S bebom u šetnju u zimskim danima

Mnoge mamice se pitaju da li mogu s bebom u šetnju u zimskim danima, koliko vremena mogu ostati vani i kako bebu primjereno zaštititi pred niskim temperaturama. Odgovore smo potražili u pedijatrijskoj ordinaciji.



Kada možemo s novorođenčetom izaći na svježi zrak u zimskim mjesecima? Koliko vremena možemo biti vani?

Zimi možemo novorođenče odnijeti na svježi zrak pri približno dva do tri tjedna starosti ako je dijete donošeno i zdravo. S nedonoščetom moramo još pričekati. Zbog tankog sloja masti ispod kože i nezrelog sustava za održavanje tjelesne temperature treba se dijete na vanjsku temperaturu prilagođavati postupno. Prvi dan možemo ostati 10 minuta i svaki sljedeći 10 minuta duže, ali zimi dijete ne smije biti vani duže od jednog sata ukupno.



Do koliko minusa dojenče možemo odvesti u šetnju kolicima?

Pri temperaturama ispod nule je bolje s djetetom ostati vani dva puta po pola sata. Kada je temperatura ispod  -5°C,  bolje je da s novorođenčetom ostanemo kod kuće. Provjeriti moramo i zagađenje zraka, koje može biti previsoko i kada  je vrijeme sunčano.



Kako bebu odjenuti?

Odjenemo ju u dodatno toplu odjeću (vesta i hlače ili jednodijelni kombinezon), preko toga nepromočive hlače i jaknu. U kolicima trebamo imati toplu vreću ili dekicu. Glavu joj pokrijemo pamučnom i preko nje vunenom kapicom. Preko toga stavimo još kapuljaču od nepromočivog gornjeg odjela. Na nogama treba imati tople i ne pretijesne čarapice ili papučice.



Kako provjeriti da li je djetetu u šetnji prevruće ili prehladno?

Ako je dojenče zadovoljno, spavat će, na dodir će mu vrat i noge biti topli. Ako smo ga obukli pretoplo bit će crveno u licu i nemirno. I u zimskim danima je zdravo da je dojenče ispostavljeno sunčanim zrakama dva puta po 15 minuta dnevno da bi primilo dovoljno količina vitamina D, zbog toga zakrivanje nije potrebno.



Što je s upotrebom ruksaka ili klokanice u hladnom vremenu? Da li se dojenčetu mogu podhladiti nogice? Kako ga zaštititi?

Dojenče pokušajmo što duže zadržati u dubokim kolicama, gdje mu je prijatno toplo. U klokanici ili ruksaku može pri hladnom vremenu dobiti ozebline.  Ako ga već nosimo, trebamo svakih pola sata provjeravati njegovu temperaturu te ga zbog bolje prokrvljenosti povremeno izvaditi i razgibati.



Da li može beba na svježi hladni zrak i ako je prehlađena, te joj curi iz nosića i kašlje?

Obična prehlada s curenjem nosića i blažim kašljem bez temperature i teškog disanja nije prepreka šetnji vani, naprotiv, djetetu će biti šetnja čak korisna. Ako unatoč stalnom čišćenju dijete ne može disati kroz nos, stavite mu preko usana tanki šal. Svježi zrak i gibanje će poboljšati djetetovo stanje i apetit te time pospiješiti njegov oporavak. U međuvremenu i kod kuće prozračite stan i pobrinite se za primjerenu vlagu u prostorijama.



https://www.bebe-nestle.hr

ZAŠTITITE OD HLADNOĆE NAJVEĆI ORGAN: Sve što trebate poduzeti da koža spremno dočeka hladnoću

Kad se temperatura zraka spusti ispod nule i krene sezona grijanja koži treba puno veća njega nego u bilo koje drugo godišnje doba. Koži treba vlažnost i njega bez obzira radi li se o masnoj, suhoj ili osjetljivoj


Ako je zimi jako hladno i pritom još puše vjetar, koža će postati suha. Povrh svega kožu isušuje i centralno grijanje. Stoga i zimi treba piti 6 – 8 čaša vode i kožu njegovati vlažnim i hranjivim kremama. U protivnom koža će postati suha, usnice ispucan, a laktovi će se perutati. Ljubitelji zimskih sportova trebaju lice i ruke dobro mazati kremom s odgovarajućim zaštitnim faktorom, jer snijeg reflektira sunčeve zrake.

Slojeviti zaštitni plašt

Koža je naš najveći organ. U prosjeku je ima od 1,7 četvornih metara do 2 četvorna metra. Ona sprečava isparavanje vode i drugih važnih tekućina iz tijela. Koža štiti organizam od vanjskih faktora, a već prema izloženosti i potrebi zaštite njena debljina varira od 0,2mm do 4mm. Najdeblja je na tabanima, a najtanja na vjeđama.

Koža štiti tijelo od mehaničkih, kemijskih i drugih nepoželjnih faktora. Putem kože izlučuju se nepotrebne tvari iz organizma. Ona sudjeluje u regulaciji topline, mjesto je gdje se odvijaju imunološki procesi i sintetizira vitamin D. Na koži se mogu ‘pročitati’ brojna zbivanja u tijelu, i obratno, neke kožne bolesti mogu poremetiti rad organizma. Koža se sastoji od tri osnova sloja: pokože (epidermis), kože (dermis) i potkožnog tkiva (subcutis).

Zaboravite na sapun

Kad se temperatura zraka spusti ispod nule i krene sezona grijanja koži treba puno veća njega nego u bilo koje drugo godišnje doba. Ona treba vlažnost i njegu bez obzira radi li se o masnoj, suhoj ili osjetljivoj.

Sekreti kože stvaraju hidrolipidni sloj, koji je štite, vlaže, omekšavaju i održavaju prirodnu kiselost (pH). Ako se taj sloj ispere s kože, ove funkcije se poremete. Idealno čišćenje bi bilo ukloniti samo prljavštinu, a netaknutim sačuvati hidrolipidni sloj. Zbog toga je vrlo važan izbor sredstva za čišćenje kože. Tijekom zime koristite blage proizvode koji neće promijeniti prirodnu kiselost kože, (prirodni ph kože je 5, 4 do 5,9 ovisno o tipu kože). Sapun može skinuti zaštitni masni sloj koji nakon kupanja nijedna krema ne uspijeva nadoknaditi, zato zimi zaboravite na sapun.

Ispucana meta mikroorganizama

Zbog prečestog pranja sapunom suha i osjetljiva koža postaje ispucana čime se otvara put mikroorganizmima, što može izazvati iritaciju ili alergijsku reakciju. Prije kupovine kozmetičkih proizvoda za higijenu i njegu kože na deklaraciji pročitajte koje sve komponente sadrži kao i koliki je rok trajanja. Danas je svugdje pa tako i u kozmetici naglasak na ekološkim linijama za njegu tijela. Prirodni biljni preparati ne sadrže konzervans kao ni antioksidanse koji imaju ulogu spriječiti užeglost tvari za premašćivanje kože, primjerice lanolin.

Zapamtite! Bez obzira je li koža suha, osjetljiva ili masna, svaki tip kože zimi treba hidrataciju. Grijanje u prostorijama dodatno isušuje zrak i tako smanjuje vlažnost. Kad centralno potroši vlagu u zraku na red dođe naša koža. Zato termostat držite na nižoj temperaturi. Na radijator stavite posudu s vodom, u nju možete ukapati eterično ulje koje će osvježiti prostoriju. Ako to ne pomaže sobu ukrasite biljkama koje svakodnevno treba ‘natopiti’ vodom. Dobro rješenje također je kupiti ovlaživač zraka.

Usnice trebaju balzam

Usnice su posebnmo nježne i meke. One imaju tri do pet kožnih stanica, zato se koža na usnicama vrlo lako isušuje pa im treba pojačana njega. Na usnice nanosite prirodne balzame, izbjegavajte balzame na bazi petroleja. Jer, usnice na takve balzame postaju ovisne. Kako bi se održala vlažnost usnice treba češće mazati. One se na prirodan način mogu vlažiti domaćim maslacem. Jednostavno maslac se utrlja u usnice. Prije stavljanja ruža usnice namažite biljnim losionom ili balzamom. Prirodnu hidrataciju usana možete postići i toplom vrećicom crnog čaja. Vrećicu držite na usnama 20 minuta. Ako još niste svakako se riješite ružne navike lickanja usnica.

Gruba koža ne podnosi kupke

Kada se zbog ‘hladno-toplih’ uvjeta života vanjski sloj kože ipak ošteti, tada ona gubi vlagu i gipkost te postaje gruba. Zapamtite, takvoj koži vruće kupke ne čine dobro! Dulji boravak u vrućoj vodi samo će pogoršati problem. Higijenu održavajte kraćim tuširanjima i koristite blage sapune i šampone za kupanje koji neće poremetiti ph kože. Tijelo će tako dobiti potrebnu vlagu, a spriječit ćete moguće ljuštenje kože. Nakon tuširanja najbolje je pustiti neka koža pokupi vlažnosti koliko joj treba, a preostale kapljice uklonite laganim tapkanjem s ručnikom po mokrim mjestima. Još vlažno tijelo namažite kremom, tako će koža dobiti potrebnu zaštitu i hidrataciju. Zapamtite, grubu, ispucanu kožu ne smijete grubo trljati ručnikom! I ruke zahtijevaju posebnu njegu, jer su najizravnije izložene hladnoći, vjetru i drugim štetnim utjecajuma. Ruke često peromo, a nakon toga se rijetko kada sjetimo namazati ih kremom. Zimi ne dolazi u obzir nikakav pilin ruku. Mažite ruke hranjivim kremama i nosite rukavice na taj način ćete ih najbolje zaštiti.

Suha koža treba hidrataciju

Zimi treba piti tekućinu više negoli ljeti. Zbog izlaganja tijela efektu ‘toplo-hladno’ ono gubi vlagu. Za hladnih dana više pašu topli napici. Obično su to čajevi. Kod čajeva valja biti na oprezu, jer neki potiču izlučivanje tekućine iz tijela pa mogu prouzročiti još veću dehidraciju. Najbolji izbor su blagi voćni čajevi. Izbjegavajte piti kavu, jer kofein između ostalog na tijelo djeluje kao diuretik. Kod izbora hidratacijskih proizvoda za njegu, prednost imau proizvodi s niacinom i vitaminom B3. Suha koža – masna krema? Ne, nikako ne! Jer, masne kreme mogu začepiti pore na koži, a koža pomoću pora diše. Radije se odlučite za laganije kreme oplemenjene hijaluronskom kiselinom koja čuva elastičnost i čvrstoću kože.

Za crvenu, protuupalna krema

Efekt ‘toplo-hladno’ djeluje i na kapilare. Njihovo često širenje i skupljanje na kraju ih iscrpi, pa postaju neelastične. Posljedica svega je pojačano crvenilo i osjetljivost kože. Ako ste suočeni s problemom crvene kože u dogovoru s dermatologom pokušajte pronaći kremu koja sadrži jedan posto hidrokortizona. Uloga hidrokortizona je smanjiti upalu, odnosno neugodno crvenilo kože. Klonite se agresivnih sapuna!

Znoj prethodi svrbežu

Koža svrbi kad je dehidrirana. Možda ne zvuči logično, no vrlo je važno nositi komotnu odjeću od prirodnih materijala. U takvoj odjeći tijelo diše i neće se znojiti kao što je to slučaj kod pripijene sintetske odjeće. Znoj omekšava kožu i ‘razbija’ zaštitni sloj, što dovodi do svraba. Obvezno uzimajte Omega 3 riblje ulje koje smiruje kožu.