Valjušci s krumpirom

Sjećate li se kada ste prvi put probali ukusne valjuške? Vjerojatno vam je bilo svejedno sa čim ćete ih jesti jer ste cijelo vrijeme čekali hoćete li dobiti kuhane ili možda popržene s krušnim mrvicama na malo ulja. Malo je onih koji ih ne vole jesti budući da se mogu kombinirati s velikim brojem umaka.

Volite li pire od krumpira? Kremasti i ukusan pire najvažniji je sastojak s kojim ćete napraviti svoje valjuške od krumpira i tako iznenaditi sve ukućane. Što je sve potrebno osim krumpira?

Sastojci:

-1 kg krumpira
-sol
-30 g maslaca
-250 g brašna
-1 žlica maslaca
-1 jaje

Krumpir je potrebno staviti u vruću vodu i ostaviti dok se ne skuha, a nakon toga oguliti i usitniti. Kada ste dobili pire krumpir dodajete malo soli, maslaca, jedno jaje i brašno te počnete miješati dok ne dobijete kompaktnu smjesu.

Važno je da od spomenute smjese uspijete odvojiti nekoliko dijelova od kojih ćete raditi valjuške. Nakon što ste ih sve uspjeli oblikovati stavite u vruću vodu i kuhate dok ne isplivaju, a ako je nešto ostalo uzmete vrećice za zamrzavanje i ostavite za kasnije.

Za valjuške od krumpira sa smeđom koricom potrebno je:

-nekoliko velikih krumpira
-sol
-6 žumanjaka
-4 žlice vrhnja
-brašno
-2 žlice masti

Nekoliko velikih kuhanih krumpira usitnite i ohladite te umiješate sol, 6 žumanjaka i 4 žlice vrhnja, pa sasvim lagano dodajete brašno tako da tijesto bude tvrdo kao za rezance. Od toga odmah radite velike valjuške i stavljate u posudu u kojoj ste zagrijali 2 žlice masti i 6 žlica vode, dobro poklopite da ne može izlaziti para te kuhate dok se ne čuje pucketanje.

Bez obzira što se mogu kupiti u skoro svakom dućanu, puno je onih koji više vole jesti domaće valjuške, a kako i ne bi kada je način pripreme jednostavan i sve što je potrebno je malo vašeg vremena.

U avanturu spremanja ukusnih njoki može se svatko upustiti jer dovoljno je nekoliko namirnica bez kojih valjuške ne bi bilo moguće napraviti. Odaberite ono što volite jesti i krenite što prije u pripremu ukusnih njoki s kojima ćete razveseliti sve generacije.

Razmažena djeca će zarađivati više od dobre djece kada odrastu

Ukoliko je vaše dijete razmaženo derište – radujte se, kaže nauka.

Studija je pokazala da takva tvrdoglava djeca postanu uspješni odrasli ljudi

Studija, objavljena u žurnalu “Developmental Psychology“, pratila je 700 djece od uzrasta od devet godina sve do 40-tih.

Naučnici su pratili lične osobine djece, poput vrijednosti u učenju, prkosa i tendencije da krše pravila, kao i rast njihovih plata kako su odrastali.

Utvrđeno je da djeca koja ignoriraju roditelje i krše pravila zarađuju više od dobre djece. Ukoliko je vaše dijete jedno od takvih, imate barem nečemu da se nadate u budućnosti.

Ocat kao lijek

Jasno je zašto mnogi koriste ocat kao lijek budući da pomaže zaustaviti svrbež nakon uboda insekta, uništava gljivice i bakterije te ublažava opekline. Ujedno pomaže spriječiti upalu uha, učiniti kožu mekšom te smiriti želudac. Otkrijte za što je sve dobar ocat.

Postoji čitav niz tegoba i bolesti zbog čega se ocat kao lijek nalazi na popisu prirodnih lijekova koji će pomoći da se bolje osjećamo. Smatra se učinkovitim oružjem kad su bakterije u pitanju, pa su se u ne tako davnoj prošlosti rane čistile octom, koje je podjednako učinkovito i za gljivične infekcije.

Koliko je dobar za brojne bolesti, isto tako je neophodan za lijepu i zdravu kosu. Nakon što ga se iskoristi prilikom zadnjeg ispiranja ili ako se nanese na kožu, pomoći će ne samo ukloniti i posljednje tragove šampona, regeneratora ili maske nego će ujedno smiriti svrbež vlasišta i smanjiti perut.

Odličan je i za kožu, a posebno za opekline od sunca budući da pruža osvježenje te ublažava upalu uzrokovanu svrbežom.

Upala grla može biti neugodna, a kako bi se što prije riješili ove tegobe, potrebno je isprati grlo kombinacijom octa i tople vode. U čašu tople vode stavite jednu malu žlica octa i dobro promiješate.

Postoji još jedan lijek protiv grlobolje, a sastoji se od jabučnog octa i meda. Treba pomiješati istu količinu octa i meda i dobro promiješati sve dok se med ne rastopi. Domaći sirup trebao bi ubrzo ukloniti kašalj.

Ako niste sigurni kako se riješiti glavobolje, možete pokušati s tradicionalnim pristupom tako što ćete umočiti pak-papir u jabučni ocat te staviti na čelo. Možete pokušati namočiti samo čistu krpu te je zavezati oko glave.

Komarci nisu samo iritantni i dosadni nego i u određenim slučajevima opasni za zdravlje budući da mogu prenijeti pojedine bolesti. Želite li biti sigurni da ćete ubrzo zaboraviti na bol nakon uboda kukca, odlučite se za tradicionalnu medicinu. Dovoljno je malo vode pomiješati s octom te nanijeti na bolno mjesto.

Možete ga staviti i između prstiju te se za kratko vrijeme riješiti atletskog stopala. Iskoristite i domaću verziju jabučnog octa ili bilo koje drugog. Odlučite li se na spremanje domaće varijante lijeka, treba pripaziti da se koristi sterilizirano posuđe zbog bakterija.

Od svih vrsta upravo se najviše ističe jabučni ocat, zbog jabuka bogatih pektinom ili vlaknima koji su odlični za probavu te jabučne kiseline koja se u organizmu veže za magnezij i tako pomaže spriječiti bolove. Odaberite najbolje prirodne proizvode za sebe i svoju obitelj.

Kuhanje i pripremanje domaćih obroka za bebice ima niz pozitivnih učinaka

Iako je malo koja mama ujedno i glavna kuharica u prestižnom restoranu koja obroke sprema s lakoćom profesionalca, pripremanje domaćih, finih obroka za bebu nešto je što se može brzo svladati i može imati dalekosežne pozitivne učinke na zdravlje i razvoj naše djece. Bez obzira jeste li početnica u kuhinji ili odlična kuharica, donosimo osam tajni spravljanja baby obroka koje će vam biti od koristi kada vaše maleno zlato prijeđe na dohranu žličicom.

1. Vi imate kontrolu

Kada sami pripremate kašicu za bebu, vi odlučujete što u tu kašicu ide te tako možete biti sigurni da su namirnice svježe i zdrave. Obroci pripremljeni u vašoj kuhinji bit će i puno ukusniji od onih koje kupujete u staklenki. To je dobro zato što će ih beba s većim tekom jesti, uživati i mljackati te se od malena privikavati na kuhanu, zdravu hranu iz obiteljske kuharice.

2. Nutritivno je bogatija

Iako je kupljena hrana za bebe kuhana na ekstremno visokim temperaturama kako bi se uništile bakterije, u njoj doista ima vitamina. Problem su minerali koji rijetko “prežive” tretiranje na tako visokim temperaturama. A vaša beba minerale treba. Nedavna studija objavljena u stručnom časopisu “Food Chemistry” pokazala je da kupljena baby hrana sadrži manje od 20% minerala i mikro-nutrijenata koji su bebi dnevno potrebni za zdrav razvoj. Osim toga, neka kupovna hrana sadrži i škrob, aditive i konzervanse te proizvođači ne koriste organske namirnice već one tretirane pesticidima. Idealno bi bilo bebi kuhati obroke od povrća i voća koje ste sami uzgojili ili ga nabavili od provjerenih uzgajivača.

3. Više je opcija

Istina je da neke vrste kupovne hrane doista nude zanimljive kombinacije, ali kada obrok za bebu pripremate sami, imate puno širi raspon namirnica na raspolaganju. Ukoliko ste odlučiti pripremati samo namirnice iz vašeg kraja, sezonske, organske (bez antibiotika i hormona) znači da vam je to iznimno važno. S obzirom na to da vam je važno da bebu hranite što zdravije, to možete i učiniti u vlastitoj kuhinji. Isto tako, možete varirati i teksturu hrane. Nekad je sameljite jače, nekad malo slabije, a ovisno o dobi djeteta. Kada beba navrši devet mjeseci, možete eksperimentirati s okusima i uvoditi u prehranu razne nove namirnice (uz konzultacije s pedijatrom). Kada bebu od najranije dobi izložimo najrazličitijim okusima, povećavamo šanse da beba i kasnije bude sklona tim okusima. Isto tako, različiti okusi vježbaju okusne bradavice da budu fleksibilnije.

4. Pripremanje kašica ne mora biti gnjavaža

Kupiti kašicu u staklenki, otvoriti je i nahraniti bebu najbrža je solucija koja oduzima najmanje vremena. Ali ni pripremanje vlastitih obroka ne mora biti gnjavaža, ako se dobro pripremimo. Opcija je da se neke namirnice skuhaju (npr. mrkvica, smeđa riža) i mogu poslužiti dva dana za ukusnu kašicu. Ako pedijatar nije odredio drugačije, nakon 7. mjeseca beba može sve voće, osim jabuka jesti svježe nekuhano.

5. Vaša beba neće biti izbirljiva

Ukoliko dohranu započnete odmah s domaćim svježim namirnicama i obrocima, veće su šanse da vaša beba neće biti izbirljiva kod jedenja u budućnosti. S obzirom na to da raste, njoj će većina kašica biti fina i ukusna te će slasno mljackati i širom otvarati usta.

6. Nećete morati krijumčariti povrće u obroke

Zasigurno ne želite da vaše dijete dočeka punoljetnost ne znajući da je ikada jelo brokulu, jer ste je od malena krijumčarili u obroke. Bebe od prvog hranjenja treba priviknuti na što širi raspon okusa povrća. Ono slađe bolje će im prijati, ali i druge će vrste povrća zasigurno dobiti zeleno svjetlo nakon testiranja, gledanja u šarene boje obroka i mirisanja svježih obroka koje je mamica pripremila s puno ljubavi.

7. Hranjenje će biti veselo druženje

Roditelji imaju najveći utjecaj na formiranje prehrambenih navika kod djece. Nakon prve godine, bebinu klopicu možete ukomponirati u obiteljske obroke koje jedu odrasli i obratno. Primjerice, ako za ručak imate špinat, neka ga jede i beba. Isto tako, pokušajte što češće ručati i večerati svi zajedno za stolom. To će postati lijepa obiteljska tradicija, a dijete će manje odbijati hranu koju svi jedu za stolom.

8. Kupovna hrana je ok… nekad

Nije uvijek moguće bebi skuhati svježi obrok, pa je ok tu i tamo ponuditi kupovnu hranicu. Pritom svakako pročitajte deklaraciju i dobro pogledajte od kakvih se namirnica sastoji obrok za vašu bebu. Nisu sve kupovne hrane iste, pa potražite onu koja je najsličnija onoj koju biste sami za svoju bebu pripremili da vam je kuhinja dostupna.

Mediteranskom prehranom protiv depresije

Ono što unosimo u svoje tijelo uvelike utječe i na naše naše osjećaje i radnu energiju. Doznajte kojim namirnicama ćete zadržati dobro raspoloženje i vitalnost


Španjolsko istraživanje provedeno na 10 tisuća ispitanika pokazalo je kako mediteranska prehrana ima veliki utjecaj na naše rasploženje i mentalno zdravlje, naročito u slučaju depresije. Znanstvenici su četiri godine pratili odabranu grupu ljudi i njihove prehrambene navike te su nakon toga došli do zaključka kako oni koji su uzimali namirnice tipične za mediteransku prehranu imaju 30 posto manju vjerojatnost za razvoj depresije. I druga istraživanja su pokazala da je u krajevima u kojima se konzumira puno ribe i povrća zabilježeno mnogo manje slučajeva depresije. Osim što ovakva prehrana utječe na fizičko zdravlje i vitalnost, pa se time i smanujuje i rizik od depresije (jer mnogi uslijed određenih bolesti i stanja obole i od depresije), sastojci iz ovakvih namirnica utječu na raspoloženje – da se osjećamo življe, veselije, da imamo volju za životom.


RIBE, PLODOVI MORA

Omega 3-masne kiseline kojima obiluje plava i masna riba (losos, haringa, skuša, tuna, inćuni, pastrva) te maslinovo ulje štite od depresije. A za to je zaslužna EPA, eikozapentaenska kiselina koja se nalazi u omega 3-masnim kiselinama i koja je, tvrde znanstvenici, nabolji prirodni antidepresiv.


ORASI, BADEMI, LANENE SJEMENKE

I ovdje su za svoju učinkovitost kod depresije zaslužne omega 3-masne kiseline koje se nalaze u ovim namirnicama. Kod osoba kod kojih je dijagnosticirana depresija zabilježen je manjak ovih kiselina.


SUNCOKRETOVE I BUČINE SJEMENKE

Cink, mineral koji je bogato zastupljen u bučinim sjemenkama i pšeničnim klicama veliki je borac protiv depresije odnosno osjećaja ravnodušnosti i slabosti. Također se preporuča uzimati suncokretove sjemenke zbog visokog udjela vitamina E. Upravo nedostatak toga vitamina otkriven je kod osoba koje imaju depresiju.


ZELENO LISNATO POVRĆE

U mediteranskoj prehrani uvelike je zastupljeno i povrće, a protiv depresije je najbolje zeleno lisnato. U njima se nalaze tvari poput triptofana, magnezija i vitamina B6 koji utječu na proizvodnju serotonina, hormona koji vraća dobro raspoloženje.

Zašto je vrtićka prehrana tako loša?

Djeca slijede svoj instinkt za hranu i jedu ono što im je najprimamljivije: slatko, masno, slano. No, okusi koje isprofiliraju u djetinjstvu utjecat će na neurokemijske reakcije i stvoriti podlogu za preferencije u prehrani u kasnijoj životnoj dobi

Hrana utječe na metabolizam, sposobnost pažnje, podložnost hiperaktivnosti, uspavanost, nezainteresiranost, a konačno i na debljinu. Uzroke svega toga treba tražiti upravo u slatkim, masnim i slanim obrocima, neovisno jedu li ih djeca u roditeljskom domu ili pak ondje gdje to ne očekujemo – u vrtićima i školama.

Hiperglikemija (nagli porast glukoze/šećera u krvi) i prekomjerni energetski unos hrane koja odstupa od smjernica i potreba djeteta, najčešće su ‘greške’ u prehrani djece. Prehrana temeljena na dodanim šećerima, siromašna prirodno prisutnim ugljikohidratima, bjelančevinama i esencijalnim mastima, a s druge strane prekomjeran unos trans-masnih kiselina, proupalnih ulja dovode do zdravstvenih smetnji u razvoju djece i kasnije u odrasloj dobi.

I sam sam roditelj djeteta koje pohađa vrtić i tamo boravi četrdesetak sati tjedno. Ono što naše dijete jede uglavnom nam je bitno. Uvijek ima izuzetaka, no načelno možemo reći da su roditelji osviješteni. Kada dobijem primjere tjednih jelovnika iz vrtića, rijetko kada sam ugodno iznenađen, iako ima lijepih primjera. Neki vrtići tako uvode raženi kruh, sami pripremaju paštetu od provjerenih namirnica, daju djeci 100% čisti jogurt, dok drugi isključivo nude voćne jogurte, mliječne pudinge bogate šećerima i bojama, salame i hrenovke, čokoladne namaze, bijeli kruh… Najproblematičniji su uvijek doručak i međuobroci, dok je ručak, primijetio sam, najuravnoteženiji obrok.


Osim neosviještenosti djelatnika i roditelja o važnosti kvalitete prehrane djece u vrtićima, osnovni problem je što u osmišljavanju dječjih jelovnika ne sudjeluju educirani i školovani magistri nutricionizma, već je to prepušteno laicima koji ne posjeduju formalnu edukaciju o prehrani. Zato se i događa (što je velika greška!) da obrok promatraju isključivo kroz prizmu udovoljavanja kalorijske vrijednosti. Da bi stvar bila gora, ta količina šećera, ugljikohidrata, nepoželjnih masti i nedostatak bjelančevina, vlakana i antioksidansa u tim jelovnicima potpuno su proturječni onome što dječja prehrana treba biti.


Doručak je, dakle, najkritičniji. Primjerice, čak i ako im se serviraju kuhana jaja (što je u redu) zašto im uz to poslužiti bijeli kruh i (još nepotrebniji) čokoladni napitak. Carstvo šećera i kalorija u društvu visokovrijednih bjelančevina i masti. Ne treba posebno napominjati kako je povrće poprilično zapostavljeno u strukturi obroka, baš kao i voće, a sveprisutni su slatki napici, deserti i neizbježni kakao napici…. Salama, kruh i čaj – klasik je koji u mnogim vrtićima i dalje opstaje. Nadalje, za međuobrok se servira voćni čaj. Dakle, samo napitak, a ne obrok! Voćni čaj nema nutritivnu vrijednost, već samo rehidrira i daje – šećere. Hrenovke su priča za sebe. Djeca trebaju jesti punovrijedne bjelančevine pa ako treba štedjeti, radije neka im se servira i manji komad mesa umjesto dvije hrenovke. Osobno podržavam i ideju da barem jedan dan tjedno u vrtićima bude bezmesni. Mnogi će sada reći: ‘Djeca to vole!’ ili ‘Barem će nešto pojesti, jer drugo ne jedu!’, no linija manjeg otpora ima svoje posljedice.


Ključ u svemu je podrška i razumijevanje roditelja. Ako roditelji odmahnu rukom na dobar savjet stručnjaka, te komentiraju kako je zdrava prehrana skupa ili pak da su i oni cijeli život isto to jeli, a nije im ništa – što dalje reći? Jesu li sigurni da im nije ništa? Pa svaki peti stanovnik Hrvatske je pretio, sve mlađe osobe umiru od kardiovaskularnih bolesti, trošimo milijune na lijekove protiv visokog krvnog tlaka ili kolesterola…Prehrambena kultura očito je poprilična nepoznanica. Potrebna nam je sustavna edukacija roditelja, ali i djelatnika vrtića kako bi konačno svi skupa došli do jedinog razumnog zaključka: nužno su nam potrebne promjene u prehrani.

Biti žena, majka, zaposlena i studentica

Kako uspješno studirati ako ste mlada majka?

Doručak, djecu u vrtić i školu, posao, ručak, popodnevne aktivnosti djece, vrijeme za supruga, crtić, još poslovnih obveza, krevet djeca, …  Vjerujemo da, ako vaš dan izgleda barem približno ovako, ne možete niti zamisliti da biste pokraj svih obveza još i studirali. Ali može se.

Podaci pokazuju kako se za studij odlučuje sve više odraslih te da je barem polovica izvanrednih studenata ne samo zaposleno, nego su ujedno i roditelji predškolske djece. Proteklih godina je studiranje, pokraj svakodnevnih obveza, bilo gotovo nemoguće. Na sreću, i to se promijenilo. Sveučilišta i fakulteti sad nude i online studij, koji je fleksibilan i prilagođen današnjem brzom načinu života.

Kako uspješno studirati ako ste mlada majka, koja unatoč studiju ne želi zapostaviti djecu, partnera i posao? Potrebno je nešto hrabrosti i dobra organizacija.

Budite realne. Vaši studijski kolege, koji još nemaju djece, imat će puno više vremena od vas. Stoga si nemojte nagomilati previše posla još za vrijeme studija, usredotočite se na jedan predmet i studirajte samo jedan predmet odjednom. Možda će to značiti da u mjesecima najveće gužve i propustite neki predmet. No, ne brinite zbog toga, studirat ćete koji mjesec dulje od drugih. Diploma, koja je vaš cilj, nije utrka na kratke staze.

Budite svjesne vaših prioriteta i budite spremne da ćete ih katkada morati i promijeniti. Biti majka, partnerica, zaposlena i još studentica nije lako. Nemoguće je dati 100% od sebe na svim područjima, svaki dan. Ponekad ćete neki zadatak obaviti lošije kako bi mogle biti više s obitelji. Dogodit će se da nećete prespavati poneku noć kako biste mogle dovršiti studijski zadatak.

Budite iskrene s učiteljima. Učitelji moraju znati da uz studij imate i druge obveze, stoga nećete uvijek biti 100% usredotočene na stvari i svaki predani zadatak neće biti za ocjenu 10. Uspostavite s učiteljima korektan odnos, budući da ćete ih morati ponekad i moliti da vam rok za predaju zadatka produže za nekoliko dana.

Planirajte svoje vrijeme. Svaki predmet zahtijeva određeno vrijeme. Jedan manje, drugi više vremena. Tu i tamo ćete možda i na godišnjem odmoru morati pročitati pokoju studijsku knjigu. Vrijeme si možete planirati i na dnevnoj bazi, npr.: »Neću za školu dok djeca ne idu spavati.« … »Jedan dan u tjednu studiram po noći.« … »Ne propuštam nijedan nastup svoje djece.« … »Jedan dan u tjednu je namijenjen samo obitelji.«

Morate znati kad vam je potreban odmor. Odvojite neko vrijeme samo za sebe.

Potpora je nužna. Bez potpore obitelji, suradnika, roditelja i prijatelja nećete moći. Potražite ljude koji će vam biti podrška, koji će vas motivirati, podupirati u najtežim trenucima te vas prije svega razumjeti. Katkada ćete trebati pomoć u kućanskim poslovima – kuhanju, pospremanju, kupovanju i čuvanju djece. Vrijeme s djecom proživljavajte aktivno te budite svjesne koliko je to važno.

Razmišljajte pozitivno i budite svjesne da možete. Ne sve odjednom, nego postupno. Tako je i kod svih ostalih stvari u životu.  Samo hrabro naprijed …