loading...

Oblatne s Jaffa keksima

 Ukusan kolač s Jaffa keksima i oblatnama koji se zaista brzo priprema, ali i zaista brzo nestaje s tanjura... Svakako provjerite naš slatk...

Friday, November 25, 2016

Da li je moguće jesti previše voća?

Povezana slika




Još od malih nogu nam govore kako je važno da jedemo voće, no da li je moguće jesti ga previše? Izgleda da jeste, pogotovo ukoliko želite smršati.

Iako je voće puno vitamina, minerala, antioksidanasa i vlakana te čini sastavni dio balansirane, zdrave prehrane, ono sadrži i dosta šećera.

Nutricionistica Cynthia Sass smatra kako je s voćem definitivno potrebno imati granicu i ne preporučuje da ga jedete u istoj količini kao i povrće.

Ona savjetuje da se drži količine od dvije do četiri porcije voća dnevno, dok jedna porcija čini jednu šoljicu nekog sitnijeg voća ili komad voćke veličine baseball lopte.

"Količina voća uveliko zavisi od vaše aktivnosti i individualnih potreba, kao i elemenata poput godina, spola i nivoa fizičke aktivnosti, ali definitivno treba znati granicu. Voće je puno šećera i ugljikohidrata, pa tako vrlo lako možete pasti u zabludu da ćete od njega mršati, iako se to ne mora dogoditi", pojašnjava Sass.

Dosta stručnjaka dijeli mišljenje o tome kako u povrću možete pronaći sve potrebne hranjive vrijednosti kao i u voću, ali bez šećera. Bilo kako bilo, baš kao i u svemu, i ovdje je potrebna umjerenost.

Potrebno je naglasiti kako nije svo voće jednako opskrbljeno šećerima i ugljikohidratima, pa ukoliko pazite na kilograme, onda bi bilo dobro da izbjegavate voće kao što su banane, grožđe, smokve, hurme, mango, trešnje ili suho voće poput grožđica ili suhih šljiva. Među kaloričnijim voćem se nalazi i koštunjavo poput badema, oraha, lješnika te bi i ono svakako trebalo biti konzumirano umjereno.

Među izuzetno kalorično voće ubraja se i avokado koji sadrži i dosta zdravih masnoća te ga se preporučuje jesti redovno, ali umjereno.

U voće s najnižom kalorijskom vrijednošću ubraja se citrusno voće poput narandži, mandarina, limuna i grejpfruta, šumsko voće (jagode, borovnice, maline, kupine), lubenica, kivi...

Nutricionistica Sass preporučuje da se vodite pravilima sezone i jedete ono voće koje nam u određenom periodu priroda daje. Ljeto je idealno vrijeme za lubenice, dinje i bobičasto šumsko voće, pa ih je tako svakako potrebno iskoristiti.

Sok od višanja snižava krvni pritisak kao i lijekovi

Povezana slika







Konzumiranje soka od višanja može sniziti povišeni krvni pritisak u istoj mjeri kao i lijekovi, rezultat je nove studije.


Novo istraživanje sa British Northumbria univerziteta pokazalo je kako sok od višnje reducira povišen krvni pritisak za sedam posto, postotak koji se može mjeriti i sa efektom lijekova za povišen krvni pritisak.

Učesnici u studiji su patili od rane hipertenzije (povišenog krvnog pritiska, najmanje 130/90) i bili su podijeljeni u dvije grupe. Jednoj je grupi dato 60 ml pravog soka od višnje, dok je druga dobila istu tu količinu soka samo s okusom i bojom višnje koji je trebao djelovati kao placebo.

Učesnicima su uzeti uzorci krvi, kao i izmjeren pritisak prije i poslije konzumiranja soka, te su praćeni u sljedećih osam sati.

Kod osoba koje su pile pravi sok od višnje zabilježeno je sniženje krvnog pritiska u tri sata nakon konzumiranja pića.

Istraživači vjeruju kako se ovo dešava iz razloga jer se u soku od višnje nalazi visoka koncentracija fenolske kiseline, antioksidansa. Bobičasta voća, pogotovo višnje, trešnje, borovnice, kupine, ribizle i jagode spadaju u grupu namirnica koje sadrže najviše antioksidansa.

Spojevi fenola u biljkama posjeduju važna antioksidativna svojstva, sprečavajući tako stvaranje mnogih patoloških stanja kao što su raka ili kardiovaskularne bolesti na način da neutraliziraju slobodne radikale tijela.

Ranije su studije također pokazale blagodati soka od višnje. U jednoj od njih, objavljenoj u publikaciji European Journal of Nutrition, stoji kako odrasli koji piju sok od višnje spavaju u prosjeku 39 minuta duže.

Još neke studije su pokazale kako sok od višnje pomaže bržem oporavku mišića nakon napornog vježbanja.

Američko društvo hemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od iste količine višanja ima podjednak učinak na oslobađanje od bola kao aspirin ili ibuprofen.
Sok od višnje bi mogao pomoći u ublažavanju nesanice i skratiti vreme potrebno da se zaspi. Naučnici pretpostavljaju da višnje deluju povoljno kod nesanice zbog sadržaja melatonina za koji je ustanovljeno da kod ljudi utiče na prirodni ciklus spavanja.

Namirnice koje većina svakodnevno konzumira, a trebalo bi ih zaobilaziti u širokom luku

Slikovni rezultat za namirnice




Da je današnji čovjek skoro pa u potpunosti zaboravio zašto jede, više je nego očito. Većina namirnica koje čovjek unosi u organizam nema nikakve veze sa potrebama samog organizma, ili pak nutricionističkim vrijednostima, već isključivo sa mirisom, okusom i izgledom hrane. Tako da smo danas došli u situaciju kada čovjek živi da jede, umjesto da jede kako bi živio.

Ako dovoljno dugo ponavljate neku laž ona postane istina, staro je pravilo propagande. Neke laži o hrani slušamo već godinama pa i čitav život. No, koliko god ih puta čuli one naprosto nisu istinite.


MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Mnogo ljudi živi u uvjerenju da je mlijeko zdrava namirnica i da ga se mora piti (i konzumirati na sve ostale druge načine – sir, jogurt, vrhnje, itd.) posebno ujutro. Među ostalim apsurdnim stvarima u ovom sustavu poremećenih vrijednosti, i ovo je jedna od stvari koja nema veze s stvarnošću. Mliječna industrija je politički motivirana jednostrana propaganda i mlijeko je izrazito nezdrava namirnica.

Na početku, evo nekoliko kratkih natuknica o mlijeku. Mlijeko ne sadrži, baš kao i jaja, grube tvari, ali sadrži previše bjelančevine. Isti doktori koji sudjeluju u mliječnoj propagandi, znaju da  je mlijeko poznati izazivač alergija broj 1. Pšenica i jaja zauzimaju sljedeća dva mjesta. U mlijeku se nalaze razne bjelančevine koje izazivaju 40 različitih alergijskih reakcija. One se od majke koja doji svoje dijete, a sama jede mliječne proizvode, prenose na njezino dijete.
Mnogi kalcij u mlijeku navode kao glavni argument u obranu konzumiranja mlijeka. No, ljude uistinu nisu upoznati s tim da kalcij, vezan na bjelančevine, tvori kazein koji se ne može primiti u ljudskom organizmu na način koji bi bio povoljan za čovjeka. Najbolji je dokaz slaba građa kostura pripadnika zapadnih naroda koji najviše troše mliječne proizvode. Ljudi koji se prehranjuju svježom prijesnom hranom i životinje biljožderi ne znaju za osteoporozu. Odakle slonovima i žirafama tako snažne kosti da mogu nositi teško tijelo? Odgovor je jednostavan: oni se poslije odvikavanja od sisanja majčinog mlijeka moraju prehranjivati biljnom hranom! Životinje još najranije raskrinkavaju mliječnu propagandu.

Usporedba: ljudsko mlijeko i mlijeko drugih životinjskih vrsti

Mlijeko je od životne važnosti za rast dojenčeta (ali ne i odraslog sisavca) i to isključivo majčino mlijeko. Ono sadrži samo oko 1,2 posto albumin – proteina. Brzorastuće tele (s četiri želuca treba triput toliko bjelančevine koja je vezana na kazein koji stvara velike, lakše probavljive dijelove (svježi mekani sir), dok albumin majčinog mlijeka stvara meke dijelove koji su veoma lako probavljivi. Ljudsko mlijeko sadrži mnogo više cisteina i triftofana od svakog drugog mlijeka. Kravljem mlijeku nedostaje željeza, joda, fosfora i mangana, svaka vrsta životinjskih sisavaca hrani svoj pomladak vlastitim sastavom mlijeka. Visok udio bjelančevine u kravljem mlijeku nadasve je štetan za dijete i uzrok prebrzog razvoja, što će imali loš učinak na njegov životni vijek.

Kravlje mlijeko pretjerano stvara sluz, baš kao i već spominjane toplinski obrađene žitarice. To osjeti u grlu svatko tko popije mlijeko već poslije prvoga gutljaja. Ljepljiva je sluz,uz isto lako štetne kuhane obroke, uzrok za razne prehlade. Pijenjem mlijeka mogu bili osim loga uzrokovane i teškoće s disanjem, visoki krvni tlak. vrtoglavica, nadimanje, jako otjecanje mokraće.

U majčinom su mlijeku sadržani lecitin i visoki udio aminokiseline taurina, što su bitni preduvjeti za razvoj djetetovog mozga. U kravljem mlijeku nema tih dviju supstancija. Majčino je mlijeko slatko i sadrži više ugljikohidrata. Udio masti, minerala i vitamina veoma je različit u te dvije vrste mlijeka. Činjenice pokazuju da se majčino i kravlje mlijeko međusobno u mnogome bitno razlikuju. Razmotrimo sada probavljivost mlijeka…

Njegovi se sastojci; lakloza (šećer) i kazein (protein) probavljaju pomoću enzima lakloze i sirišia. Ali u dobi od oko tri godine većina ljudi više nema dovoljnu zalihu tih enzima, što je konkretno upozorenje prirode da bi se odrasli ljudi trebali odreći mlijeka kao hrane. Osim toga, mlijeko koje se danas nudi u trgovinama zbog lošeg je postupka prerade mrtvo. Ono se po propisu mora homogenizirali, steriliziran’ i pasterizirati! Zašto zapravo? Da bi se na polici dulje održalo.

Istraživanja su pokazala da bi tele hranjeno tako promijenjenim mlijekom u roku od tri tjedna uginulo. Homogenizacija rastavlja kuglice masti u mikroskopski najmanje dijelove. Dr. Ostcr]e dokazao da takve čestice masti mogu lako probili stjenku crijeva i na taj način ubrzali taloženje vapnenog smeća u arterijama i u velikom limfnom sustavu. Homogenizacija ne služi nikakvoj korisnoj svrsi, ona prikriva pokvareno mlijeko! I kad bi se teladi davalo da pije pasterizirano mlijeko, ne bi doživjela ni svoju zrelost.

Glavni protuargument ne pijenju mlijeka, kojega koriste ljudi, jest kalcij koji je ˝jako bitan˝ u mlijeku. No, vjeruješ li propagandi mliječne industrije, tada misliš da ćeš bez njezinih proizvoda patili od pomanjkanja kalcija i kao posljedice toga osteoporoze, te da će ti kosti biti lomljive poput stakla.

Jedna pokusna usporedba: kako uspijevaju veliki životinjski sisavci stvoriti bez ijedne kapi mlijeka tako čvrste kosti? Kako se milijuni vegana u svijetu koji ne jedu baš ništa od životinja, pa ni med, uspijevaju još uopće držali na nogama? Još drastičnije kako to uspijeva kravi koja se sama ne hrani mlijekom? Zašlo mi kao navodno dobro obaviješteni potrošači televizije ne znamo, unatoč mnogim izvješćima iz dalekih zemalja, da većina ljudi na zemlji uopće ne pije mlijeko? Posve jednostavno: reporteri nepromišljeno uživaju u svojim domovinama iskvarenu kuhanu hranu po običajima dotične zemlje. Jer, čemu trošiti misli na zdravlje – najvažniju stvar?

Afričke Banlu-žene veoma su zdrave, imaju čvrste kosti i zube, iako ne piju mlijeko. One dobivaju iz biljaka 250 do 400 miligrama dobro iskoristivog kalcija, stoje polovina onoga što ga dobivaju hranom zapadne žene. Bantu-žene obično rađaju desetero djece od kojih svako doje oko deset mjeseci. No ako Bantu žene isele u zapadne zemlje i tamo jedu uobičajenu hranu, imat će uskoro osteoporozu i uništene zube!


Jeste li znali da u svesku špinata ili blitve ima više kalcije nego u jednoj litri mlijeka!


MESO I MESNE PRERAĐEVINE

Kineska studija, jedna od najopsežnijih studija ljudske ishrane svih vremena jasno je pokazala da su ljudi koji su jeli najviše hrane životinjskog porijekla imali najviše stope raka i kroničnih bolesti, te da je čak i relativno malen unos hrane životinjskog porijekla bio povezan sa štetnim učincima.

Da bi se čovjek kvalitetno informirao o tome što je najbolje za njegovo zdravlje, vrlo važan segment u tome je i detaljnije upoznavanje sa sadržajem i efektima nezdrave prehrane. Nezdravom se bez dileme smatra prehrana životinjskog podrijetla kao i svaka umjetna, odnosno rafinirana namirnica. U to spadaju, između ostalog, sve vrste mesa, uključujući piletinu i ribu, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, slatkiši, hrana bogata rafiniranim uljem, šećerom, solju, zaslađivačima, raznim aditivima, konzervirana…

Postoje ljudi koji jedu isključivo ovu hranu ili im je to veći dio prehrane. Vrlo često, pod utjecajem propagande, nesvjesnih doktora ili neinformiranosti, ljudi kažu da u mesu, mliječnim proizvodima i drugoj prehrani životinjskog porijekla ima hranljivih sastojaka bez kojih organizam ne može funkcionirati ili bez koji se mogu javiti zdravstveni problemi.

U prehrani životinjskog podrijetla ne postoji ništa što nema u biljnoj prehrani, a da je čovjeku neophodno i da se ne može nadoknaditi. Redovno konzumiranje životinjskih i umjetnih, neprirodnih namirnica dokazano izaziva bolesti. Razlozi za to su koncentracija otrova i štetnih kemikalija, zatim velika količina zasićenih masnih kiselina, kolesterola, višak proteina, adrenalina, raznih hormona, virusa, aditiva, teških metala…

“Kad jedemo nešto što za nas nije dobro, odnosno što nije u skladu s našom potrebom za hranom i uravnoteženim uzimanjem hrane, mi patimo. Bolovi i grčevi nas opominju, a s vremenom postaju bolestima i na kraju brojnim kroničnim oboljenjima koja su zahvatila veći dio čovječanstva. Često se posljedice ne pojavljuju odmah, zahvaljujući enormnoj snazi našeg tijela. To može trajati danima, mjesecima i godinama, sve dok se ne utvrdi ozbiljno oboljenje”, napisao je dr Norman Walker, autor više knjiga o zdravlju koji je umro u 117 godini.

Zašto je meso štetno?

Mnogi od nas su odrasli sa idejom da meso ili mlijeko izgrađuje te jača tijelo, i da su neophodni za život. To je samo mit. U pitanju je navika i ništa drugo. Meso je najštetnija namirnica koju ljudi jedu.

Tvoj sočni mesni odrezak je otrovan adrenalinom, bakterijama i raspadanjem

Svaka životinja je prestravljena kad je vode na klanje, kao što bi to bilo i svako ljudsko biće na njezinu mjestu. Nadbubrežne žlijezde proizvedu toliko adrenalina, daje meso životinje njime potpuno natopljeno, a tako ostaje i kad ga se jede. Nekoliko minuta nakon klanja svaka se stanica u tijelu životinje počinje raspadati. Kad ih se vodi na klanje, životinje nagonski znaju što ih čeka. Beznadno su obuzete neopisivim strahom. Učinak toga je, da su im krv i mišići, puni adrenalinskog otrova, s mjesta napadnuti bakterijama raspadanja. Tko bi htio jesti mrtvu stvar punu bakterija, što se svake sekunde sve više raspada, a sve su joj aminokiseline unište ne kuhanjem?

Kap adrenalina što je žlijezde izluče u krvotok, odmah se razrjeđuje u milijarde do dvije milijardne dijelove. To bi se moglo usporediti s kapljom crnila kapnutom u 20 milijuna litara vode. Ako ti je ta usporedba nezamisliva, zamisli odnos odstojanja između dvije kilometarske oznake na putu i osam tisuća putovanja do mjeseca i natrag.

Sada valjda shvaćaš snagu adrenalinskog otrova kad se o tome kontroli. Isto tako kad se i mi naljutimo ili uplašimo, nadbubrežna žlijezda proradi punom parom i izlučuje više adrenalina u krv, zavisno o stupnju srdžbe odnosno straha.

Jedan od najpoznatijih medicinskih stručnjaka u Americi, doktorica Lorraine Dey, predlaže eksperiment svima koji vole jesti meso: „Uzmite jedan hamburger ili šniclu i stavite na kuhinjsku radnu površinu. Ostavite je tamo tri dana, ali grijanje pri tom stavite na 37 stupnjeva. Pomirišite to poslije tri dana“. Dr. Dey kaže da će to biti užasan miris. „E to se događa i u vašem tijelu. Oko tri dana je potrebno da meso prođe kroz vaša dugačka crijeva, a temperatura tijela je blizu 37 stupnjeva, tako da meso truli, a mi te toksične proizvode truljenja unosimo u svoj krvotok, a on ga raznosi svuda po tijelu“.

Zaista se nakon konzumiranja mesa u debelom crijevu stvaraju toksične materije, koje se potom sporo izbacuju jer su ljudska crijeva dugačka, a ishrana životinjskog porijekla ne sadrži vlakna koja su neophodna za redovno oslobađanje od otrova (stolica).
Životinjske masnoće iz svih vrsta mesa koje zovemo zasićene se razlikuju od biljnih jer su na temperaturi tijela čvrste, dok su biljne masti tečne. Tako čvrste masnoće povećavaju kolesterol u krvi, lijepe se za zidove krvnih žila stvarajući, između ostalog, aterosklerozu čije posljedice mogu biti infarkt, moždani udar, angina pektoris… Takve masnoće se lijepe i za sama crijeva tako da crijeva više nisu tako mobilna, što je predvorje za bolesti.

Meso je veliki izvor proteina i mnogi ga konzumiraju upravo iz tog razloga. Kada se redovno konzumiraju meso i ostale namirnice životinjskog porijekla, višak proteina se ne može uskladištiti i iskoristi u tijelu, pa jetra mora razgrađivati.

U pitanju su proteini koji na duže staze izazivaju veću štetu nego korist. U čuvenom „Kineskom istraživanju“ utvrđeno je da su životinjski proteini uzrok nastajanja i razvoja raka. I brojna druga istraživanja pokazuju da je meso uzročnik raka (za detaljnije informacije pogledati knjigu Moć ishrane i studiju: Rak: uzroci i liječenje).

Meso sadrži mnoge otrove poput benzopirena, mikroorganizme, viruse, prione, hormone, pesticide, razne štetne kemikalije… Životinja u momentu klanja doživljava stres i adrenalin koji se tom prilikom stvara uslijed straha ostaje u mesu. Zato su ljudi koji jedu meso, po pravilu, nervozniji, agresivniji, bolesniji

Sve ove, ali i druge činjenice dokazuju da je meso uzročnik bolesti, poput kardiovaskularnih, raka, dijabetesa, osteoporoze i problema kao što su moždani udar, visoki krvi tlak, kolesterol, kamenac u bubregu, multiplaskleroza, giht, slabljenje jetre, razni virusi, sterilnost… Na primjer, hormoni koji se daju stoci za zaustavljanje spolnog nagona, i uopće višak hormona u mesu, utječu na pojavu sterilnosti ljudi koji jedu meso.


Na Zapadu imamo epidemiju svih ovih bolesti sa tendencijom povećanja. Ljudi koji često jedu meso, bez dileme, imaju znatno veći rizik da dobiju neku od ovih bolesti, i pravo je čudo ako to uopće izbjegnu.


ŠEĆER

Šećer je droga koja izaziva ovisnost isto kao i bilo koja druga droga, otrov koji izaziva štetne posljedice u našem tijelu i iscrpljuje hranjive tvari iz organizma. Nagle promjene razine šećera u krvi, do kojih dolazi stalnom konzumacijom šećera, dovode i do problema sa koncentracijom, do umora i povećanog stresa. Šećer povećava razinu stresnih hormona, a smanjuje razinu smirujućih hormona i minerala u tijelu.

Nevjerojatno je da nešto tako slatko i fino u ustima, može biti toliko štetno za tijelo. Šećer utječe na kemiju mozga i ometa funkciju našeg vlastitog sustava nagrađivanja. Smanjuje spontane osjećaje unutarnjeg zadovoljstva i umjesto toga stvara jaku, često kompulzivnu ovisnost koja traži stimulaciju izvana, u obliku šećera, hrane, alkohola ili cigareta.

Šećer je ozbiljna droga koja izaziva dugoročne štetne posljedice na naše zdravlje. Veliki problem je što nam se šećer nudi na svakom koraku i čovjek treba donijeti svjesnu odluku da prekine s njim. Stalna konzumacija šećera stvara kemijski stres, a to je isto kao da vas goni divlja zvijer, ali iznutra. Ne nalazi se samo u kolačima, keksima i drugim slatkišima, već i tamo gdje ga uopće ne očekujete, npr. u ”zdravim” namirnicama kao voćnim jogurtima, pahuljicama za doručak, sušenom voću, voćnim sokovima i sl. Šećer su također i glukozni, skrobni i fruktozni sirup i sl. – jeftinije varijante kojima industrija natrpava svoje proizvode.

Konzumacija šećera izaziva cijeli niz negativnih posljedica:

* Povećava krvni tlak
* Pridonosi začepljenju žila i kardio vaskularnim bolestima
* Pridonosi povećanju masnoće u krvi
* Stvara previsoku temperaturu pri sagorijevanju u stanicama te time oštećuje antioksidanse i druge  vitalne supstance
* Povećava izlučivanje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina
* Kratkotrajno stimulira izlučivanje dopamina u mozgu što trenutno povećava oštrinu i koncentraciju  u razmišljanju, ali dugoročno dovodi do smanjenja količine dopamina u mozgu
* Djeluje na opijatski sustav u mozgu, tj. na vlastite tjelesne supstance protiv bolova –  prevelika  upotreba dovodi do povećanja bolova u tijelu
* Stvara nemir i neravnotežu među signalnim supstancama u mozgu na isti način kao morfij i nikotin
* Dovodi do izlučivanja serotonina i endorfina, koji trenutno djeluju smirujuće i daju osjećaj  zadovoljstva; prekomjerna konzumacija dovodi, međutim, do suprotnog efekta
* Smanjuje iskorištavanje kalcija i magnezija u tijelu koji su smirujući minerali, a njihov nedostatak  utječe na loš san
* Pridonosi upalnim procesima i oslabljuje imunološki sustav organizma
* Muškarci postaju umorni, iritirani i agresivni
* Žene postaju potištene, depresivne i bezvoljne
* Djeca postaju hiperaktivna, nemirna i razdražljiva

Mnogi od nas su osjetljivi na šećer ili ovisni o šećeru, a razlika između ova dva oblika je velika. U prvom slučaju čovjek može odoljeti želji za slatkim, ali u drugom se osjeća opsesivna potreba za šećerom zbog poremećene kemije u mozgu. Onaj tko je ovisan o šećeru ne može uzeti samo jedan red čokolade već pojede cijelu, cijelu vrećicu bombona ili cijelo pakiranje keksa. Želji za slatkim nema kraja i cijelo vrijeme nastaje nova želja.

Potreba za slatkim je i stvar navike. Ono što jedete, to tijelo i želi, i ako se odviknete od slatkog okusa, tijelo ga više neće ni trebati. Potrebno je osam tjedana da se oslobodimo biokemijske neravnoteže.Oslobodimo li se ovisnosti o šećeru, vraća nam se bolje raspoloženje i unutarnje zadovoljstvo, poboljšava san, smanjuje rizik za dijabetes i druge bolesti, gubi se na težini, smanjuje se rizik od gljivičnih infekcija i osteoporoze, smanjuju se prehlade i infekcije, imamo više energije i samopoštovanja. Možda ovo posljednje zvuči čudno, no jedenjem slatkog postajemo slabiji. Kao i droga, šećer nas razjeda, stvara prazninu iznutra i sprječava da se osjećamo potpuni. Većina ljudi ovo radi svakog dana, a da toga nisu ni svesni!


BRAŠNO

Nabaviti proizvode od bijelog brašna najlakša je stvar koju možete učiniti. Čim ustanete mame vas bijeli kruh i drugi pekarski proizvodi, a nešto kasnije tu je i tjestenina. Međutim, čini se da nismo ni izdaleka svjesni da je bijelo brašno jednako nezdravo kao rafinirani šećer. Ono gotovo da nema nikakve pozitivne prehrambene koristi. I proizvodi od bijelog brašna pojačani vitaminima nisu puno bolji.

Nedostatak važnih hranjivih tvari

Fino brašno koje se nekad koristilo samo u svečanim prilikama, danas je još ‘finije’ i sveprisutno, objašnjavaju na thealkalinediet.org. Razlog je intenzivno mljevenje koje uklanja hranjive dijelove zrna. Primjerice, zrno pšenice sastoji se od ovojnice, koja je bogata vitaminima i mineralima, a od ovog sloja se ljuštenjem zrna dobivaju mekinje ili posije. Aleuronski sloj je vanjski sloj endosperma, bogat mastima, bjelančevinama, mineralnim tvarima i vitaminima. Dodatnim mljevenjem uklanjaju se vanjski slojevi zrna (ljuska i aleuronski sloj).

Ostaje li štogod? Endosperm je glavni dio zrna (81-83% kod pšenice i 51% kod zobi). Najveći dio endosperma otpada na zrnca škrobi (36-59%), zatim slijede bjelančevine, tj. prolamin i glutelin (7-12%) te različiti ugljikohidrati (2-3%), masti (1%) i male količine celuloze.

Možda ne zvuči tako loše, no iako je endosperm po energetskom sadržaju visokovrijedan, po nutritivnom je siromašan jer ne sadrži vitamine i minerale, te korisne masti.

Nove metode mljevenja


Iz zrna koje se mljelo mlinskim kamenom, tisućama se godina dobivalo integralno brašno. Čak je i prosijavanjem i odstranjivanjem mekinja ostalo još uvijek prilično hranjivo bijelo brašno. Ali uvođenjem višestrukih redova čeličnih valjaka, razbija se jezgra zrna, odvaja klica od brašna, zatim ljušti srednji sloj, dok napokon zadnji valjak ne smrvi jezgru u rafinirano bijelo brašno.

Zašto su uopće došli na tu ideju? Klica je bogata masnoćama, zbog čega se brašno može brže užegnuti, dok se izbacivanjem mekinja uklanja mogućnost lakog upijanja vlage. Rezultat je trajnije brašno siromašno hranjivim sastojcima. Ukratko, profit je veći i sigurniji.

To što nema vlakana, vitamina B, vitamina E, kalija, mangana, cinka, kalcija i bakra proizvođače ne brine. Zbog osvješćivanja potrošača, neki proizvođači naknadno obogaćuju brašno umjetnim dodacima prehrani, no zapravo nikad ne mogu nadomjestiti prirodne tvari koje djeluju u savršenoj sinergiji.

Što dodaju i što sve rade?

Vitaminski dodaci

Brašno od punog zrna sadrži i beta karotene koji su važan izvor vitamina A. On pomaže u rastu i regeneraciji tkiva, posebno kod trudnica. Kad se beta karoten ukloni u procesu mljevenja, dodavanje umjetnog vitamina nije korisno, a neka istraživanja pokazuju da može i nanijeti zdravstvene štete, kao što je veći rizik od pojave raka.

Klor

U procesu obrade dodaje se i klor u obliku plina, koji dodatno uništava hranjive tvari, ali zato produžuje vrijeme skladištenja.

Izbjeljivanje

‘Svježe samljeveno pšenično brašno je blijedožute boje, te daje ljepljivo tijesto koje se teško oblikuje i peče. Tijekom skladištenja brašno se prirodno polako izbjeljuje, te mu se odležavanjem poboljšavaju svojstva pečenja. Da bi se takvi procesi ubrzali, brašnu se dodaju kemijska sredstva, kao i aditivi koji poboljšavaju aktivnost kvasaca. Izbjeljivanje brašna prvenstveno uključuje oksidaciju karotenoidnih pigmenata. Rezultat je kidanje konjugiranih dvostrukih veza karotenoida u manje konjugirane bezbojne sisteme. Sredstva za oksidaciju mogu djelovati samo u izbjeljivanju, u izbjeljivanju i poboljšanju tijesta ili samo u poboljšanju tijesta. Često korišteno sredstvo za izbjeljivanje benzoil peroksid djeluje izbjeljivački ili obezbojivački, ali ne utječe na svojstva pečenja’, objašnjavaju na portalu tehnologijahrane.com.

Jedan od nusproizvoda ovakve obrade je i aloksan, proizvod urične kiseline. Spomenuta tvar je otrovna za gušteraču i s vremenom može potaknuti i pojavu dijabetesa.

Drastičan krajnji rezultat

Problem s bijelim brašnom je i taj što na koncu unosimo u tijelo uglavnom ugljikohidrate i jednostavne šećere. Drugim riječima, jesti bijelo brašno slično je konzumiranju rafiniranog šećera – oba idu ravno u krvotok. Okus je, dakako, različit od šećera, ali na kemijskoj razini šećer u krvi će se mijenjati na isti način. Tijelo će morati ispustiti ogromne količine inzulina, što će rezultirati naglim povećanjem razine šećera u krvi. Naravno, ubrzo slijedi jednako nagli pad. Stoga umjesto snage, slijede slabost i letargija.

Prekomjerna konzumacija uzrokuje brzo debljanje i promjene metabolizma.

A što više bijelog brašna unosimo, gušterača će više raditi ‘prekovremeno’. Proces proizvodnje inzulina može doći u opasnost, što može rezultirati hipoglikemijom i dijabetesom.

***

Uza sve nabrojano: mlijeko, meso, šećer, brašno… velika većina ‘nas’ u svoj dnevni ritual uvrstila je i redovito ispijanje kave.

No, tko misli da je kava podnosiva ili čak zdrava, nije naučio pratiti vlastite reakcije, a još manje razmišljati o njima. Gospodin Wetherall je pokazao kakve simptome izaziva kava:

Svi srčani problemi se pojačavaju, kao i aritmije srca, srce ubrzano kuca, srčane ekstrasistole, poteškoća kod disanja, drhtanje, promjenjivost osjećaja, glavobolja nakon prestanka djelovanja kofeina, nemiran san, veći stupanj nervoze, podrhtavanje mišića, osip, hipoglikemija (pomanjkanje šećera), brzi govor, smušenost, visoki ali i niski krvi tlak, morska i zračna bolest, sklonost povraćanju, proljev, čir na želudcu, krvavi ispljuvak, bolovi u trbuhu, povećanje kolesterola, rak dojke, mjehura i gušterače, zujanje u ušima.

Simptomi apstinencije nakon 18-24 sata, nakon što si prestao piti kavu: jake glavobolje, smanjenje koncentracije, depresija, groznica, opća slabost, osjećaj hladnoće, bojažljivost, drhtanje i trešnja, razdraženost, loše raspoloženje, hunjavica, osjećaj težine, nesanica, nadražen želudac, napetost mišića.

Ako dakle napuštanje kave ima tako teške posljedice, već iz toga možeš znati što dnevno radiš svom tijelu!


Thursday, November 24, 2016

Nadina pobjednička torta od limete

torta od limete






Dragi naši alternativci, napokon vam donosimo odličan recept za tortu koja je osvojila žiri i natjecatelje prošlotjednog „Masterchefa“. Radi se o torti od limete koju je pripremila glumica Nada Rocco, naša alternativka i ostavila sve prisutne u popularnoj emisiji bez teksta :)

Da sirove preparacije, pogotovo kolači mogu biti bolji i ukusniji od klasičnih, pečenih, dokazala je naša Nada sa svojom originalnom tortom od zdravih i sirovih namirnica. Svi sastojci su pomno izabrani, visokovrijedni i hranjivi i kao takvi, ovoj torti daju nevjerojatan osjećaj svježine i bogatstva okusa.

Indijski orasi, bademi i avokado su bogati proteinima i naravno, jako su ukusna delicija. Svježa limeta i đumbir torti daju osebujan, osvježavajući okus, a agavin sirup je i više nego zdrava zamjena za šećer.

Nada reže tortu od limeteSve te namirnice koje su sadržane u torti se jasno, mogu jesti sirove. Svaka za sebe ima bogatu kalorijsku i nutritivnu vrijednost tako da je torta sama po sebi prava hranjiva „bomba“. S obzirom da nije podlegla termičkoj obradi, svi ti zdravi sastojci, poput vitamina i minerala, su ostali sačuvani.

Torta od limeteČovjek bi pomislio, postoji li bolja slastica? Ukusna je, zdrava (ne sadrži margarin, šećer, jaja i e-ove), lako se priprema i na kraju prekrasno izgleda! Možda je i prava inspiracija za promjenu ishrane uvođenjem sirovih namirnica u našu kuhinju!

Nada će još puno govoriti o svojim iskustvima sa tortom u svojoj stalnoj rubrici, a za sada vam donosimo njen recept tako da što prije možete do dućana i baciti se na posao! Dobar tek!


Torta od limete

Baza: 

* 2 šalice badema
* 3 žlice sirupa od agave
* 2 žlice kokosovog maslaca – otopljenog
* 1 žlica limunova soka
* 1 komuška vanilije, razrezana po dužinikojoj ste sastrugali sjemenke

Bademe usitnite u mlincu za kavu ili blenderu, stavite u posudu i dodajte sve ostale sastojke za bazu i dobro izmijesite. Potom dobro natiskajte u kalup za tortu koji ste pokrili papirom za pečenje. Stavite u duboko hlađenje dok spravljate kremu.


Krema

* 2 1/2 šalice indijskih oraščića
* Sok i naribana kora od 3 limete
* 2 zrela avokada
* 1/2 šalice sirupa od agave
* 5 cm korijena đumbira – sok
* 1/2 šalice kokosovog maslaca - otopljenog

Sve sastojke za kremu stavite u blender pa mixajte ubrzavajući uz pomoć štapa dok ne postane glatka. Nanesite je na koru i ukrasite  limetom i cvijećem.




http://alternativa.hr/

Jaje - hrana za tijelo i mozak

Slikovni rezultat za Jaje - hrana za tijelo i mozak




Jaje za doručak ili bilo koji drugi dnevni obrok popularno je već desetljećima zbog njihove visoke nutritivne i energetske vrijednosti. Pri tome konzumirati ga možemo kao kuhano jaje, „na oko“, „trajbano“ i tako dalje, sve su to naša omiljeno spravljena jaja na sve moguće načine i kao sastavni dio dnevnog obroka.

Zbog neosnovanog straha od štetnog kolesterola, krajem prošlog stoljeća popularnost jaja kao namirnice drastično je opala. Međutim, u današnje vrijeme, jaja se polako vraćaju na naše tanjure.


Sirova su najbolja!                      

sirova su najboljaFormula je jednostavna, kokošja jaja predstavljaju bogat, lako dostupan i jeftin izvor vitamina, minerala, proteina, esencijalnih omega 3 masnoća itd. Iako konzumiranje jaja u bilo kakvom obliku uvelike koristi našem organizmu, mnogi znanstvenici se slažu da je najbolje i najzdravije konzumirati sirova jaja, budući da se većina nutrijenata i enzima prilikom toplinske obrade uništava.

Popularna scena iz filma „Rocky“ u kojoj Sylvester Stallone izmiješa nekoliko sirovih jaja, te ih kao od šale popije, vjerojatno većini nas nije djelovalo ukusno J. No, upravo konzumiranje sirovih jaja moglo bi donijeti mnoge pozitivne promjene za vaše zdravlje.            

U knjizi ″Pet tibetanaca - Fontana mladosti″ Peter Kelder navodi kako mu je pukovnik Bradford spominjao da svećenici poznati kao lame sa kojima je živio, osim kuhanih, također konzumiraju i sirova jaja, s tim da bjelanjak odbace, jer smatraju da je potreban samo prilikom napornog fizičkog rada, kada se mišići naprežu.

Inače konzumiraju samo žumanjak jer sadrži sastojke prijeko potrebne mozgu, živcima i tjelesnim organima. Konzumiranje sirovih i kuhanih jaja nije strano ni sportašima koji ih koriste kao nadoknadu energije prilikom napornih treninga.

Što sve sadrže                                                                                          

sadržaj jajetaKoliko su lame iz ovog skrivenog samostana na Tibetu bile u pravu otkriva nam i suvremena znanost. Jaje se sastoji od ljuske, žumanjka i bjelanjka. Sastojci bjelanjka uglavnom su proteini i voda. Glavnina nutrijenata u  jajetu zapravo se nalazi u žumanjku.

Pored glavnih sastojaka, proteina i masnoća, u žumanjku pronalazimo sumpor, fosfor, mangan, cink, jod, bakar,željezo, kolin, vitamine  A, D i E, B12, B2, magnezij, kalij, riboflavin i niacin.

Izdvojit ćemo najbitnije i najzanimljivije činjenice vezane uz ove sastojke:

* Željezo u jajetu ima vrlo visoku bioraspoloživost, pa se smatra da se kao i meso može primijeniti kod skupina rizičnih na deficit željeza.    

* Itekako važan sastojak jajeta je kolin. Kako bi naše stanične membrane ostale fleksibilne i vitalne, potrebna im je adekvatna opskrba kolinom. Kolin je zapravo ključna komponenta staničnih membrana i neurotransmitera koji prenose živčane impulse od jedne živčane stanice do druge.  

* Biotin je vitamin koji sudjeluje u metabolizmu, te je zaslužan i za održavanje zdrave kose, kože i noktiju. Ovo je vjerojatno i jedan od razloga zašto se na kosu da bi bila bujnija, sjajnija i zdravija stavljaju različite maske koje sadrže i jaja.

* Aminokiseline kao što su tryptophan i tyrosine djeluju kao antioksidansi pa stoga čisteći organizam od slobodnih radikala imaju ulogu zaštite od srčanog udara i raka.  

* Karotenoidi kao što su lutein i zeaksantin mogu djelovati u službi zdravlja očiju. Djeluju preventivno na katarakte i makularne degeneracije koje djeluju kao posljedica starenja.  U jednom jajetu nalazimo oko 200 mikrograma luteina i 200 mikrograma zeaksantina.

* Žumanjak jajeta je jedna od rijetkih namirnica koja sadrži vitamin D. Sirovi žumanjak, nutritivno je mnogo bogatiji i učinkovitiji od bilo kojeg modernog vitaminskog kompleksa.

* Zbog svoje visoke nutritivne vrijednosti, jaja spremljena u bilo kakvom obliku, poboljšavaju prehrambenu vrijednost, a i okus ostale hrane.        

Štetan kolesterol

kolesterol je štetan?Krajem prošloga stoljeća, strah od kolesterola toliko se bio uvukao pod kožu, da se apsolutno svaka namirnica našla pod povećalom, pa tako i jaje. Sve donedavno, među svjetskom populacijom vladalo je mišljenje da konzumiranje previše jaja uzrokuje visok kolesterol.

Međutim u posljednje vrijeme mnoge studije su pokazale da ovo nije istina. Štoviše, jaja zapravo sadrže lecitin, tvar koja pomaže da se bolje prerade masti i kolesterol.  

Hrana modernog čovjeka je nutritivno siromašna, ali bogata kalorijski. Prava istina je zapravo da svježa i zdrava jaja sadrže elemente potrebne našem zdravlju.


Salmonela

domaća jaja i salmonelaKao i kod kolesterola, priča o salmoneli je također podosta napuhana. Salmonela je mikroorganizam koji se razmnožava svugdje. Vjerojatnost dobivanja salmonele kod konzumiranja jaja je zapravo vrlo malena. Prema istraživanju američkog ministarstva poljoprivrede iz 2002. godine, pokazalo se da na svakih 30 000 jaja njih 0,003 % biva zaraženo.

Ako već namjeravate uvesti jaja u vlastitu prehranu, svakako bi bilo dobro pripaziti da jaja koja konzumiramo, budu što prirodnije uzgojena. Osim što je na taj način manja mogućnost zaraze, veće su šanse da će jaje biti bogatije namirnicama koje smo gore spomenuli. Kao i kod mesne industrije, idealno je da životinja koja nam daje proizvod jede što  prirodniju hranu, a što manje različite koncentrate.                                                                                              

Test koji možete napraviti da provjerite da li su jaja svježa ili ne: Jaja potopite u vodu. Svježa jaja će potonuti na dno, dok će se stara jaja okrenuti tupim dijelom prema gore. Ovo se događa zbog razloga što se zračna komorica unutar jajeta sa starenjem  povećava.

Ljuska

Ljuska je zdravaIako se ljuska od jajeta ne konzumira, njen sastav govori upravo suprotno. Osim velikog udjela kalcija (oko 90%), tu su nam još i mnogi važni elementi kao što su: mangan, cink, bakar, željezo, fosfor, fluor, krom i molibden. Ljusku jajeta tijelo zapravo vrlo lako apsorbira budući da je po kemijskom sastavu dosta slična ljudskim kostima i zubima.

Prema najnovijim studijama, otkriveno je da su proteini i glikozaminoglikani koji se nalaze u samoj membrani ljuske zapravo bioaktivni sastojci bitni za održavanje zdrave hrskavice u zglobovima. Pokazalo se da kod oboljelih od artritisa, primjena oko 500 mg ljuske, znatno ublažava simptome bolova i ukočenosti.

Po receptu ljusku jajeta najprije zdrobimo, popržimo na suhoj tavi, te zatim sameljemo u prah. Odraslima se preporučuje dnevno konzumiranje ½ do jedne čajne žlice, a djeci samo prstohvat. Idealna tekućina sa kojom bi se ovaj prah pomiješao je limunov sok, budući da jako dobro utječe na apsorpciju kalcija. Ali u ovu svrhu dobro će poslužiti i čaj ili obična voda.

Borovnica za bolji vid

Slikovni rezultat za Borovnica za bolji vid






Sitni plodovi pomažu protiv stomačnih problema, ali i pucanja kapilara, jer jačaju krvne sudove.


U zvaničnoj i tradicionalnoj medicini koristi se plod i list borovnice.

"Plod borovnice se koristi u medicinske svrhe već više od 1.000 godina, najčešće u lečenju 'krtosti kapilara' i sklonosti ka kapilarnim krvavljenjima, nedovoljnog protoka krvi kroz krvne sudove, proliva i drugih stomačnih tegoba, poremećaja vida, hemoroida, kao i nekih oboljenja kože", kaže profesor dr Zoran Maksimović, sa katedre za farmakognoziju Farmaceutskog fakulteta u Beogradu.

"Kliničku primenu plod borovnice ima i u otklanjanju simptoma bolnih menstruacija i predmenstrualnog sindroma".

Trenutno najznačajnije polje primene gotovih farmaceutskih proizvoda od ploda borovnice, koji sadrže 25 do 36 odsto ukupnih antocijanina, jeste prevencija i lečenje poremećaja vida izazvanih različitim urocima: premorom očiju (đaci, studenti, programeri i oni koji provode mnogo vremena za računarima, kratkovidi), narušenom perifernom cirkulacijom (kod pacijenata sa dijabetičnom retinopatijom), poremećajima u regeneraciji vidnog purpura (rodopsina).

ZAUSTAVLJA DIJAREJU 
Pomeša se po 25 g sušenog lista i suvog ploda borovnice, dunjinog semena i nane. Tri supene kašike ove smese popare se sa pola litre ključale vode, poklopi se, ostavi da odstoji dva sata i pije umesto vode.

Naš sagovornik napominje da je ipak najznačajnije polje primene ploda borovnice ishrana ovim voćem od koga mogu da se prave džemovi, kompoti, slatko, vina sa niskim procentom alkohola, osvežavajući sokovi.

Plod borovnice je složenog hemijskog sastava. Osim voćnih kiselina - limunske i jabučne, sadrži i fenolkarboksilne kiseline i tanine. Ipak, njene najznačajnije komponente su biološki aktivne supstance - flavonoidi i antocijanini.


Od flavonoida najznačajniji su kvercitrin, izokvercitrin, hiperozid i astragalin. Od antocijanina to su - arabinozidi, glukozidi i galaktozidi cijanidina, delfinidina, malvidina, peonidina i petunidina.

Osim ovih specifičnih materija, plod borovnice bogat je izvor šećera, vitamina C, masnog ulja, proteina i mineralnih materija (kalijum, natrijum, mangan, hrom, gvožđe, bakar).

List borovnice ima manji značaj kao lekovito sredstvo od ploda. U tradicionalnoj medicini, koristi se za regulisanje nivoa šećera u krvi, kao i za lečenje urinarnih infekcija.

Samonikla ili divlja borovnica je, aktuelnom zakonskom regulativom, u Srbiji svrstana među zaštićene biljne vrste, tj. vrste čije se sakupljanje, korišćenje i promet redovno i vanredno inspekcijski kontrolišu.

Zaštitite svoju bebu zimi

Slikovni rezultat za Zaštitite svoju bebu zimi





ŠTO JE PREHLADA?

Prehlada je zarazna virusna infekcija koja pogađa dišne putove. U većini slučajeva infekcija se spontano povlači nakon nekoliko dana (4 do 10).
Dojenčad može imati do 8 prehlada u jednoj godini jer su njihovi mehanizmi obrane još nerazvijeni. Ali svaki put kad se beba prehladi, njezin imunitet jača i on se sve bolje bori s mnogim virusima koji ga okružuju.

 Simptomi prehlade sljedeći:

* Začepljen nos ili nos iz kojeg curi
* Kihanje
* Kašalj
* Dijete je loše volje, manje jede i loše spava
* Vrućica u nekim slučajevima
* Povraćanje u nekim slučajevima

Ako vaša beba ima ove simptome, pitajte liječnika za savjet.

SPRIJEČITE ZARAZU

U razdobljima zaraze, posebno prehlada i rinitisa, slijedite određena pravila higijene koja će vam pomoći da smanjite opasnost od zaraze za vašu bebu:

* Perite ruke vodom i sapunom prije i nakon što se bavite bebom.
* Izbjegavajte razmjenjivati igračke, dude i bočice s drugima.
* Pazite da beba ne bude u kontaktu s prehlađenim osobama. Ako ste vi prehlađeni, ne ljubite je po licu.
* Ne pušite u prostorijama u kojima boravi.
* Prozračujte njezinu sobu i pazite da temperatura ne pređe 19°C.

Osim toga, imajte na umu da dojenje štiti bebu od virusa prenoseći joj majčina antitijela.


OLAKŠAJTE BEBI AKO JE PREHLAĐENA

Vaša je beba prehlađena ? Evo nekoliko jednostavnih postupaka koji joj mogu olakšati dok ne ozdravi:

-Ispirite joj nos fiziološkom otopinom 2 do 3 puta dnevno, po mogućnosti prije obroka, dnevnih odmora i noćnog spavanja. Postupite kako slijedi:
* Polegnite bebu na leđa, glavom na stranu.
* U nosnicu ukapajte otopinu.
* Otopina izlazi kroz dugu nosnicu. Obrišite joj nos i ponovite radnju s drugom nosnicom.
* Ako vam se čini potrebnim, dovršite usisavanjem sluzi aspiratorom.

* Redovito joj dajte da pije, posebno ako ima vrućicu : bitno je da ne dehidrira. Ako dojite, često joj nudite dojku.
* Da biste joj pomogli da lakše diše, podignite joj malo glavu s madraca, na način da ispod gornjeg dijela madraca stavite maleni jastuk.
* Ne oklijevajte je staviti na spavanje čim pokaže prve znakove umora.

Sve je ovo potrebno, ali i ne baš ugodno vašoj bebi. Da biste je opustili i utješili, možete joj lagano u prsa umasirati hidratantni i pročišćavajući balzam, osmišljen da oslobodi dišne putove. Pazite da odaberet balzam prikladan za vašu bebu, bez terpena (kamfor, mentol ili eukaliptol) koji mogu biti otrovni i zabranjeni su u kozmetičkim proizvodima namijenjenima djeci mlađoj od 36 mjeseci (preporuke Francuske agencije za zdravstvenu sigurnost proizvoda za zdravlje*).

UMIRITE SUHU KOŽU

Zimi hladnoća i suh zrak lako mogu poremetiti krhku ravnotežu kože vaše bebe: vrlo često, ona pokazuje znakove pojačane suhoće, postaje hrapava. Da biste smanjili opasnost od isušivanja i pomogli da beba ponovno ima nježnu i meku kožu, usvojite dobre navike:
 
* Radije perite bebu rukom nego rukavicom i ne trljajte previše kožu.

* Koristite gel za pranje bez sapuna, posebno napravljen za zaštitu suhe kože od isušujućeg utjecaja  vode koja sadrži vapnenac.

* Ne ostavljajte vodu da prirodno ispari s bebine kože: nakon svakog kupanja, osušite je bez trljanja  sa 100% pamučnim ručnikom.

* Nakon higijene, navlažite joj lice i tijelo vrlo hranjivom kremom.

* Radije odaberite pamučno donje rublje nego vuneno ili od sintetičkih tkanina koje nadražuju kožu i  ne stavljajte previše praška za pranje u perilice rublja.