodnošenje mliječnog šećera (laktoze) uslijed slabije aktivnosti enzima koji probavlja mliječni šećer. Javlja se većinom u starijih od 2 godine, a najčešće odraslih. Konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda i mlijeka s manjim udjelom laktoze ne izaziva tegobe.
Različito od toga, alergija je reakcija na bjelančevinu mlijeka i javlja se pretežno u male djece, mlađe od 2 godine. U tom slučaju se ne može jesti kravlje mlijeko uopće. Intolerancija na druge namirnice vrlo je rijetka, iako su danas prošireni razni medicinski nepotvrđeni testovi kojima se različite namirnice neopravdano optužuju za svakojake simptome. Nažalost eliminacijom nekih grupa namirnica postiže se više štete nego koristi, budući da takva prehrana može rezultirati ozbiljnim prehrambenim deficitima.
Još bih spomenula da alergija na gluten nije celijakija, iako nekada simptomi mogu sličiti. Celijakiju dokazuju drugi dijagnostički testovi i kada se potvrdi uvijek je doživotna.

Što učiniti kod alergije na hranu?

Najvažnija mjera je eliminacija namirnice koja uzrokuje alergiju. Važno je uvijek čitati deklaracije proizvoda kako bismo bili sigurni da alergene tvari nema. Ukoliko se radi o alergiji na više namirnica, uvijek moramo razmišljati hoćemo li zbog eliminacije dovesti do nekog nutritivnog manjka. U tom slučaju možemo suplementirati vitamine ili minerale. Jedan od najčešćih problema je eliminacija mlijeka i manjak kalcija.
Ako imamo alergiju na kravlje mlijeko a majka doji, majci se preporuča nastaviti dojenje, ali u prehrani eliminirati sve na bazi kravljeg mlijeka. Kako kod majke ne bi nastao manjak kalcija, savjetujemo da ona uzima 1 gr. kalcija svakodnevno. Za dojenčad koja nisu na prsima, a alergična su na proteine kravljeg mlijeka, budući da je mlijeko osnovna namirnica mora ga se kvalitetno zamijeniti. Najbolja zamijena su specijalne dojenačke formule u kojima su bjelančevine mlijeka razgrađene na manje dijelove koji nisu alergeni. Te formule se zajednički zovu ekstenzivni hidrolozati. One su nažalost lošijeg okusa i vrlo skupe zbog složenosti postupka hidrolize. Idu na recept kao lijek, uz preporuku pedijatra gastroenterologa. Sojino mlijeko, kozje mlijeko i biljna mlijeka nisu dobra zamijena, pogotovo u dojenačkoj dobi i ne treba ih koristiti. Uz to u 30% slučajeva na sojino i kozje mlijeko može nastati križna reakcija.

Ukoliko je dijete imalo životno opasnu alergijsku reakciju na hranu, uvijek se roditelje educira o postupku u slučaju ponavljanja takve reakcije. Uz to se svajetuje nabavka autoinjektora adrenalina. Radi se injekciji koju može primjeniti svaka osoba u slučaju nužde, a služi brzoj aplikaciji adrenalina, čak i kroz odjeću, kako bi se spriječila životna ugroženost.

Može li se spriječiti razvoj alergije na hranu?

Do sada su isprobavane razne mjere kako bi se smanjila pojavnost alergije na hranu. Jedino što se pokazalo da djelotvorno smanjuje rizik razvoja alergije, prije svega atopijskog dermatitisa, je dojenje najmanje 4-6 mjeseci.
Za djecu koja ne doje, a rođena su u obiteljima koje imaju rizik za alergiju, djelotvornost u sprečavanju pojave alergije na hranu pokazuju dojenačke forumle s oznakom HA (hipoalergene). One imaju blago hidroliziran protein koji ne stimulira alergeni potencijal. Iako kod već razvijene alergije nisu efikasne, za prevenciju se preporučuju.




http://www.pitajmamu.hr/

Očeva ljubav najbitnija je stavka u djetetovu odgoju

Prema rezultatima istraživanja Sveučilišta u Oxfordu, bebe koje su se sa svojim očevima zbližile tri mjeseca nakon rođenja izrast će u poslušnije i naprednije jednogodišnjake. Znanstvenici ove ugledne institucije do ovog su zaključka došli proučavajući ponašanje 192 britanske obitelji iz Oxforda i Milton Keynesa

''Djeca čiji su se očevi trudili i bivali uključeni u svakodnevicu svojih mališana ostvarivala su bolje rezultate, lakše upijala znanja te uspješnije rješavala zadatke postavljene pred njih'', zaključak je dr. Paula Ramchandania, voditelja istraživanja.
''Suprotno tome'', dodao je, ''djeca koju je njihova 'muška figura' zanemarivala, ponašala su se problematično i imala su poteškoća s koncentracijom.
Moramo istaknuti da se utjecaj očeva angažmana više osjeti u životu dječaka nego djevojčica. Maleni su muškarci jednostavno od samoga rođenja više povezani s tatom nego s mamom.''

Ne bi li to dokazao, tim oxfordskih stručnjaka snimao je godinu dana očeve i njihove tromjesečne potomke dvaput tjedno tijekom igre. Uspješni očevi kroz igru su se približavali djetetu te su kasnije s lakoćom umirivali, uspavljivali i hranili svoju djecu. Dokazano je da su se bebe koje su sa svojim tatom pronalazile "zajednički jezik" uspješnije družile i s drugom djecom te lakše učile.

Također je dokazano da obitelji različitog imovinskog statusa, što znači da i bogatije i siromašnije obitelji, bez obzira na probleme s kojima se suočavaju, uz malo angažmana i ljubavi jednako kvalitetno mogu odgajati svoje sinove i kćeri. Jedini obiteljski problem koji će se odraziti na ponašanju dječice svakako je odnos između partnera. Naime, manjak poštovanja i pažnje između roditelja izravno će utjecati i na bebin razvoj. Stalne prepirke mališane će navesti na problematično ponašanje kojim će, barem maleni tako misle, pozornost roditelja napokon uspjeti privući na sebe.

Nadalje, otac koji se ne osjeća povezanim sa svojim partnerom neće se moći približiti ni djetetu, što će na dojenče ostaviti trajne posljedice. U tom slučaju, tvrde znanstvenici, roditelji bi trebali potražiti stručnu pomoć.

''Prva tri mjeseca djetetova života krucijalna su za njegovu budućnost. U tom razdoblju roditelji oblikuju osobu koja će ovisno o njihovoj pažnji, ljubavi i trudu izrasti u osobu koja će živjeti i suosjećati s drugima ili u bešćutnog čovjeka koji neće mariti za druge'', tvrdi dr. Ramchandani. Pritom ističe da je odgajati dijete kompleksan proces u koji roditelji trebaju biti posve uključeni.

''Stoga, prije nego što odluče proširiti obitelj, budući roditelji trebaju biti posve sigurni da će svom djetetu moći pružiti ljubavi i nježnosti koliko mu bude potrebno'', zaključuje dr. Ramchandani.






http://www.pitajmamu.hr/

PRIRODNI ANTIBIOTICI: Imate ih doma i pomoći će vam u borbi protiv infekcije!

Cimet može ubiti većinu bakterija koje se nalaze u bolnicama, kao i bakterije otporne na standardne antibiotike. Osim toga cimet pomaže i u borbi protiv opake bakterije Escherichia coli. Češnjak


Kad se razbolimo posežemo za svakojakim lijekovima. No, antibiotici nisu bezazleni jer osim patogenih bakterija uništavaju i ”dobre” bakterije koje su neophodne za pravilan rad probave. Na vama je da odaberete koju ćete vrstu antibiotika koristiti, a mi vam donosimo popis od šest najboljih prirodnih antibiotika.

Kadulja

Znanstveno je dokazano da kadulja ima antibakterijska i antivirusna svojstva, a danas se redovito koristi i prilikom proizvodnje nekoliko modernih lijekova. Njen učinak je posebno dobar za grlo, respiratorne infekcije i infekcije u ustima. Kadulja pomaže pri rješavanju problema u crijevima, a korisna je i za želučane infekcije. Ujedno pomaže i pri smanjenju temperature, groznice i bolova u tijelu koji se javljaju na početku gripe i prehlade.

Med

Med ima antibakterijska svojstva, koja djelotvorno liječe osipe na koži, opekline i ogrebotine. Pomoću meda možete očistiti zube i usta od bakterija, zaustaviti krvarenje desni, a ujedno je djelotvoran i u liječenju čireva i plikova.

Cimet

Cimet može ubiti većinu bakterija koje se nalaze u bolnicama, kao i bakterije otporne na standardne antibiotike. Osim toga cimet pomaže i u borbi protiv opake bakterije Escherichia coli.

Češnjak

Alicin je spoj koji se nalazi u češnjaku, a koji pokazuje antibakterijska i anti-gljivična svojstva, a koji u samom luku igra ulogu obrambenog mehanizma protiv bakterija. Sam alicin uništava mnoge bakterije, a luk liječi zubobolju, kašalj, bol u grlu.

Klinčić

Stomatolozi danas koriste ulje klinčića kao oralni antiseptik i za dezinfekciju korijenskih kanala. U karanfilićima se nalazi eugenol koji slovi kao primarni antimikrobni spoj ove biljke. Želite ublažiti zubobolju? Potrebno je samo nekoliko minuta žvakati klinčić i bol će ubrzo nestati.

Origano

Origano sadrži čak 90% aktivnog ljekovitog sastojka karvakrola. Ulje origana se koristi za liječenje rana, zmijskih ugriza i tegoba dišnih puteva.

JESTE LI SVJESNI? Svake godine šest milijuna ljudi ubije se – nikotinom!

Pušenje izaziva oko 40 teških i smrtonosnih bolesti, pa pušači čine 90 posto umrlih od raka pluća, 25 posto umrlih od srčanih bolesti, 75 posto slučajeva smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća…

Pušenje je način konzumiranja duhana. Kako duhan sadržava u sebi otrovne alkaloide, kao što je nikotin, a prilikom pušenja se stvara i katran, nerazrijeđeni beznikotinski kondenzat dima, pušenje je opasna navika za zdravlje ljudi jer štetno djeluje na krvožilni sustav i pluća. Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine zbog pušenja umire oko šest milijuna ljudi, od kojih više od 600.000 umire zbog pasivnog pušenja. Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, pola umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine starosti, te gube u prosjeku oko 20 godina života. Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi (liječenja i rehabilitacije), predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici.

Štetno za sve organe

Nema organa u tijelu koji nije pogođen štetnim učincima pušenja. Sredinom 20. stoljeća započinju istraživanja radi utvrđivanja utjecaja pušenja na zdravlje. Dokazana je uzročna povezanost između pušenja i karcinoma bronha i pluća, te infarkta miokarda i kronične opstruktivne plućne bolesti. Naime, utvrđeno je da pušenje cigareta, ali i izloženost duhanskom dimu tzv. pasivno pušenje, znatno pridonosi obolijevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti. Od karcinoma pluća, čiji je izravan uzročnik pušenje, godišnje u Hrvatskoj umire više od dvije tisuće ljudi. Oko 20% pušača obolijeva od KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti), zbog izravnog kemijskog djelovanja duhana na strukturu pluća. Bolest je progresivna, bolesnici u prosjeku žive samo pet godina nakon njezine pojave, lijekovi u kasnijoj fazi više ne pomažu. Stručnjeci tvrde da pedeset posto ljudi koji puše tri kutije cigareta dnevno nakon pedesete godine života obolijevaju od karcinoma pluća.

Pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim žilama. Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do njihovog suženja i začepljenja. To suženje krvnih žila se manifestira u obliku gore navedenih krvožilnih bolesti, koje su posljedice nedostatnog dotoka krvi u pojedine dijelove srca i mozga, a u konačnici smrću zbog moždanog ili srčanog udara. Ateroskleroza kod pušača uvjetovana je direktnim djelovanjem duhanskog dima na stijenku krvne žile te indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi; povisuju se trigliceridi i smanjuje razina dobrog kolesterola (HDL) koji je zaštitni faktor od procesa ateroskleroze. Pušenje povisuje razinu fibrina (faktora zgrušavanja krvi) koji se hvata za plakove i na taj način dodatno suzuje krvne žile. Pušenje povisuje krvni tlak koji je i sam činilac koji pospješuje ubrzanu aterosklerozu.

Aterosklerotski plak na krvnoj žili pušača

Na dišnim organima pušenje uzrokuje pojačano stvaranje sluzi, opstruktivne bolesti pluća sa suženim promjerom bronhiola i smanjenim strujanjem zraka kroz pluća, kronični bronhitis, emfizem (propadanje plućnih mjehurića s posljedičnom smanjenom površinom disanja). Oko 70-80% umrlih zbog opstruktivnih bolesti pluća bili su pušaci. Pušenje smanjuje prijenos kisika jer se ugljični monoksid, štetni sastojak duhanskog dima, 200 puta brže veže za hemoglobin (nositelj kisika) nego kisik. Zbog toga je opskrba organizma kisikom smanjena.

Pluća nepušača/pluća pušača





Pušenje i živčani sustav

Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja. Pušenje znatno utječe na reproduktivno zdravlje, može izostati menstrualni ciklus, nastati pobačaj, sterilnost ili impotencija. Dokazano je da žene koje popuše više od 20 cigareta dnevno imaju tri puta veći rizik od nepolodnosti ili od izvanmaternične trudnoće.

Pušenje je bolest ovisnosti. U ovisnosti nikotin ima dominatnu ulogu kao psihoaktivna droga. No u pojavi ovisnosti od pušenja važnu ulogu imaju i brojni ponavljani pokreti pri pušenju, posebno ruku i mišića oko usta, prilikom paljenja cigarete, otresanja pepela, držanja i gašenja opuška. Svaki pušač, osobito onaj dužeg pušačkog staža, zna da nije lako prestati pušiti. Ne radi se samo o psihičkoj, već i o tjelesnoj ovisnosti. Psihička ovisnost je posljedica ponavljanih ritualnih pokreta. Tjelesna ovisnost je posljedica stvaranja nikotinskih receptora koji traže da budu zasićeni nikotinom. U protivnom se stvara apstinencijska kriza. Stoga mnogi pušači da bi se odvikli pušenja i prevladali tu apstinencijsku krizu trebaju koristiti nikotinske flastere ili gume za žvakanje s nikotinom, iz kojih se oslobađa mala količina nikotina. Neki pokušavaju prestati uz pomoć akupunkture, drugi uz pomoć grupnog tretmana u grupama za odvikavanje od pušenja. Najbolje je da svaki pušač sam odredi način i vrijeme prestanka pušenja te da li u tome treba stručnu pomoć i podršku.(www.plivazdravlje.hr)

Pušači i rizici od smrti prije roka

Pušači imaju u prosjeku trostruko veći rizik za preranu smrt u odnosu na vršnjake koji nisu nikad pušili. Usto, pušači umiru prosječno 10 godina mlađi nego nepušači. Već i osobe koje puše samo 10 cigareta dnevno imaju dvostruko veći rizik za preranu smrt, upozoravaju istraživači. Ovaj je rizik četiri do pet puta veći kod osoba koje dnevno puše cijelu kutiju cigareta.

Koji su najčešći razlozi pušenja?

Pušenje je ovisnost – psihoaktivna droga

Za pojedince, pušenje je samo navika koje se ne mogu riješiti, unatoč spoznaji o štetnim učincima

Uglavnom, mladi ljudi puše kako bi izrazili pobunu te izgledali ”odraslije”

Kod mladih se još navodi pritisak vršnjaka kako bi se osjetili dijelom grupe ili imitiranje odraslih

Neki ljudi navode osjećaj odbačenosti, usamljenosti, depresije, problema u obitelji, ali i dosade

Okorjeli pušač tješi se tvrdnjom da mu cigareta koristi, da ga umiruje, da mu podiže radnu sposobnost i raspoloženje

Prema nekim istraživanjima, žene puše kako bi bolje podnijele stres ili bolje kontrolirale tjelesnu masu

Što se događa s Vašim tijelom kada prestanete pušiti?

Pušači koji ostave pušenje prve pozitivne učinke osjećaju već za pola sata, a za potpun oporavak potrebne su godine. Povećanje tjelesne težine može se izbjeći ako se svaki put kad se javi želja za pušenjem popije čaša mlake vode.



Kad ‘bacite cigarete’, evo što vas čeka

* poslije 20 minuta krvni tlak i puls vraćaju se u normalu;

* poslije 8 sati razina nikotina i ugljičnog monoksida u krvi pada za 50 posto, a razina kisika podiže se na normalu;

* poslije 24 sata ugljični monoksid nestaje iz krvi, a pluća se počinju čistiti od sluzi i ostalih štetnih nusprodukata pušenja;

* poslije 48 sati u krvi više nema nikotina i poboljšava se osjetilo mirisa i okusa;

* poslije 72 sata lakše se diše, bronhiji se opuštaju i podiže se razina energije;

* poslije 2 – 12 tjedana poboljšava se cirkulacija

* poslije 3 – 9 mjeseci kašalj i problemi s disanjem nestaju, a funkcija pluća povećava se za 10%

* poslije jedne godine rizik od srčanog udara pada za 50 posto.

* poslije 15 godina rizik od srčanog udara pada na razinu rizika osobe koja nikada nije pušila