Neke majke ne mogu dočekati, druge obuzima sjeta kada je riječ o prestanku dojenja. Sve što trebate znati o pravom trenutku i primjerenim metodama saznat ćete ovdje
Kada je pravi trenutak za odvikavanje od dojenja?
Strogo gledajući, takav trenutak ne postoji. Svjetska zdravstvena organiizacija (WHO) i hrvatski pedijatri preporučuju dojenje kao jedinu hranu za bebe najmanje do šest mjeseci bebinog života. Nakon toga postupno bi se bebe trebalo privikavati na voćne i povrtne kašice s tim da s dojenjem tada ne treba prestajati jer će se uvođenjem dohrane broj podoja samo smanjiti.
Kad će prestati s dojenjem, naposljetku odlučuje svaka majka za sebe i svoju bebu. Važno je da se pri tome osloni na vlastiti osjećaj, a ne na ono što drugi kažu. Nijedna se žena ne treba osjećati kao maćeha vlastitom djetetu ako ga nakon šest mjeseci odluči odvikavati od dojenja. Isto se tako nijedna majka koja svoje dijete s dvije godine i dalje doji, ne treba za to opravdavati. WHO čak preporučuje barem djelomično dojenje djece do druge godine života, jer jedno je sigurno: majčino je mlijeko najbolja hrana za dijete. Ono sadrži sve važne hranjive tvari, jača imunitet, sprječava alergije i upale.
Kako se odvija odvikavanje od dojenja?
Najbolje je odabrati mirno razdoblje. Ako bebi rastu zubići, ako je bolesna ili upravo cijepljena, dojenje će služiti kao utjeha, biti opuštajuće i umirujuće. U takvim trenucima beba teško podnosi dodatnu frustraciju odvikavanja od dojenja. Ako imate izbora hladnija su godišnja doba pogodnija za odvikavanje od dojenja. Tijekom ljetnih vrućina se češće zbog početka dohrane javljaju probavne smetnje. Što više vremena majke ulože u odvikavanje od dojenja, to bolje.
Najbezbolnije je zamijeniti jedan podojeni obrok tjedno dohranom (odnosno hranom iz bočice kod dojenčadi do pet mjeseci). Tako će se način proizvodnja mlijeka sama od sebe smanjiti, tijelo će resorbirati višak mlijeka, a probavni se trakt djeteta postupno može privikavati na novu hranu. Majke bi najprije trebale zamijeniti onaj obrok tijekom kojega se najmanje popije ili kada je u grudima najmanja količina mlijeka (kod većine žena je to razdoblje između 16 i 20 sati). Važno je da beba pri tome nije ni previše gladna i preumorna, kako bi bila voljna uzeti nekoliko zalogaja iz žlice.
Može li se prestati dojiti od danas na sutra?
Vrlo teško, jer se proizvodnja mlijeka ne može zaustaviti u jednome danu. U nekim je situacijama to međutim nužno, primjerice zbog nepredviđenog boravka majke u bolnici. Kod naglog prestanka dojenja često se javlja zastoj mlijeka i upala dojke. Pomoću ovih trikova se proizvodnjom mlijeka može ovladati za tri do četiri dana:
* nosite uzak grudnjak (pazite da nigdje nije prignječio dojku!) ili čvrsto zavežite maramu oko grudi. Obije metode otežavaju cirkulaciju i na taj način sprječavaju proizvodnju mlijeka
* hladite prsa hladnim oblozima iz ljekarne. I to otežava cirkulaciju, a hladnoća ujedno sprječava upalu dojki
* tijekom odvikavanja je važno povremeno masirati prsa da bi se spriječio zastoj mlijeka. Kod prepunjenih se dojki manja količina može i izdojiti, ali samo toliko da pritisak postane podnošljiv. Ako dojka ostane potpuno prazna, tijelu će to biti signal da proizvede još mlijeka
Postoje li lijekovi koji pomažu kod odvikavanja od dojenja?
Neki lijekovi na umjetan način sprječavaju stvaranje prolaktina, hormona dojenja, a na taj način i proizvodnju mlijeka. Oko tih se lijekova, međutim, mnogo raspravlja jer kod mnogih žena mogu prouzročiti tegobe s cirkulacijom. U SAD-u su već povučeni s tržišta.
Postoje li blaže, homeopatske alternative?
Majke koje su željele prestati dojiti svjedoče o dobrim iskustvima s jednim homeopatskim sredstvom koje sadrži tvari bobica vinobojke (Phytolacca decandra). Pomaže i čaj od kadulje (tri šalice dnevno) jer na prirodan način djeluje protiv oslobađanja prolaktina. U jednu se šalicu dodaje jedna žličica listova kadulje koja se prelijeva se vrućom vodom i ostavlja 15 minuta da odstoji.
Dijete odbija dojku – je li dojenju došao kraj?
To ovisi o dobi djeteta. Ako dijete s dvanaest mjeseci više ne želi sisati, to je dio prirodnog procesa razvoja i osamostaljenja. Ne postoji razlog da se i dalje ustraje na dojenju. Umjesto toga trebalo bi probati želi li dijete jesti povrtnu ili voćnu kašicu iz žlice – i uživa li u tome. To je jasan znak da sada želi nešto drugo osim majčinog mlijeka.
Sa dojenčadi je stvar drukčija. Neka od njih iznanadno i, kako se čini, bez ikakvog razloga odbijaju prsa. Ipak, nemojte odmah odustati, već prvo istražite uzroke. Kada majka, primjerice, prvi puta nakon poroda dobije menstruaciju, dijete može odbijati dojku jer mlijeko u tom razdoblju ima drukčiji okus. Isto je tako za dijete neobično kada majka isproba novi miris ili promijeni mlijeko za tijelo. Bebe sa začepljenim nosićem također nerado sisaju.
Ako beba štrajka, možete pokušati izdojiti mlijeko i ponuditi ga žličicom ili u maloj čašici da je ne biste zbunili drugom dudicom. Ako odbija i izdojeno mlijeko, najkasnije nakon jednog dana morate posegnuti za hranom za bebe. Nesigurni roditelji mogu se raspitati kod patronažne sestre ili kod pedijatra; zajedno se lakše može otkriti razlog odbijanja; stručne osobe osim toga mogu biti od pomoći pri izradi plana za prevladavanje “vremena oskudice”.
Neke se bebe jednostavno ne žele odvikavati od dojenja. Što činiti?
Ovisi o tome, koliko majka doista želi prestati dojiti. Ako si može zamisliti da nastavi s dojenjem, neka to i učini. Ako ne, onda postoje neki trikovi za “nadmudrivanje” djeteta:
* promijenite navike. Ako ste do sada prije spavanja dojili u krevetu, nemojte to više činiti. Promijenite dosadašnju poziciju dojenja; dojite na primjer u sjedećem položaju, ako ste do sada dojili u ležećem. Vaše će dijete osjetiti da se nešto promijenilo. Sisanje će mu postati neudobno i time manje privlačno
* promijenite redoslijed postupaka: ako dijete i dalje želi sisati noću, neka ga umiruje otac umijesto majke. Kada dijete ugleda majku, ono automatski plače za dojkom
* ako ništa drugo ne pomogne (a i ako imate snage za to) otputujte na nekoliko dana i prepustite partneru brigu oko djeteta. Očevo preuzimanje brige oko hranjenja djeteta najčešće funkcionira iznenađujuće dobro (ne prije navršenih šest mjeseci djetetova života!)
Dugoročno dojenje kod nas biva popraćeno sumnjičavim pogledima. S pravom?
“Što? Ti još uvijek dojiš?” Tko u Hrvatskoj doji dulje od devet ili deset mjeseci često se suočava s čudnim pogledima i komentarima “Pa to nije normalno!” Nije li? Možda nije u našoj zemlji, u drugim je zemljama uobičajeno dojiti četiri do pet godina. To ne znači da bi to i kod nas trebao postati cilj, ali pokazuje da je dugoročno dojenje pitanje kulture u kojoj živimo. Općenito vrijedi da o prestanku dojenja odlučuju isključivo majka i dijete. Sve dok njima to predstavlja zadovoljstvo, nema potrebe za prestankom dojenja. Žene koje svoju djecu doje dulje nego što je uobičajeno takvim primjedbama i komentarima najbolje mogu odgovoriti navođenjem stručnih činjenica:
* što žene dulje doje, to je rizik obolijevanja od raka dojke ili raka jajnika niži
* smanjuje se i rizik od osteoporoze
* studije su pokazale da djeca koja sisaju dvije godine i dulje razvijaju veće povjerenje prema svijetu i brže postaju samostalna od djece koja su sisala samo kratko
* djeca koja su sisala dulje od šest mjeseci kasnije rjeđe obolijevaju od nekih bolesti poput dijabetesa ili upale srednjeg uha.
Neke su majke žalosne zbog prestanka dojenja. Je li to normalno?
Apsolutno. Ipak je prestanak dojenja kraj jedne izuzetno intimne i neusporedive bliskosti i prvi veliki korak djeteta ka samostalnosti. Žene taj proces razdvajanja smatraju osobito tužnim, ako nisu samostalno odlučivale o njemu, primjerice, ako je dijete odbijalo dojku ili je dojenje zbog bolova od upale dojke postalo nepodnošljivo. Ono što majkama ni u kom slučaju u takvim trenucima ne može pomoći jest kritizirajući stav poput “Jesi li pokušala to učiniti kako treba?” ili “Čula sam da se dijete treba dojiti barem šest mjeseci!” Njima su potrebna stručna podrška i dragi ljudi koji vjeruju da je mlada majka dala sve od sebe kako bi uspostavila dobar odnos prema dojenju. Mala utjeha je da odnos pun ljubavi funkcionira i bez dojenja – uz mnogo maženja, ljupkih pogleda, nježnih riječi dijete će odrasti isto toliko sretno kao i da je sisalo.
http://www.roditelji.hr
No comments:
Post a Comment