Five Foods That Negatively Affect Your Child’s Mood

Parents intuitively know that food can impact their child’s behavior and mood. We know that sweets, for example, can cause bouts of hyperactivity. But mood-altering food isn’t limited to sugar – there are other culprits in the snacks and meals that we feed our little ones. The following five foods are the most common contributors to mood and behavioral changes in children.



1. Dairy – If your child is lactose intolerant or allergic to the proteins found in dairy, you may see changes in her mood and behavior. Many children become irritable, cranky, or aggressive. Children with dairy allergies or intolerance also tend to suffer from frequent colds and ear infections. Babies may exhibit colicky symptoms, whereas toddlers and older children may become inconsolable and irritable.



2. Artificial Coloring – Many countries have banned artificial coloring due to the detrimental effects these chemicals have on children. Linked to ADHD, anxiety, hyperactivity, and headaches in children, artificial coloring can also cause significant behavioral changes. Because artificial coloring is found in many sugary foods, parents often blame behavioral changes on sugar. Artificial coloring is also often hidden in unexpected foods like bread and yogurt. Avoid products with yellow No. 5, red No. 40, and blue No. 1 if you’re concerned about your child’s mood swings after consuming food with artificial coloring.



3. Sugar – Sugar can cause a child to be hyperactive, which is often an immediate indicator that sugar is the culprit. However, sugar is in just about everything the average child eats, unless the child is eating a whole foods-based diet. Sugar has been shown to cause long-term health damage, and a diet high in processed foods has been linked to depression, cognitive delay, and sleep problems.



4. Preservatives – There are several preservatives that may cause behavioral problems in children. They include but are not limited to nitrates, nitrites, and sodium benzoate. Monosodium glutamate (MSG) is a flavor enhancer that also causes mood and behavior changes, including headaches and hyperactivity. Sodium benzoate is commonly found in juice products marketed toward children.



5. Food Allergens – Common food allergens are dairy, nuts, eggs, soy, and corn. When a child has an intolerance or an allergy to a particular food, it can cause significant health and behavior issues. However, it can be difficult to pinpoint which allergen is making your child sick without the help of an allergist. A food intolerance, for example, is often missed and a child is instead diagnosed with ADHD.

If you notice behavior changes or mood swings in your child, consider keeping a food journal. Track what they eat and when they exhibit concerning behavior. Try eliminating suspicious foods to see if the behavior changes. While food isn’t the cause of all behavioral issues and conditions, it’s important to make sure that your child is not suffering from something that can be easily remedied.

Seksi trikovi muškaraca i žena: Evo kako zavodi on, a kako ona

Obratite pažnju na ove znakove jer ih oba spola koriste posve nesvjesno. Sve će vam biti jasno jer ako se ovako ponašanju onda im se sigurno sviđate

Obratite li pažnju na određeno ponašanje muškaraca i žena, lako ćete moći zaključiti zavode li nekoga, odnosno da li im se sviđa. Naime, ljudi se tada ne mogu kontrolirati koliko god to pokušavali, pa ih je lako "pročitati".

Kada se sviđaju jedno drugome, muškarac i žena će se gledati u oči više nego je uobičajeno. Potom im pogledi klize prema ostalim dijelovima tijela. On će pogledom "pomilovati" njezin vrat i dekolte, a ona njegova ramena i ruke. Zjenice su u takvim situacijama jako raširene pa je i to jedan od znakova na koji treba obratiti pažnju.

Možda i vi u svojoj  blizini imate nekoga kome se jako sviđate. Obratite pažnju na ove znakove i sve će vam biti jasno.



Nesvjesni trikovi koje koriste muškarci:


* Ne skidaju osmijeh s lica kada su u blizini žene koja im se jako sviđa. Osim što je na taj način zavode i šarmiraju, to pokazuje i koliko su sretni u tom trenutku.

* Vrpolje se kao mala djeca. Ponekad kao da crtaju nogom po podu dok razgovaraju sa ženom od koje im srce brže zakuca ili su nekako nestabilni. To je jednostavno jače od njih. Iako to možda nije klasično zavođenje, ženama je to preslatko.

* Ako muškarac pokušava zavesti ženu, mahat će rukama dok razgovara više nego inače. Tako na neki način nesvjesno pokušava dati dodatnu važnost onome što govori, želi biti primijećen.

* Još jedan znak kako pokušava privući pažnju žene je i tako što se pravi važan. Tada će stajati uspravnih ramena kako bi izgledao jači, a time i muževniji. Također, dok sjedi noge će mu biti raširene jer podsvjesno vjeruje da tako izgleda moćnije, a i njegova muškost više dolazi do izražaja.

* Teškom mukom će se boriti sam sa sobom da drži pogled na njezinim očima kad mu se neka žena sviđa. Pogled će mu bježati na dijelove njezinog tijela i naglo će ga vraćati. Zavođenje izgleda slično, ali tada će polako pogledom prelaziti preko njezinog lica i tijela, a oči će mu biti jako sjajne.



Nesvjesni trikovi koje koriste žene:


* Kada su u blizini muškarca koji im se sviđa, žene nesvjesno podižu obrve i osmijeh im ne silazi s
lica. Oči su im sjajne.

* Igranje kosom je jedan od najprepoznatijih znakova zavođenja. Žene tijekom razgovora s muškarcem malo nagnu glavu ustranu, hvataju uvojak kose i prstima se igraju njime. To je siguran znak da samo čekaju da on napravi prvi korak.

* U blizini muškarca koji im je "zapeo za oko" žene su nervozne pa se znaju smirivati tako da se igraju nakitom. Na primjer, ako se igraju ogrlicom, nesvjesno pokušavaju privući njegovu pažnju na svoj dekolte.

* Žena kojoj se sviđa neki muškarac sjedit će pored njega prekriženih nogu dok će joj prsti na stopalima biti usmjereni prema njemu. Tako na neki način želi da on obrati pažnju i na njezine noge.

* Nesvjesno se naginje prema njemu jer mu želi biti što je moguće bliže. Ako sjede zajedno za stolom, njezine ruke bit će mu najbliže što je moguće, a da ne postane previše sumnjivo. Uglavnom, tražit će izgovore kako bi mu bila vrlo blizu ili ga "slučajno" dodirnula.

* Žena koja želi privući pažnju nekog muškarca, smijat će se glasnije, čak i ako ne razgovara s njim već se on nalazi na drugom kraju prostorije.

Radi li tehnologija od djece pametne slabiće?

Dokazano je da je razvoj tehnologije kod djece doveo do povećanja kvocijenta inteligencije, ali i do smanjenja emocionalne. Nekoliko stotina ili desetaka prijatelja na Facebooku nisu prijatelji, nego publika. Stalna izloženost publici stvara pritisak i ovisnost o potvrdi, a posljedica je krhak identitet. Ako ne želimo pametnu djecu kojom će društvo moći emocionalno manipulirati, tehnologiji treba dati pomoćno mjesto u učenju i razvoju. Čitajte svojoj djeci

Kad je dijete maleno, vjenčani prsten na maminoj ruci za njega je tek blistav, privlačan predmet koji bi bilo dobro što prije ugurati u usta. Kako dijete odrasta, prsten dobiva značenja – dijete nauči da je to predmet koji se nosi na ruci, i to na određenom prstu i u određenim uvjetima. S vremenom prsten dobiva i prenesena značenja koja su u vezi s odnosom njegovih roditelja, načinom života i obitelji. Kao odrastao čovjek, ako se i sam vjenča, značenje prstena širi se na iskustvo vlastite zajednice i bračnog života, a ako se razvede, sve će te pojmove propitivati i prsten će dobiti dodatna, nova značenja.
Tako se naš mozak razvija u um – radom i povezivanjem moždanih stanica, od predmeta kojim se trljaju zubići, dolazimo do simbola filozofskih pitanja o braku, zajednici, društvu…

Važne su veze u mozgu, one stvaraju um

Ovo je tek jedan slikovit primjer razvoja mozga u um povezivanjem moždanih stanica koji navodi jedna od najpoznatijih svjetskih neurologinja Susan Greenfield sa sveučilišta Oxford. "Veze u mozgu su važne", kaže neurologinja, "one pomažu da razumijemo svijet iza puke pojavnosti stvari, one stvaraju sve dublje značenje i daju nam personalizirano iskustvo."
Apstraktni koncepti i prenesena značenja donose višu razinu razumijevanja svijeta, a ona snažan osjećaj identiteta, kreativnost i ispunjenje. Nije li upravo to ono što bismo najviše poželjeli svojoj djeci kad odrastu?

Tehnologija ne smije biti osnovni model učenja

Da bi se moždane stanice razvijale i povezivale, djetetu je potrebno poticajno okruženje, a danas se sve više roditelja pita što je za djecu poticajno okruženje i kakvo mjesto u tome treba dati modernoj tehnologiji. Susan i njeni kolege tvrde - pomoćno. Tehnologija ne smije biti osnovni model učenja za djecu. Ona u mozgu ne potiče stvaranje neuronskih veza, dublje razumijevanje i personalizirano is­kustvo. Da bi se dijete svestrano razvilo, nužno je čitanje, pričanje priča i kvalitetna interakcija uživo.

Na društvenim mrežama dobivamo tek 10-ak posto komunikacije

Puno smo puta čuli da verbalna komunikacija, odnosno izgovorene riječi, čine tek desetak posto komunikacije. Mnogo više od riječi o nama govori pogled, držanje tijela, glas, feromoni i dodir. Pogled, njegovo zadržavanje, upućivanje ili skretanje ključni su za empatiju.

Boja i ton glasa mnogo otkrivaju o osjećajima, baš kao i držanje tijela. Po neverbalnim signalima odlučujemo koliko ćemo blizu ili daleko od nekoga sjesti. Znanstvenici kažu da se mozak razvija iz tih šest točaka komunikacije. Na društvenim mrežama ona je svedena samo na jednu - verbalnu.

Stotinu prijatelja na fejsu nisu prijatelji nego publika

Već je dokazano da takva komunikacija dovodi do smanjene empatije i emocionalne nezrelosti. Nekoliko stotina ili nekoliko desetaka prijatelja na Facebooku nisu prijatelji, nego publika. Stalna izloženost publici stvara pritisak i ovisnost o potvrdi, a posljedica je krhak identitet. Pretjerano igranje videoigrica skraćuje pozornost, smanjuje empatiju, povećava razinu dopamina kao kod ovisnika. Ulazimo u svijet sirovih senzacija u kojemu je smanjena funkcija prefrontalnog korteksa; nema prenesenih značenja, ni odnosa djelo - posljedica; senzacija je iznad spoznaje, a ikone iznad ideja - uhvaćeni smo u infantilni model zvuka i slike.

Google ne može objasniti apstraktne pojmove

Internetski pretraživači, pak, nemaju metafore i ne mogu objasniti apstraktne pojmove. Ako u Google tražilicu upišete: Što je čast?, dobit ćete slike sportaša, političara, odličja, kraljevske obitelji te razne citate. Premda je dokazano da se zbog utjecaja tehnologije povećao kvocijent inteligencije i procesuiranje informacija, da bi mozak postao um, činjenice ideje, a informacije znanje, potrebna je - priča.

Čitajte djeci

Kad dijete čita ili mu čita roditelj, njegov mozak radi mnogo više od jednostavnog praćenja priče. Skeniranjem mozga dokazano je da kad zamišljamo scenografiju priče, oživljavamo likove, dočaravamo zvukove i mirise, aktiviraju se različita područja mozga u kojima se ta iskustva obrađuju te se tako stvaraju nove neuronske veze, baš kao u priči o prs­tenu na početku teksta. Dok čitamo priču, mozak simulira ta iskustva, kao da smo ih doživjeli, što se ne događa kad igramo videoigrice. Učimo iz osobnih i iskustava drugih, što nam omogućuje da sagledamo život iz više perspektiva.

Spašavanje princeze

Budući da je čitanje linearno, baš kao i misao - počne na jednom mjestu, a završi na posve drugom - priča daje identitet i ostavlja pečat u umu. Likovi postaju stvarne osobe iz čijeg života učimo o svijetu i sebi. "U priči princeza ima svoju prošlost, sadašnjost i budućnost, postoje odnosi i motivacija. Možemo izgraditi odnos prema njoj i vidjeti svijet njenim očima. U kompjutorskoj igri možda ćete morati spasiti princezu, ali nema tog odnosa, samo želite pobijediti u igri", kaže Susan Greenfield. Ili, kako je rekao Tolstoj: "Svi likovi iz Dickensovih romana su moji prijatelji."

Važnost učitelja

Kad su Aleksandra Makedonskog upitali zašto pokazuje više poštovanja prema svojem učitelju nego prema ocu, on je odgovorio: "Učitelj mi pruža vječni život, a otac mi je dao prolazno postojanje. Otac me doveo iz raja na Zemlju. Učitelj me uzdigao sa Zemlje u raj." U raspravama o obrazovanju, koje se u zadnje vrijeme dotiču i nedostatka suvremene opreme u školama, često se zaboravlja najvažniji faktor - motivirani učitelj.

Informacija koju nam može dati suvremena oprema nije znanje, znanje je pretvaranje informacije u spoznaju, a to djeca ne mogu sama, za to im treba pomoć. "Ma koliko škola bila odlično opremljena, ako nemate učitelje koji kvalitetno pomažu razumjeti gradivo, koji pobuđuju zanimanje i maštu kod djece te vjeruju u učenika, onda je učenje teško, a rezultati su loši", kaže znanstvenica Susan Greenfield.


sensaklub.hr