Imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje
Bukovače su prava riznica vitamina, sadržavaju vitamine B, C, D i K, što je manje poznata činjenica čak i mnogim ljubiteljima te ukusne, mesnate gljive, ujedno s vrlo malo kalorija. Bukovače inače kao i ostale gljive spadaju među namirnice s najmanje kalorija, sadržavaju tek 15 kalorija po šalici. Sadržavaju i neznatne količine masti, što ih također čini idealnom dijetalnom namirnicom. Sve gljive sadržavaju i neki oblik imunostimulativnih antioksidanata.
Ljekovita svojstva
Bukovače imaju pozitivan učinak na ljudsko zdravlje. Stručnjaci ističu njihov blagotvorni utjecaj na razinu lipida u krvi zbog visokog udjela vlakana i prirodnih tvari koje suzbijaju proizvodnju kolesterola. U zadnje vrijeme te su gljive izuzetno zanimljive kao izvor beta-(1,3/1,6)-D-glukana ili imunoglukana. Imunoglukan ima sposobnost ojačati oslabljeni imunološki sustav. Slabost imunološkog sustava može se očitovati kroz iscrpljenost, bolove u zglobovima, upale, prehlade, gripu i sporo zacjeljivanje rana. Broj bijelih krvnih zrnaca je smanjen, a osjetljivost na rak povećana. Dokazano je da pojedine vrste gljiva, kao što su vrganji, šampinjoni, tartufi i shiitake, izlučuju sastojke s antikarcinogenim djelovanjem i tvari koje djeluju antibiotički i imunostimulativno.
Bukovače i beta-glukan
Molekule beta-glukana koje se nalaze u stijenkama bukovača nisu pročišćene, već su pomiješane s brojnim drugim spojevima, što im otežava kontakt s imunološkim stanicama. Liječnici preporučuju konzumaciju bukovača kod loše probave, problema sa stolicom i visokom razinom kolesterola. U prosjeku sadržavaju više bjelančevina od povrća i u pravilu su niskokalorične. S obzirom na to da u gljivama nema saharoze ni škroba, prikladne su i za oboljele od šećerne bolesti. Gljive su i dobar izvor prehrambenih vlakana, osobito hitina, za koji se vjeruje da ometa apsorpciju masti i pomaže pri procesu mršavljenja.
Pirjane bukovače s tjesteninom
Sastojci:
500 g bukovača
340 g tjestenine po želji
4 režnja češnjaka
1 crveni luk
maslinovo ulje
peršin
sol
svježe mljeveni crni papar
parmezan
Priprema:
Odstraniti tvrde dijelove korijena na bukovačama. Očistiti gljive od nečistoća s pomoću četkice ili ih oprati pod vodom, ali ih zatim dobro osušiti kuhinjskim papirom.
Stabljiku narezati na ploškice, a klobuke na duge trakice. Na sitno nasjeckati crveni luk i pirjati ga dok se gotovo ne istopi na laganoj vatri. Dodati mu nasjeckani češnjak i zatim nakon toga i bukovače. Svako malo promiješati. Malo posoliti. Za desetak minuta gljive će biti pirjane. U međuvremenu skuhati tjesteninu. Kuhanu tjesteninu pomiješati s umakom i servirati na tanjure. Na svaki tanjur na vrh raspodijeliti nekoliko listića parmezana, te dodati malo svježeg peršina.
Povrtna salata s bukovačama
Sastojci:
200 g bukovače
l mala cvjetača
2 mrkve
200 g graška
200 g mahuna
l glavica crvenog luka
l svežanj rotkvica
2 tvrdo kuhana jaja
sol
papar
zeleni peršin
4 žlice ulja
4 žlice vinskog octa
Priprema:
Očišćenu cvjetaču, mrkvu, grašak, mahune i bukovače kuhati u slanoj vodi svako posebno i ocijediti. Izrezati na ploške. Očišćenu rotkvicu također izrezati na ploške. Pripremljeno povrće i izrezana kuhana jaja složiti na tanjur i preliti mješavinom octa, ulja, soli, papra, nasjeckanoga zelenog peršina i luka.
Gljive u umaku od senfa
Sastojci :
300 g crvenog luka
200 g svježih šampinjona
200 g lisičarki
100 g sušenih vrganja ili 200 g svježih vrganja
2 žlice blagog senfa
1,5 žlica vegete
½ žličice svježe mljevenog papra
1 žlica začina iz Provanse
1 dl bijelog vina
1 dl vrhnja
Priprema:
Na što manje ulja popržite luk, dodajte senf i kratko promiješajte, tek da senf zamiriše. Podlijte vinom i lagano prokuhajte da ishlapi tekućina. Dodajte na kolutiće narezane lisičarke i šampinjona i namočene vrganje. Vodu od vrganja ne bacajte.
Promiješajte i podlijte vodom od vrganja i dodajte papar, vegetu, začin iz provanse. Kratko prodinstajte. Po želji možete na kraju kuhanja umiješati vrhnje. Nakon 15 minuta dinstanja gljive su gotove i spremne za serviranje.
No comments:
Post a Comment