Otprilike 3500 kalorija odgovara težini od pola kilograma tjelesnog masnog tkiva. Dakle, ako je cilj izgubiti pola kilograma tjelesne težine u tjednu, unos kalorija u tom periodu treba biti za 3500 kalorija manji nego što je uobičajen unos
Jesmo li pretjerali s raznim dijetama? Nismo. Ispitivanja pokazuju da je 85 posto ljudi sklono debljanju. Oni i umiru prije vremena. Debeljuce se odlučuju na mršavljenje uglavnom zbog pogrešnih razloga – najčešće zbog svog izgleda. Međutim, gojaznost je i veliki zdravstveni hazard.
Kada je riječ od dijetama, međutim, svaka dijeta koja mijenja prirodne navike u hranjenju je nezdrava i nepouzdana i stoga neprihvatljiva za organizam. Većina dijeta koje povremeno dolaze u modu, djeluju kratkotrajno. Nakon nekoliko tjedana čovjek dijetu naprosto prekida i sve ono što je izgubio na težini jednostavno – ponovno dobije.
Istraživanja pokazuju da oko 45 posto od dnevnog unosa kalorija dolazi od masti, 40 posto od ugljikohidrata i 15 posto od bjelančevina. Tablete – sedativi, stimulansi, potiskivači apetita – su također nedjelotvorni u tom smislu. Jednom kad se prestanu uzimati, čovjek opet dobija izgubljene kilograme.
Naše tijelo pretvara hranu koju jedemo u energiju, koju upotrebljavamo da održavamo životne procese i obavljamo dnevne aktivnosti. Energiju koju ne upotrijebimo odmah, uskladištujemo u obliku masnog tkiva za buduću upotrebu. Otprilike 3500 kalorija odgovara težini od pola kilograma tjelesnog masnog tkiva. Dakle, ako je cilj izgubiti pola kilograma tjelesne težine u tjednu, unos kalorija u tom periodu treba biti za 3500 kalorija manji nego što je uobičajen unos.
Premda neka hrana više deblja nego druga – primjerice, masti sadrže više nego dvostruko kalorija nego ugljikohidrati ili bjelančevine – ipak se ne smiju prestati konzumirati masti. Dovoljno je smanjiti unos ukupnih kalorija. Uglavnom, postoje dva načina kontrole tjelesne težine: smanjiti količinu unesenih kalorija u organizam ili povećati fizičku aktivnost, to jest povećati njihovu potrošnju. Najbolje je kada se ta dva načina kombiniraju.
S praktičnog aspekta, osoba treba izabrati aktivnost koja je za nju najpogodnija: žustro, brzo hodanje, tjelovježba u sobi, upotreba stepenica umjesto lifta, pješačenje jedne ili dvije stanice umjesto vožnje tramvajem itd. Ukratko, sve ono što će disanje učiniti težim!
Osoba koja postupno, to jest polako gubi prekomjernu tjelesnu težinu, lakše održava taj gubitak.
Može li se nekako olakšati život onima koji se ne osjećaju sretnim što su na dijeti? Nažalost, osoba koja je na dijeti, mora biti svjesna da mora malo i gladovati. Međutim, taj teret može biti ponešto olakšan. Velik je broj onih koji su na nekoj dijeti, koji prave grešku ostavljajući konzumiranje onih dnevnih određenih kalorija za večernji obrok, kada su fizičke aktivnosti na najnižem stupnju, što znači da će mnoge od tih kalorija biti uskladištene u obliku tjelesnog masnog tkiva, umjesto da budu sagorene.
Za razliku od takvog postupanja, oni bi trebali rasporediti unos hrane ravnomjerno tokom dana, kako bi se obroci poklopili s iskorištenim kalorijama u dnevnim aktivnostima. Na taj način, sve kalorije koje se unesu bit će sagorene dnevnim radom i rekreativnim aktivnostima i neće biti uskladištene u organizmu.
Koliko se kalorija sagori tokom jednog sata u nekim aktivnostima
Radovi u vrtu 250 Nogomet 600
Peglanje 100 Jogging 600
Hodanje stepenicama Plivanje (sporo) 400
(gore-dolje) 800 Plivanje (brzo) 800
Kuglanje 250 Hodanje (sporo) 200
Vožnja bicikla (sporo) 300 Hodanje (sporo) 300
Vožnja bicikla (brzo) 600 Gledanje televizije 25!
U stvari, ako planirate skinuti višak kilograma, zaboravite standardnu rutinu od tri obroka dnevno. Bolje ćete proći ako više puta dnevno nešto pregrizete, nego ako ste prava izjelica za vrijeme ručka i večere.
No comments:
Post a Comment