Jedemo previše zbog dosade, stresa, umora, napetosti, depresije, ljutnje, anksioznosti ili usamljenosti

Mnogi nerijetko posežu za hranom kada imaju emocionalni problem, nekada svjesno, nekada podsvjesno

Ne postoji bolest ili stanje u današnjem modernom svijetu koje na neki način nije povezano, pojačano ili prouzročeno stresom. U borbi protiv stresa i njegovih posljedica uglavnom se oslanjamo na odgovor organizma koji se manifestira kroz izuzetno djelotovoran i kompleksan set reakcija.
Ipak, kod kroničnog stresa sposobnost tog odgovora sve više slabi. Postajemo neotporni i podložni različitim infekcijama i bolestima, drugim riječima, postajemo "vrlo ugodno stanište" različitim uzročnicima bolesti. U takvim slučajevima pomoć je potrebno potražiti "izvana".

NAJČEŠĆI POREMEĆAJI I BOLESTI KOJI SE POVEZUJU SA STRESOM SU:

Umor, glavobolja, nesanica, depresija
Probavne smetnje, peptički ulkus, iritabilni kolon, poremećaji hranjenja
Napetost mišića, bolovi u vratu i leđima, PMS
Povišeni krvni tlak, ateroskleroza, dijabetes, debljina
Infekcije, psorijaza, alergije, astma
Istraživanja pokazuju da sve više ljudi u modernom društvu na stresne situacije reagira prekomjernim unosom hrane. Mnogim osobama hrana predstavlja utjehu, bar kratkoročnu. Stoga nerijetko posežu za hranom kada imaju emocionalni problem, nekada svjesno, nekada podsvjesno. Takvo pogrešno rješavanje problema sprječava ih da spoznaju kako učinkovito riješiti određeni emocionalni problem. Depresija, dosada, usamljenost, ljutnja, anksioznost, frustracija, stres, problemi u međuljudskim odnosima i niska razina samopoštovanja sve su redom stanja koja često leže u podlozi prejedanja.
Prvi korak k rješavanju problema emocionalnog prejedanja je spoznaja 'okidača' koji izazivaju prejedanje.

Koje situacije i emocije izazivaju prejedanje?

Pet je osnovnih kategorija u koje se mogu svrstati razlozi za emocionalno prejedanje;
Socijalne. Nerijetko jedemo više kada smo u društvu drugih ljudi. Primjerice, jedemo previše kako bismo se uklopili u skupinu ljudi koja nas ohrabruje da jedemo više.
Emocionalne. Jedemo previše zbog dosade, stresa, umora, napetosti, depresije, ljutnje, anksioznosti ili usamljenosti. Hranom tako pokušavamo ispuniti 'prazninu'.
Situacijske. Brojne reklame kojima podliježemo svjesno i nesvjesno tjeraju nas da jedemo više. Odlazak u kino, na sportske utakmice, u shopping-centre danas ujedno znači i jesti jer je taj dio gotovo inkorporiran u prigodu.
Nedostatak samopouzdanja. Prejedanje kao rezultat niske razine samopouzdanja vrlo je česta pojava. Ideal savršenog tijela koji nameću mediji teško je postići te su mnoge osobe zarobljene u začaranom krugu držanja najrazličiijih dijeta i prejedanja. Nezadovoljstvo vlastitim izgledom ili nedostatkom snage volje najčešći su uzroci prejedanja.
Fiziološke. Prejedamo se i zbog neutažive gladi koja nastaje zbog preskakanja obroka ili zbog boli različitih etiologija i vrsta.
Ključno je identificirati 'okidače' koji izazivaju prejedanje kod određenih osoba. Najjednostavnija metoda je vođenje dnevnika prehrane u koji se unose i emocije koje ste osjetili toga dana. Na taj način moguće je identificirati uzorke ponašanja koji se ponavljaju i tako izdvojiti ključne 'okidače' prejedanja.
Za uspješno rješavanje ove loše navike korisno je pronalaženje novih interesa u životu, poput tjelovježbe, rekreacije, meditacije ili različitih metoda opuštanja.
Pravilna prehrana kao oslonac protiv stresa
Iako je nedostatak nutrijenata vrlo rijetko uzrokom stresa, sasvim je jasno da je pod ovakvim okolnostima u organizmu pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba organizma za nutrijentima. Pravilnom prehranom, primjerice, možemo povoljno djelovati na smanjenje stresa i umanjivanje negativnih biokemijskih i fizioloških učinaka stresa i stresnih agensa.
Nutrijenti koji su tijekom stresnog razdoblja 'kritični' uključuju vitamine A, C i E, vitamine B skupine, te minerale cink, selen, kalcij, magnezij i kalij. Zbog pojačanog metabolizma te povećane potrebe za energijom tijekom stresnih razdoblja, organizam može zahtijevati i veće količine ugljikohidrata, proteina i masnih kiselina. S druge strane, unos kofeina, nikotina, alkohola i ostalih psihoaktivnih supstancija treba ograničiti.
U stanju stresa posebnu pažnju trebalo bi pokloniti odabiru namirnica i probavi. Iako je odabir namirnica vjerojatno posljednja stvar o kojoj razmišljamo kada smo pod stresom, nutritivno vrijedne, lakoprobavljive namirnice u stanju stresa mogu organizmu pružiti značajno olakšanje. Funkcionalna hrana koja djeluje povoljno na probavni sustav sadrži aktivne komponente poput probiotika, prebiotika te neprobavljivih prehrambenih vlakana. Najveći udio u ovome segmentu imaju fermentirani mliječni proizvodi, koji se i tradicionalno vežu uz dobru probavu.

Redovita tjelovježba

Dobro izbalansirana prehrana koja podrazumijeva pet manjih dnevnih obroka nudi značajnu zaštitu osobama izloženim stresu. U slučaju da prehranom nisu osigurani svi potrebni nutrijenti, korisno je posegnuti za suplementima. Redovita tjelovježba također je važna jer potiče lučenje endorfina, prirodnih agensa za poboljšanje raspoloženja.

Za opuštanje
Ljekovito bilje tradicionalno se koristi za ublažavanje stresa i opuštanje.

l Kamilica - Djeluje kao blago opuštajuće sredstvo kako za živčani, tako i za probavni sustav, a može vam pomoći i da lakše zaspite. Već i blagi miris i okus čaja od kamilice umiruje.

l Matičnjak - Čaj od matičnjaka ili melise ima umirujuće djelovanje. Djeluje na rad srca, na krvožilni, probavni, živčani i dišni sustav.

l Valerijana - Pomaže kod anksioznosti, nesanice, uznemirenosti i stresa. Ova ljekovita biljka dostupna je u obliku tinkture i kapsuliranog ekstrakta.

l Hmelj - Ljekovita svojstva hmelja poznata su od davnina. Pivo kojemu se hmelj dodaje zbog arome ima opuštajući učinak i može pomoći kod nesanice. Naravno, prilikom konzumacije piva zbog sadržaja alkohola valja biti umjeren.