Hrono ishrana: Obroci po satnici za vitkost

Gojenje ne zavisi samo od onoga šta jedemo, već i od toga kada jedemo, osnovni je princip hrono ishrane. Ključ mršavljenja po ovoj ishrani leži u pažljivom kombinovanju određenih vrsta namirnica kao i po vremenu tokom dana kada ćemo ih unositi.

Prema tvrdnjama dr Alain Delabosa, autora hrono ishrane, u zavisnosti od doba dana kad unosimo hranu, ona se drugačije razgrađuje u tijelu. Da li će se hrana pretvoriti u salo ili energiju, zavisi prvenstveno od toga kada smo je konzumirali. Ako pravilno rasporedimo obroke, kalorije će se „pametno“ trošiti, a mi ćemo topiti kilograme.

Jelovnik hrono dijete se sastoji od tri glavna obroka – doručka, ručka i večere, i popodnevne užine. Između nije dozvoljeno grickanje, čak ni voće.

Optimalan razmak između obroka je tri do četiri sata, a dobro je što nema brojanja kalorija, niti ograničavanja količine. Dovoljno je da prestanete da jedete kada ste siti.

KAKO RASPOREDITI OBROKE

DORUČAK DO 9 SATI

Prvi vrhunac lučenja kortizola je dva sata poslije buđenja. Insulin se podiže i tad je najbolje jesti složene ugljene hidrate (integralne žitarice) i namirnice životinjskog porijekla, jer naše tijelo luči dovoljno enzima koji razgrađuju masti i proteine. Doručak nikako ne smije da se preskače, poželjno je čak da bude obilan.

Jedite tostirani crni hlieb, šunku, sireve, proju, pite, picu, kiselo mlijeko, puter, jaja. Sve je dopušteno osim šećera i voća, jer se suviše brzo razgrađuju.

RUČAK IZMEĐU 13 I 14 ČASOVA

Četiri sata poslije doručka je drugi kortizolski vrhunac, u to vrijeme se luče enzimi koji prerađuju proteine. Ručak treba da se bazira na namirnicama bogatim proteinima: juneće šnicle, ćuretina, piletina, riba, jaja. Uz ovakva jela može se jesti povrće, najbolje bareno ili kao svježa salata. Dva puta sedmično može se kao ručak uzeti obrok s ugljenim hidratima, ali u tom slučaju treba izbaciti proteine.

UŽINA IZMEĐU 16 I 18 ČASOVA

Treći vrhunac lučenja kortizola je tada dosta slabiji, nivo insulina je nizak, a glukoza se pretvara u glikogen, koji će tijelo iskoristiti kao energiju i neće ga pretvoriti u masne naslage. Zato za užinu smijete da pojedete parče kolača, 30 g crne čokolade, med, voće (s niskim glikemijskim indeksom) ili namirnice bogate biljnim mastima – orasi, puter od kikirikija, masline.

VEČERA – NAJMANJE 2 SATA PRIJE SPAVANJA

Naše tijelo u večernjim satima gotovo da više ne luči nikakve enzime, pa zbog toga večera treba da bude što je moguće laganija. Treba jesti hranu koja će zasititi, a nije bogata mastima i ugljenim hidratima. Riba i nemasna salata su najbolji izbor. Paradajz, crvene paprike i pečurke su takođe dozvoljene, ali ne i grašak i skrobno povrće.

PRIMJER JELOVNIKA

DORUČAK – 2 kuhana jajeta, prepečen tost s 1/2 kašičice putera, 30 g sira po izboru.

Ako osjetite glad, 2 sata poslije doručka možete da popijete čašu cijeđenog soka od narandže

RUČAK – proteinska opcija: 200 g pečene posne govedine, 60 g kuhanog graška, porcija svježe salate, šolja čaja po izboru

RUČAK – ugljenohidratna opcija: 200 g kuhane tjestenine prelivene paradajz sosom, zelena salata začinjena s malo limunovog soka (izabrati jednu od dvije ponuđene opcije).

UŽINA – 30 g čokolade ili parče kolača ili nekog drugog slatkiša, ili voće.

VEČERA – 200 g morske ribe pečene u foliji, miješana salata (zelena salata, paradajz, paprike)

PREDNOSTI HRONO DIJETE

Jelovnik u ovoj dijeti je zdrav i nutritivno bogat. Iako zahtijeva malo planiranja, u ovoj dijeti nema gladovanja, kao ni jo-jo efekta, koji prati većinu dijeta. Dosta osoba koje su se pridržavale ovakve ishrane regulisalo je šećer u krvi, nivo holesterola i triglicerida.




Izvor: novosti.rs