Za vrijeme godišnjih odmora, praznika i blagdana mnogi ljudi ne mogu odoljeti pojačanoj želji za hranom. Nudimo nekoliko savjeta kako se zauzdati poriv da jedemo prekomjerno
Došlo je ljeto, a s njim i sezona godišnjih odmora. To je doba kada će popriličan broj ljudi vjerojatno dobiti na tjelesnoj težini više nego u bilo koje drugo vrijeme tijekom godine. Ako ste poput većine ljudi, željet ćete kušati malo od svačega.
Ovdje je nekoliko smjernica kako kontrolirati poriv da se prekomjerno jede:
Nemojte preskakati obroke. Ljudi koji preskaču doručak ili ručak imaju sklonost da prekomjerno jedu navečer. Problem je u tome što za vrijeme preskakanja obroka dolazi do pada glikogena u organizmu. To daje signal tijelu da traži hranu i može vas učiniti gladnim.
“Utopite” svoj apetit. Piti vodu je najbolji način kako umjetno smanjiti apetit. Nastojte popiti 1,5 do 2 litre tekućine dnevno. Osim vode, dobar izbor su obrano mlijeko, čaj i niskokalorični voćni sokovi.
Ne zaboravite na juhu. U jednom ispitivanju ispitanicima su davali tri predjela: juhu od rajčica, sir i krekere ili svježe voće. Količina kalorija u svakom predjelu bila je ista. Nakon toga bi ispitanici pojeli glavno jelo. Juha od rajčica “pobijedila” je druga dva predjela u smanjenju konzumiranih kalorija u glavnom obroku. Stvar može biti u veličini volumena kojeg juha zauzima u želucu.
Prezalogajite razumno. Mama nas je uvijek upozoravala da ne jedemo ništa prije glavnog obroka. Sada znanstvenici revidiraju taj savjet. S manjim, ali češćim obrocima, manje se inzulina oslobađa kroz kraći period. Smatra se da takav režim ishrane pomaže u borbi protiv prekomjerne tjelesne težine, na taj način što smanjuje količinu stvarne i uskladištene masti. Međutim, kad se kaže manji i češći obroci, ne misli se na kolače i sladoled, jer će se razina inzulina i apetit povećati. Misli se na grickanje, konzumiranje hrane s malo masnoća i puno vlaknastih komponenata, kao što su mrkva, breskve, naranče, paprika… što će potiskivati apetit.
Jedite više kompleksnih ugljikohidrata. Hrana bogata kompleksnim ugljikohidratima, a malim sadržajem masti (riža, krumpir, kukuruz i tjestenina) doživjela je velik “povratak” zahvaljujući djelomično tome što je sposobna zadovoljiti apetit s manje kalorija. Osim toga, ugljikohidrati se teže probavljaju i teže skladište u tijelu nego masti.
Gostite se s vlaknastim komponentama. Hrana bogata vlaknastim komponentama obično se konzumira sporije, a to znači i konzumira ukupno manje. Topiva vlakna u hrani kao što su ječam, grah, jabuke, agrumi, cikla, mrkva, krumpir, također smanjuju inzulinsku reakciju. Normalno, nakon obroka razine inzulina pomažu da se metabolizira šećer i mast. Međutim, topiva vlakna pomažu da se razine inzulina održavaju nižim nakon obroka. Hrana bogata vlaknima ima manje kalorija u svakom zalogaju, što znači i manje ukupno konzumiranih kalorija.
Upoznajte svoje vlastite “povode”. Bez obzira jesu li to kobasice koje cvrče u tavi ili hrskave kokice, miris, pogled, zvuk, čak i sastav hrane snažni su povodi da se prekomjerno jede. Prvo, zapitajte sebe zašto želite jesti, jer to možda nema nikakve veze s glađu. Neki put već sam pogled na neku hranu učini da ju poželimo pojesti. Emocije su slijedeći razlog zbog čega ljudi jedu. Glavni povod je stres. Prije nego krenete jesti zapitajte se “Jedem li zato što sam gladan ili zato što sam uznemiren, zabrinut ili potišten”. Svatko povremeno doživljava pojačanu želju za hranom, posebno za vrijeme godišnjih odmora, praznika i blagdana. Kad se takva jaka želja pojavi odvratite svoju pažnju, učinite nešto što je nespojivo s hranjenjem, npr. pođite u šetnju. U dvadesetak minuta taj će se nagon za jelom vjerojatno smanjiti. Što češće budete prakticirali ovakvu ili sličnu tehniku, ona će biti lakša za izvesti.