Računala i mobiteli djeci uskraćuju znanje i empatiju

U mozgu, koji se mijenja i oblikuje tijekom cijelog našeg života, periodično se mijenjaju pojedini neuroni, ali ne i mozak kao cjelina. Takve promjene poznatije su kao plastičnost mozga, a najvažnija od njih je sinaptička plastičnost, koja omogućuje sposobnost promjene načina na koji neuroni međusobno komuniciraju. Naime, veze među neuronima, zahvaljujući našim novim iskustvima, prilagođavaju se od najranijeg djetinjstva, pa one veze koje imaju svrhu, jačaju, a one koje se rijetko upotrebljavaju, slabe ili čak nestaju zauvijek. Mozak je istovremeno i kreator, ali i nositelj starih destruktivnih obrazaca. Britanska znanstvenica dr. Susan Greenfield, posvetila je svoj život proučavanju kako mozak kreira svjesnost. Neke od tema kojima se bavi i koje proučava su: kako je internet zaposjeo naš mozak, je li društveno umreživanje promijenilo ljudski moral, gubi li se identitet kroz videoigre, kako ''kultura ekrana'' djeluje na dječji mozak... 


“Tehnologija utječe na dječji mozak pa je kod djece već sad vidljivo povećanje u području IQ-a, koje služi procesiranju informacija, ali bitno je istaknuti da te informacije nisu znanje. Dakle, povećanje IQ-a ne znači da će se povećati i znanje koje je potrebno za rješavanje gospodarskih pitanja, pisanja romana ili skladanja simfonija. Odgoj, obrazovanje i iskustvo i dalje su ključni temelji za stvaranje znanja”, objasnila je dr. Greenfield, pri čemu se osvrnula na još jednu važnu komponentu koju ne smijemo zanemariti kada je riječ o uporabi tehnologije – na empatiju.

Tehnologija: bijeg od stvarnosti

“Ugodni razgovor s ekranom nije zamjena za odnose sa stvarnim ljudima. Komunikacija u  stvarnom svijetu pomaže nam da brže i cjelovitije dobijemo sliku o sugovorniku jer tada uključujemo sva svoja osjetila. Empatija se razvija iskustveno”, tvrdi poznata znanstvenica koja društvenu mrežu Twitter naziva egzistencijalnom krizom.

“Informirajući svijet o tome kako su oprali zube ili bili na wc-u, djeca pokazuju da im nedostaje pažnja okoline – prije svega roditelja. S druge strane pokazuju i snažnu potrebu za individualizacijom, jer upravo im to tehnologija omogućava – da izraze svoj individualizam. No, to nije dobro. Tehnologija treba služiti za upoznavanje i razumijevanje, a ne kao sredstvo za bijeg od stvarnosti. Najbolji primjer tomu su profili na Facebooku, gdje djeca žive u svijetu u kojem je najvažnije imati pozornost i biti poznat. Dakle, privatnost je pojam što ga nove generacije promatraju u sasvim drugačijem svjetlu. Sve do sada privatnost je bila druga strana našeg identiteta. Komunicirali smo s vanjskim svijetom samo kada i koliko smo to htjeli, i naš unutarnji dijalog bio je samo i isključivo naš... Sve do sada!” istaknula je.

Facebook, pametni telefoni i razne aplikacije, tvrdi vodeća svjetska neuroznanstvenica, potiču život u sadašnjem trenutku te na određeni način ''umrtvljuju'' ljudski mozak. Zbog takvih stvari već sada možemo vidjeti generacije dvadesetogodišnjaka koji još uvijek žive s roditeljima, nose odijela kakva su uglavnom namijenjena bebama, igraju mitske ili znanstveno-fantastične igre tražeći neprestanu pažnju drugih putem društvenih mreža.

Novi pristup za nove generacije

“Društvene mreže potiču egocentričnost u mladim ljudima željnima pažnje. Daju im stalnu potvrdu da su slušani, prepoznati i važni, no jednostavno ne mogu zamijeniti osobni kontakt u kojem se koriste sva osjetila i u kojima se reagira u skladu s govorom tijela sugovornika te ostvaruje stvaran ljudski odnos.”

Zato dr. Susan Greenfield preporučuje da se tehnologija upotrebljava svjesno i savjesno te da se koristi za korisne stvari, a upozorava na posljedice pretjerane upotrebe društvenih mreža i igrica kako bi osvijestila važnost pravilne upotrebe tehnologije i novih medija.

“Mlade generacije treba educirati o korištenju tehnologija, kulturi i društvu, a ne povećavati broj pravila i zabrana“, upozorava stručnjakinja, jasno ističući da su današnje generacije drugačije od prethodnih te da je njima potrebno pristupiti na posve nov i drugačiji način.


“Novi način života utjecat će na mozak, ili bolje rečeno na um, te će današnja djeca biti bitno drugačija od svih generacija koje su nam prethodile. Svjesni smo činjenice da je ljudski mozak iznimno osjetljiv na vanjski svijet te je potrebno napraviti zdravu ravnotežu, a novim generacijama omogućiti da i one osjete zemlju pod nogama“, poručuje dr. Susan Greenfield.





http://www.pitajmamu.hr

POTREBNA VAM JE SAMO JEDNA NAMIRNICA: Evo kako brzo ukloniti sitne bradavice s kože!

Dobra stvar je da ih možete ukloniti i u vašem domu bez odlaska doktoru.


Fibromi su dobroćudne izrasline na koži koje su prema definiciji zapravo benigni tumori vezivnog tkiva. Na koži izgledaju kao maleni mekani čvorići, papulice na peteljci iznad razine kože – veličine od nekoliko mm pa do centimetra u promjeru. Obično su boje kože, ali mogu biti i svijetlo pigmentirani. Promjene nisu zloćudne, ali ih je tijekom života sve više, radi čega se vide i predstavljaju estetski problem.


Najčešće nastaju u srednjoj životnoj dobi i na mjestima gdje se koža tare pa su stoga najčešće na vratu, pazusima, preponama, ispod dojki, po trbuhu, kapcima, ali se mogu pojedinačno javiti i drugdje na koži. Zapravo, skoro svaki čovjek ima barem jedan fibrom na koži tako da ova pojava nije rijetka. Većina nas ih želi da ukloni jer se nalaze na neugodnim mjestima, posebno na vratu.


Dobra stvar je da ih možete ukloniti i u vašem domu bez odlaska doktoru. Potreban vam je samo jedan sastojak, a to je jabučni ocat. To je sve što vam je potrebno da ih uklonite bez krvarenja i bez ikakvih ožiljaka. Smatra se da je jabučni ocat jedan od najučinkovitijih kućnih lijekova. Može se koristiti za liječenje različitih zdravstvenih stanja, a uklanjanje fibroma je jedan od njih, zahvaljujući svojoj kiselosti.


Zapamtite, nikada ne smijete koristiti jabučni ocat za uklanjanje fibroma oko kapaka, jer može iritirati vaše oči. Natopite komadić vate jabučnim octom i iscijedite višak. Položite pamuk izravno na fibrom te ga osigurajte flasterom ili zavojem, da budete sigurni da će ostati na mjestu. Ostavite ga 15 minuta. Isperite vodom.


Ponovite postupak 3 puta na dan, nekoliko dana do tjedan dana ili više ako je potrebno (ne treba više trljati fibrom prije octa).



http://www.dnevno.hr

Donosimo vam popis deset najgorih namirnica koje treba izbjegavati pod svaku cijenu!

Kao što svi znamo, prehrambene kompanije koriste brojne konzervanse kako bi produžili rok trajanja hrane i smanjili svoj trošak. Dodajte umjetna bojila i potrošači će žuditi za bilo koji proizvodom.

Kako zaštititi obitelj od otrovnih sastojaka? Više nije dovoljno reći: “Mi to ne konzumiramo jer je poznato da čak i nutricionisti nisu u stanju dešifrirati pun popis dodataka koji se skrivaju iza raznih šifri na deklaracijama. Ovo je deset najgorih namirnica koje treba izbjegavati pod svaku cijenu.

1 . Monosodium glutamate ( MSG )

MSG je amino kiselina koja se koristi kao pojačivač okusa u prerađenoj hrani. Riječ je o jednom od najčešćih prehrambenih aditiva, piše Undergroundhealthreporter.
Ovaj kemijski aditiv je neurotoksin koji razara živčane stanice. Redovito konzumiranje ovakvih toksinima uništava značajan broj moždanih stanica, a može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući i neurološke poremećaje. Nadalje, redovito konzumiranje MSG-a, prema istraživanima, stimulira apetit i doprinosi debljanju i pretilosti.
MSG ima nekoliko pseudonima, kao što je hidrolizirani biljni protein i ekstrakt kvasca i ječmeni slad. Može ga se pronaći se u prerađevinama poput salatnog preljeva, nemasnog jogurta, konzerviranog meso, smrznutih jela, čipsa i konzerviranim namirnicama.

2 . Aspartam

Ovo je možda i najčešće korišteno umjetno sladilo. Vjeruje se da je kancerogen, a znatna konzumacija proizvoda zasićenih ovim neurotoksinom dovodi do su glavobolja, mutnog vida, te gastrointestinalnih poremećaja.
Aspartam sadrži 10 – postotni metanol, koji tijelo razgrađuje na nusproizvode poput mravlje kiseline i formaldehida. Formaldehid je snažan nervni otrov i vrlo je kancerogen, a američka agencija za hranu drži ga glavnim krivcem za nuspojave i to više nego svi ostali konzervansi zajedno.

Istražitelji su pronašli ove aditive u 6000 namirnica kao što su napitci bez šećera, gume za žvakanje bez šećera, jogurt, pepermint, pahuljice za doručak, smrznuti deserti, gusti sok i želatine.

3 . Visoka fruktozni kukuruzni sirup (HFC)

HFC je prerađeno sladilo u kojem se škrob izdvaja iz kukuruza. Kukuruzni škrob se zatim prerađuje u kukuruzni sirup kroz proces kiselinske hidrolize.
Gotovo svi HFCS proizvodi nastali su od genetski modificiranog kukuruza. To je najvažniji izvor kalorija u prehrani američkog pučanstva i dokazano je da doprinosi debljanju i razvoju dijabetesa.
HFCS također dovodi do kardiovaskularnih bolesti, artritisa, otpornosti na inzulin i povišenog kolesterola. U 2009. zdravstvena agencija je pronašla tragove žive u 9 od 20 uzoraka HFC koji se nalazi u prehrani. Namirnice u kojima nalazimo HFC su kukuruzni sirupi, preljevi za salate, neke vrste kruha, jogurt, juhe, umak za pizzu i poneki začini. U prosjeku, Amerikanci dnevno troše 12 čajnih žličica HFC-a.

4 . Agave nektar

Ovaj nektar je visoko obrađeno sladilo koje potječe od kaktusa agave.
Mnogi potrošači vole isticati da je agave sirup zdrav zaslađivač, no to i nije istina. Agave nektar sadrži najveću razinu fruktoze ( 55-97 %) od svih komercijalnih sladila.
Fruktoza je pokazala da povećava otpornost na inzulin, što dovodi do dijabetesa tipa 2. Taj aditiv se uglavnom razgrađuje u jetri, a zatim pretvara u masnoću. Prekomjerno konzumiranje fruktoze, kada se konzumira u količinama većim od 25 g dnevno, podiže razinu mokraćne kiseline, koja uzrokuje kronične upale kao što je masna jetra.
Konzumiranje fruktoze također dovodi do prekomjerne težine, povišenog šećera u krvi i visokog krvnog tlaka. Tragove agava sirupa nalazimo u sladoledu, energetskim pločicama, žitaricama, kečapu i ostalim umacima. Agave također prodaje kao samostalni zaslađivač i to najčešće u trgovinama zdrave prehrane.

5 . Umjetna bojila za hranu

Kada vam hrana poprimi boju odjeće, znate da su dodana umjetna bojila.

Te boje su sintetizirane od katrana i nafte. Riječ je o spornom i jednom od najčešće korištenih aditiva u prehrambenim proizvodima. Mnoge boje su zabranjene zbog svojih negativnih učinaka na laboratorijskim životinjama. Istraživanja su potvrdila da je devet boja trenutno odobreno za korištenje u SAD-u, što zabrinjava zdravstvene organizacije.
Devet prehrambenih bojila povezani su s zdravstvenim problemima poput raka, hiperaktivnosti, reakcije na alergije i smanjene koncentracije, naročito kod djece.
Umjetna bojila najčešća se javljaju kod sokova, slatkiša, pekarskih proizvoda, žitarica, energetskih pločica, pudinga, džemova, kruha, tjestenine i sira, zamrznutih proizvoda, brze hrane, sladoleda, kao i kod mesa i ribe kako bi izgledale svježije.

6 . BHA i BHT

Butilirani hidroksianisol (BHA) i butiliran hydrozyttoluene (BHT) su konzervansi koji se koriste u mnogim namirnicama kako bi spriječili oksidaciju i produžili rok trajanja .
Razgradnjom BHA i BHT dolazi do kancerogenih spojeva u tijelu. Kao kancerogen proizvod prepoznala ga je i Međunarodna agencija za istraživanje raka, koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj aditiv može se pronaći u folijama za pakiranje prozvoda, žitaricama, kobasicama, hrenovkama, pljeskavicama, žvakaćim gumama, čipsu, pivu, maslacu, biljnim uljima, kozmetici i hrani za životinje.

7 . Natrijev nitrit i sodium nitrat

Ove dvije usko povezane kemikalije koriste se kako bi se mesu produljio rok trajanja.
Kada se dodaju mesu, ovi nitrati dovode do povećanog rizika od određenih vrsta raka. Ta kemijska reakcija događa se na visokim temperaturama. U analizi iz 2007., agencija “World Cancer Research Fund” otkrila je da konzumiranje 30 grama prerađenog mesa dnevno povećava rizik od raka za 20 %.
Stoga valja pripaziti s konzumacijom suhomesnatih proizvoda, kao što je slanina, pršut, salame, usoljena govedina, hrenovke, paštete, ukiseljene svinjske nogice, konzervirano meso, sušene ribe i puretine.

8 . Kalij bromat

Ovaj aditiv se koristi kao dodatak za povećanje volumena u nekim vrstama kruha, peciva i pojedinim pekarskim proizvodima.
Pokazalo se da uzrokuje rak kod životinja i zabranjen je u EU i Kanadi. FDA je čak 1991. zatražila da pekari dobrovoljno prestati koristiti. Ovaj aditiv javlja se kod većine pekarskih proizvoda, a nalazi se i u zubnim pastama i vodici za ispiranje usta.

9 . Rekombinantnog goveđeg hormona rasta (rBGH)

RBGH je djelo Monsanta, a riječ je o genetski modificiranoj verziji prirodnog hormona rasta koji stvaraju krave. Koristi se za povećanje proizvodnje mlijeka kod mliječnih krava.
“RBGH mlijeko “sadrži visoke razine inzulina kao faktor rasta (IGF – 1), a velike količine dovode do raka dojke, debelog crijeva i raka prostate. rBGH mlijeko nije potrebno biti označeno na deklaraciji.
Kada krave imaju povećanu razinu mastitisa, tjelesne izlučevine prelaze u mlijeko. To također dovodi do otpornosti na antibiotike. Hormoni u hrani također su povezani s prijevremenim pubertetom kod djevojčica.

10 . Rafinirano biljno ulje

Postoje različite vrste biljnih ulja, uključujući i sojino ulje, kukuruzno ulje, ulja repe i kikirikija.
Proces rafiniranja također koristi kemijska sredstva i visoke temperature. Tim prekuhanim vrstama uklanjaju se prirodni vitamini i minerale, dolazi do oksidiranja, nakon čega nastaju slobodni radikali.
Ta ulja također imaju visoki udio Omega – 6 masnih kiselina, koje neutraliziraju prednosti Omega -3 masne kiseline u prehrani. Učinak oksidacije dovodi do upala, oštećenja DNA i neosjetljivost na inzulin. Osim toga, mnoga naftna biljna ulja se hidriraju. Ovaj proces stvara transmasne kiseline koje dovode do bolesti srca i nekih oblika raka.
Bilja ulja nalazimo i prerađenim namirnicama kao što su krekeri i energetske pločice, a dolazi i kao samostalni proizvod poput ulja za kuhanje i margarina.

Naravno, za popis nezdravih namirnica mogla bi se ispisati i knjiga, no dovoljno je izbjegavati ili smanjiti upotrebu ovih aditiva i dodataka u prehrani. Najbolji način na koji možemo ukloniti takve proizvode sa polica u trgovinama je jednostavno ne kupovati ih jer prehrambena industrija zasigurno neće proizvoditi i reklamirati proizvode koje nitko ne želi kupiti.

Manje stresa, više seksa!

Pet savjeta za sretan i za srce zdrav život: izađite van i igrajte se; pripazite na svoj struk; održavajte redovan seksualni život; češće posegnite za orašastim plodovima; ublažite pritisak.


Svatko od nas ima različitu osjetljivost prema srčanožilnim oboljenjima. Međutim, šokantna je činjenica da 40 posto onih koji dobiju srčani infarkt, prije toga nisu imali nikakvih simptoma. Glavna smetnja za postavljanje pravodobne dijagnoze je pacijentovo neuočavanje ili nepriznavanje nekih simptoma znatno prije samog akutnog napada. Među tim simptomima najvažnije je stiskanje u grudima i gubitak daha i kod manjeg napora.

Nove neinvazivne tehnologije

Nalaz kolesterola ne može nam uvijek kazati tko je izložen najvećem riziku. Mnogi ljudi podnose netipične simptome, po život opasno suženje krvnih žila srca, to jest ne obraćaju pažnju na njih kroz duže vrijeme, prije nego se konačno postavi točna dijagnoza. Uz pomoć novih generacija neinvazivnih tehnologija (koronarna kompjuterizirana tomografija, ultrazvuk visoke rezolucije, magnetska rezonancija), liječnici mogu vidjeti višegodišnji rast plakova, oštećenja na stjenkama arterija srca i na taj način na vrijeme dijagnosticirati srčano oboljenje i spriječiti srčani udar.

Sa sve većim brojem lijekova za sniženje povećanih količina kolesterola u krvi i liječenjima s najnovijim tipovima stentova, sve se uspješnije može voditi rat protiv srčanih oboljenja. A s dijagnostičkim tehnikama pacijenti mogu danas dobiti pomoć prije nego se uopće i pojave prvi simptomi.

Kako živjeti sretan i za srce zdrav život?

Usprkos rizičnih faktora koje ne možemo promijeniti, to jest izbjeći (kao primjerice, obiteljska povijest), način na koji živimo može učiniti razliku. Evo nekoliko savjeta stručnjaka – kardiologa:

Izađite van i igrajte se. Bolje je da ste u dobroj kondiciji i debeli, nego mršavi i u lošoj kondiciji. Nema tableta ili prehrane koje mogu zamijeniti zdravstvene koristi tjelovježbe. Nemojte se izgladnjivati, nego jedite dobro i krećite se, obavljajući bilo koju vrstu tjelovježbe koja vam je zabavna. Otiđite na vožnju biciklom sa svojim supružnikom ili poigrajte se košarke sa svojom djecom. Izgledat ćete i osjećat ćete se bolje, a vaše srce bit će vam zahvalno.

Pripazite na svoj struk. Usprkos gore navedenog savjeta, ključno je pitanje – gdje su smještene naslage vašeg masnog tkiva. Naslage masnog tkiva oko trbuha, predstavljaju rizični faktor za metabolički sindrom, koji dramatično povećava rizik srčanog oboljenja. Prema tome, obavljajte vježbe za trbušne mišiće i nastojte održavati mjere struka na manje od jednog metra za muškarca i 87,5 centimetara za žene.

Održavajte redovan seksualni život. Redovna seksualna aktivnost može pružiti i tjelovježbu i emocionalnu povezanost, što je, prema nekim studijama, povezano s dužinom života. Slično mjeraču ulja u motoru, erekcija penisa odražava vaskularno zdravlje muškog srca. Prema tome, problemi u tom području mogu značiti da je vrijeme za posjetiti liječnika.

Češće posegnite za orašastim plodovima. Orasi, lješnjaci, bademi, bogati su zdravim masnoćama. Mogu poslužiti kao praktičan laki obrok koji utaži glad i potrebu da se pojede neka druga nezdrava hrana.

Ublažite pritisak. Emocionalni stresovi uzrokuju fizičke stresove. Na primjer, stručnjaci preporučuju izbjegavanje prometnih gužvi jer, prema ispitivanjima, one mogu biti povezane sa srčanim udarom. Tehnike relaksacije održavaju srce zdravim.

Stres također može povisiti krvni tlak, a studije pokazuju da ljudi s najnižim krvnim tlakom imaju najmanje srčanih infarkta. Ako su kod neke osobe prisutni rizični faktori (pušenje, debljina, povećane masnoće u krvi, stresni život, fizička neaktivnost), a tlak joj je 130/80 ili viši, preporučuje se da posjeti svog liječnika.
Stvoriti životni stil u kojem ćete naći svoje mjesto, zdrava prehrana, redovna tjelovježba i upravljanje emocijama, znači pronaći stvarni ključ za zdravo srce.

ALARMANTNO: U BIH cijepili djecu s tri puta više ŽIVE nego je dozvoljeno!

Kako navode iz Udruženja, od 2002. godine, djeci su se za isti dan davala cjepiva od tri različita proizvođača, od kojih svako cjepivo sadrži 0.50 mikrograma žive


Djeca koja su cijepljena u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) u proteklih 14 godina, primala su tri puta veću dozu žive od dozvoljene, tvrde iz Udruženja roditelja teško oboljele djece BiH.


Kako navode iz Udruženja, od 2002. godine, djeci su se za isti dan davala cjepiva od tri različita proizvođača, od kojih svako cjepivo sadrži 0.50 mikrograma žive, koja u većim količinama remeti funkcije nervnih stanica


Predviđena srednja dnevna doza žive, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), iznosi 0.50 mikrograma po jednom cjepivu. Tako je, kako tvrde iz Udruženja, prekoračena dozvoljena doza što je dovelo do neuroloških oštećenja kod određenog broja djece.


“Došlo je do oglušavanja na preporuku najvišeg medicinskog autoriteta u svijetu. Nikad nam neće biti jasno zbog čega je to tako, ali naša su djeca jedno vrijeme primala tri puta veću dozu žive od predviđene”, kaže Jagoda Savić, predsjednica Udruženja, a piše portal bljesak.info.


Uzrok teških neurodegenerativnih oboljenja kod djece može se utvrditi kroz dvije vrste pretraga. Imunoenzimskim testom (ELISA) utvrđuje se količina morbila virusa u krvi, dok se genotipizacijom, drugom vrstom pretrage, vrši izolacija tih virusa. Jagoda Savić tvrdi da su mikrobiolozi zadnjih 14 godina krili rezultate nalaza genotipizacije ne ostavivši tako uputu roditeljima o tome kako se može dokazati uzrok oboljenja, kako bi se stekla prava na zakonsku odštetu u takvim slučajevima.


“Godinama se govorilo da nije od cjepiva, a nikada se nije vršila laboratorijska analiza prisustva virusa da bi se ustanovilo jesu li oni uzrok ili ne. Radi zaštite programa cijepljenja govorilo se da nije, a ustvari se ta neistina vratila kao bumerang javnom zdravstvu”, navodi Savić.


Podaci Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navode da u Federaciji ima oko 1.800 djece sa trajnim stopostotnim invaliditetom. Savić navodi da je vrlo moguće da je veliki postotak tih oboljenja uzrokovan cijepljenjem, ali da se iz statistike ne mogu dobiti precizni podaci.


“Moralo bi se ići od slučaja do slučaja, pa provjeravati dijagnoze i jesu li one ispravne kako bi se utvrdilo je li to dijete stradalo od cijepljenja”, napominje Savić i ističe da ako bi se cijepljenje trebala vršiti i u drugoj i trećoj godini života kako ne bi došlo do oboljenja.
U suradnji sa stranim stručnjacima BiH je napravila popis laboratorijskih pretraga kako bi se utvrdilo je liodređeno oboljenje nastalo lošim odgovorom organizma djeteta na cijepljenje ili greškom liječnika i farmaceutske industrije.


Iz Udruženja navode da je BiH jedina zemlja u regiji koja pokušava standardizirati istražne radnje u kaznenim postupcima u oštećenjima zdravlja djece nakon cijepljenja, prenosi portal Voanews.com.




http://www.dnevno.hr

OBAVEZNO isključite Wi-Fi kada ga ne koristite, evo zašto!

Bežični modemi i ruteri šalju signale vašim računalima kroz zidove domova putem elektromagnetnog zračenja. Ako zračenje prolazi kroz zidove, prolazi i kroz ljudsko tijelo

Popularni wireless, odnosno bežični internet, svi vole. Kablove su svi brzo zaboravili pa danas na nešto s kablovima gotovo da i ne obraćamo pozornost. Bežićni su uređaji međutim opasni za zdravlje zbog zračenja.


Ako imate bežični ruter u kući ili uredu, izloženi ste zoni zračenja. Problem je i činjenica da WiFi nikada ne gasimo pa izloženost zračenju traje 24 sata dnevno, svakodnevno. Osim nas, bežični internet koriste i naši susjedi, kolege tako da se nad nama stvara čitava mreža zračenja koju je danas nemoguće izbjeći. Okruženi smo masovnim valom  elektromagnetne frekvencije.


Na opasnost po zdravlje ne upozorava nijedna tvrtka koja bežične uređaje prodaje. Postavlja se pitanje je li sve to doista testirano. Djelomice je. Ruteri emitiraju elektromagnetno zračenje na niskoj razini, što se smatra sigurnim do neke mjere. Problem je što elektromagnetne frekvence nisu provjerene jer prvobitno nije namjeravano da će se koristiti svakodnevno i kroz čitav dan.


U okruženju kuće ili ureda, Wi-Fi modemi prenose radiosignale gotovo istom frekvencijom kao mikrovalne pećnice kada zagrijavaju hranu. Postoje istraživanja koja pokazuju da dugoročno izlaganje elektromagnetnim valovima kakve stvaraju bežični ruteri može izazvati oštećenja mozga, gubitak pamćenja, pa čak i tumore.


Ovi niskofrekventni elektromagnetni valovi prema dijlu stručnjaka ometaju energetsko polje ljudskog tiela, što može dovesti do nesvjestice, raka, pa čak i do promjene DNK. Brojni ljudi tvrde da imaju zdravstvene probleme zbog dugotrajnog izlaganja bežičnoj mreži.


Simptomi su brojni i variraju, od neredovitih otkucaja srca, vrtoglavice, glavobolje, loše koncentracije do problema  s probavom i depresije. Mnogi ljudi tvrde da su se osjećali bolje čim su isključili Wi-Fi signal ili napustili područje puno Wi-Fi signala. Ipak, te tvrdnje još nisu znanstveno dokazane.

Prehrambene navike koje možete preuzeti od svoje bebice

To je najlakše učiniti vlastitim primjerom, te se potruditi da zajedno s vašim mališanima budete uključeni u razne sportske aktivnosti tijekom njihovog djetinjstva, a i zajedničko kuhanje i obiteljsko blagovanje odlično su rješenje za privikavanje djece na zdravu prehranu.

No, ponekad stvari mogu biti i obrnute, čega mnogi roditelji nisu niti svjesni. Mala djeca u mnogočemu nam mogu biti uzor, pa tako i u načinu prehrane. Stoga ne bi bilo loše pratiti svog mališana i preuzeti nešto od njegove rutine.

Osjećate glad? Vrijeme je za obrok!

Mnogi ljudi danas u hrani nalaze bijeg od svakodnevnih stresova te u jednom danu pojedu veći broj obroka nego što to njihov organizam zaista treba. Ova štetna navika glavni je uzrok sve rasprostranjenije pretilosti, i to u sve ranijoj životnoj dobi.

S druge strane, bebe jedu onda kad su gladne. Već od prvih dana njihovog života roditelji uče čitati znakove poput plača, cuclanja prstića i slinjenja, koji ukazuju na to da je vrijeme za obrok. Tek kada fizički osjete glad, bebe će tražiti jesti, a to je zasigurno nešto što bi mnogi odrasli trebali usvojiti. Stoga, pokušajte se „prebaciti“ na osluškivanje vlastitog organizma, koji će vam dati do znanja kada je pravo vrijeme za obrok.

Prave, hranjive namirnice

Roditelji prilikom uvođenja kašica i krute hrane u prehranu svog mališana, veoma paze na to da ta hrana sadrži dovoljan broj vitamina i minerala potrebnih bebici za rast i razvoj. Upravo zato ponekad začuđuje kako istovremeno vlastitoj prehrani posvećuju tako malo pozornosti. Opće je poznato kako djetetova prehrana uključuje raznovrsnu hranu – sve od žitarica pa do svih vrsti povrća. Sve to trebao bi sadržavati i prosječan obrok svake odrasle osobe. Iako više nije u fazi rasta i razvoja, tijelu su itekako potrebni nutrijenti do kojih može doći samo putem raznovrsne prehrane. Idući put kada nahranite svoju bebicu, uzmite nešto vremena i sebi pripremite jednako tako zdrav i kvalitetan obrok – vaše tijelo će vam biti zahvalno.

Uvođenje novih namirnica

Svaki put kada beba po prvi puta proba neku vrstu hrane, roditelji budno dežuraju da vide reakciju. A ona može varirati od zadovoljnog osmijeha, pa sve do plača. Unatoč tome, ovo je razdoblje za svakog mališana definitivno uzbudljivo, budući da svakodnevno otkriva nove okuse. Zašto se i roditelji ne bi na takav način „počastili“?

Umjesto da kuhanje dolaskom bebice padne u drugi plan te se držite provjerenih recepata, ovo je odlična prilika da i vi probate neke namirnice koje se dosada nisu našle na vašem tanjuru. Egzotično voće i povrće nikada nije bilo dostupnije, te se mnoge vrste mogu pronaći u svakom većem dućanu. Isprobavanje novih okusa otvara vam mnoge zdrave opcije za koje do sada niste niti znali da postoje.

Treba znati kada prestati jesti

Kada počnete osjećati sitost, jednostavno treba prestati jesti. Bez brige, onaj komad kolača biti će tamo i kasnije. Upravo to rade i bebe, te se često događa da onaj posljednji zalogaj koji je bio previše – jednostavno ispljunu. Velik broj odraslih ljudi ovaj instinkt s vremenom jednostavno ignorira, te većina ljudi zapravo prilikom svakog obroka pojede više hrane nego što je tijelu  zaista potrebno. Upravo zato bi bilo poželjno ponovno naučiti slušati svoje tijelo, uživati u hrani, ali i znati reći kada je dosta.




http://www.bebe-nestle.hr