Ketogena dijeta u posljednje vrijeme doživljava novi val popularnosti kao dijeta koja ne samo što osigurava brzo mršavljenje, nego “liječi rak”’ i mnoge druge bolesti – Alzheimerovu, Parkinsonovu, migrenu, epilepsiju, pa i ALS, onu bolest zbog koje se poznati širom svijeta ovih dana zalijevaju ledenom vodom. No, kad god neka dijeta – pod čim se podrazumijeva poseban režim prehrane, a ne, kako je to uobičajeno, samo kura mršavljenja – završi na šarenim novinskim stranicama i portalima sa zabavnim sadržajima, treba biti vrlo oprezan i ne uzimati stvari zdravo za gotovo’.
Ketogena dijeta ima svojih prednosti i doista se s nezanemarivim uspjehom koristi za poboljšanje zdravstvenog stanja neuroloških bolesnika. No, prije svega – što je uopće Ketogena dijeta?
Ljudskom je tijelu primarni izvor energije glukoza iz ugljikohidrata, ali kad nema unosa ugljikohidrata, tijelo kao izvor energije koristi masnoće, odnosno ketone, spojeve koji nastaju razgradnjom masti (što uzrokuje gubitak masnoga tkiva). To je proces kakav se događa kod gladovanja, kad tijelo kao izvor energije počne koristiti vlastite masne rezerve.
U slučaju ketogene dijete masti se unose prehranom. To, zapravo, znači eliminiranje iz prehrane izvora ugljikohidrata, odnosno glukoze (žitarice, krumpir, riža, neke vrste voća i povrća itd.), te pretežan unos masnoća (uz proteine) kako bi se kao izvor energije u tijelu koristili ketoni.
No, ketoni su, upozorava nutricionistkinja Dragana Olujić, vrlo toksični spojevi, i ako takvo stanje potraje, može izazvati vrlo ozbiljne poremećaje u organizmu, od kojih je jedan ketoacidoza, odnosno snažno “zakiseljenje” organizma.
– Ljudi budu iznimno zadovoljni ketogenom dijetom jer vrlo brzo gube na težini, vrlo brzo počinju im se nazirati mišići i navodno se dobro osjećaju – zapravo, ne osjećaju umor i pospanost poslije jela kao posljedicu porasta inzulinskih vrijednosti, uobičajenog kod uzimanja ugljikohidrata, pa im je zato “dobro”.
S druge strane, našoj sugovornici poznati su pozitivni efekti ketogene dijete kod oboljelih od epilepsije i drugih neuroloških bolesti – uglavnom onih kod kojih problem nastaje u mijelinskoj ovojnici. U takvim se slučajevima, kaže, negativne efekte keto-dijete prihvaća kao manje zlo.
Prehrambene i metaboličke terapije – u nedostatku efikasnih terapija lijekovima – u liječenju ili barem ublažavanju simptoma iskušane su u širokom rasponu neuroloških bolesti, uključujući epilepsiju, glavobolju, neurotraumu, Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, poremećaj spavanja, autizam, rak mozga, bol i multiplu sklerozu. Navedeno je to na stranici http://healthimpactnews.com, koja u web-bespućima pronalazi i objavljuje stručne radove i istraživanja vezane uz utjecaj prehrane, pa i ketogene dijete, na zdravlje. Iako medicinske studije zasad ne pronalaze točan mehanizam pozitivnog djelovanja ketona na liječenje neurodegenerativnih bolesti, bilježe da ketogene dijete djeluju, te da ima itekakvog razloga za daljnja istraživanja, i klinička i laboratorijska.
