U mozgu, koji se mijenja i oblikuje tijekom cijelog našeg života, periodično se mijenjaju pojedini neuroni, ali ne i mozak kao cjelina. Takve promjene poznatije su kao plastičnost mozga, a najvažnija od njih je sinaptička plastičnost, koja omogućuje sposobnost promjene načina na koji neuroni međusobno komuniciraju. Naime, veze među neuronima, zahvaljujući našim novim iskustvima, prilagođavaju se od najranijeg djetinjstva, pa one veze koje imaju svrhu, jačaju, a one koje se rijetko upotrebljavaju, slabe ili čak nestaju zauvijek. Mozak je istovremeno i kreator, ali i nositelj starih destruktivnih obrazaca. Britanska znanstvenica dr. Susan Greenfield, posvetila je svoj život proučavanju kako mozak kreira svjesnost. Neke od tema kojima se bavi i koje proučava su: kako je internet zaposjeo naš mozak, je li društveno umreživanje promijenilo ljudski moral, gubi li se identitet kroz videoigre, kako ''kultura ekrana'' djeluje na dječji mozak...
“Tehnologija utječe na dječji mozak pa je kod djece već sad vidljivo povećanje u području IQ-a, koje služi procesiranju informacija, ali bitno je istaknuti da te informacije nisu znanje. Dakle, povećanje IQ-a ne znači da će se povećati i znanje koje je potrebno za rješavanje gospodarskih pitanja, pisanja romana ili skladanja simfonija. Odgoj, obrazovanje i iskustvo i dalje su ključni temelji za stvaranje znanja”, objasnila je dr. Greenfield, pri čemu se osvrnula na još jednu važnu komponentu koju ne smijemo zanemariti kada je riječ o uporabi tehnologije – na empatiju.
Tehnologija: bijeg od stvarnosti
“Ugodni razgovor s ekranom nije zamjena za odnose sa stvarnim ljudima. Komunikacija u stvarnom svijetu pomaže nam da brže i cjelovitije dobijemo sliku o sugovorniku jer tada uključujemo sva svoja osjetila. Empatija se razvija iskustveno”, tvrdi poznata znanstvenica koja društvenu mrežu Twitter naziva egzistencijalnom krizom.
“Informirajući svijet o tome kako su oprali zube ili bili na wc-u, djeca pokazuju da im nedostaje pažnja okoline – prije svega roditelja. S druge strane pokazuju i snažnu potrebu za individualizacijom, jer upravo im to tehnologija omogućava – da izraze svoj individualizam. No, to nije dobro. Tehnologija treba služiti za upoznavanje i razumijevanje, a ne kao sredstvo za bijeg od stvarnosti. Najbolji primjer tomu su profili na Facebooku, gdje djeca žive u svijetu u kojem je najvažnije imati pozornost i biti poznat. Dakle, privatnost je pojam što ga nove generacije promatraju u sasvim drugačijem svjetlu. Sve do sada privatnost je bila druga strana našeg identiteta. Komunicirali smo s vanjskim svijetom samo kada i koliko smo to htjeli, i naš unutarnji dijalog bio je samo i isključivo naš... Sve do sada!” istaknula je.
Facebook, pametni telefoni i razne aplikacije, tvrdi vodeća svjetska neuroznanstvenica, potiču život u sadašnjem trenutku te na određeni način ''umrtvljuju'' ljudski mozak. Zbog takvih stvari već sada možemo vidjeti generacije dvadesetogodišnjaka koji još uvijek žive s roditeljima, nose odijela kakva su uglavnom namijenjena bebama, igraju mitske ili znanstveno-fantastične igre tražeći neprestanu pažnju drugih putem društvenih mreža.
Novi pristup za nove generacije
“Društvene mreže potiču egocentričnost u mladim ljudima željnima pažnje. Daju im stalnu potvrdu da su slušani, prepoznati i važni, no jednostavno ne mogu zamijeniti osobni kontakt u kojem se koriste sva osjetila i u kojima se reagira u skladu s govorom tijela sugovornika te ostvaruje stvaran ljudski odnos.”
Zato dr. Susan Greenfield preporučuje da se tehnologija upotrebljava svjesno i savjesno te da se koristi za korisne stvari, a upozorava na posljedice pretjerane upotrebe društvenih mreža i igrica kako bi osvijestila važnost pravilne upotrebe tehnologije i novih medija.
“Mlade generacije treba educirati o korištenju tehnologija, kulturi i društvu, a ne povećavati broj pravila i zabrana“, upozorava stručnjakinja, jasno ističući da su današnje generacije drugačije od prethodnih te da je njima potrebno pristupiti na posve nov i drugačiji način.
“Novi način života utjecat će na mozak, ili bolje rečeno na um, te će današnja djeca biti bitno drugačija od svih generacija koje su nam prethodile. Svjesni smo činjenice da je ljudski mozak iznimno osjetljiv na vanjski svijet te je potrebno napraviti zdravu ravnotežu, a novim generacijama omogućiti da i one osjete zemlju pod nogama“, poručuje dr. Susan Greenfield.
http://www.pitajmamu.hr
No comments:
Post a Comment