Kako ojačati djetetov imunitet?

Ojačate djetetov imunitet i zaštitite ga kroz prehranu, tjelesnu aktivnost, te po potrebi i pomoću vitaminskih pripravaka od uzročnika bolesti

Kad stigne prvi val prehlada, onda je već kasno. Sada je pravo vrijeme da prije sezone viroza, gripe, te uoči zimskih mjeseci kada djeca najveći dio vremena provode u zatvorenim prostorima, ojačate djetetov imunitet i zaštitite ga kroz prehranu, tjelesnu aktivnost, te po potrebi i pomoću vitaminskih pripravaka od uzročnika bolesti.

Najčešća oboljenja danas su akutne respiratorne infekcije, koje čine dvije trećine svih infekcija. I dok odrasla osoba oboli tri do pet puta godišnje, djeca obolijevaju dvostruko češće, naročito ona koja dio dana provedu u kolektivima. U svakodnevnom okruženju djeca su naime izložena velikom broju virusa i bakterija. Tako igra s vršnjacima odnosno boravak u zatvorenom prostoru mogu uzrokovati učestale pojave i širenje različitih infekcija.

Kod neke djece se imunosustav uspješnije bori protiv uzročnika bolesti, dok druga djeca češće pobolijevaju. Imunološki sustav djeteta sazrijeva u trećoj godini života i zato su djeca vrtićke dobi podložnija češćim prehladama i obolijevanjima.

Zdravlje u (pre)hrani

Važno je da dijete kroz svakodnevnu prehranu unosi dovoljnu količinu tekućine u obliku vode, mlijeka,voćnih sokova bogatih vitaminima. Izbjegavajte pića sa umjetnim sladilima i visokim udjelom šećera. Uravnotežena prehrana iznimno je važna. Nutritivni nedostaci mogu povećati osjetljivost na uzročnike bolesti, stoga u svakodnevnoj prehrani trebaju biti zastupljeni svježe voće i povrće orašasti plodovi, sjemenke, cjelovite žitarice.

Namirnice koje doprinose jačanju imuniteta su limun, jagode, banane, dinje, borovnice, marelice, grejp, špinat, kelj, češnjak, luk,rajčice, brokula, mahunarke, žuto i narančasto povrće. Sve te namirnice sadrže visoku razinu vitamina, minerala, enzima, antioksidansa koji jačaju imunitet. Važna je konzumacija žutog i narančastog povrća koje sadrži karotenoide, prirodnu tvar koja potiče imunološki sustav i proizvodnju bijelih krvnih zrnaca.

Jede li dijete redovito svježe pripremljene namirnice, dobit će sve hranjive tvari potrebne za pravilan rad imunološkog sustava. Dajte prednost sezonskim namirnicama i onima koje su karakteristične za vaše podneblje. Pedijatri preporučuju i konzumiranje pola čaše prirodnog jogurta dnevno. Ne mora biti probiotički, dobar je i posve obični, jer bakterije mliječne kiseline iz jogurta zaslužne su za održavanje zdravlja i aktivnosti crijeva, koja su najveći imunološki organ.

Vitamini (pre)važni

Određeni vitamini i minerali posebno su važni za održavanje dobrog imuniteta: vitamin A, najviše ga je u mrkvi, rajčici, mlijeku, potiče prokrvljenost sluznica,  dok vitamin B6 (morska riba i banane) potiče metabolizam i ubrzava dolazak obrambenih stanica do uzročnika bolesti. Vitamin C (paprika, citrusno voće) pomaže bijelim krvnim tjelešcima da brzo prepoznaju bakterije, vitamin E (maslinovo ulje, orašasti plodovi) i željezo (meso, proso) jačaju obrambene stanice. Cink (sadrže ga leća, grah i namirnice od integralnog brašna) je zaslužan za izgradnju imunoloških stanica.

Vitaminski pripravci

Uz pravilnu prehranu, dijete može koristiti kvalitetni vitaminsko-mineralni pripravak kako bi se u organizam unijele dovoljne količine vitamina, cinka, selena i željeza. Prirodni suplementi kao što su matična mliječ, ljekovito bilje i eterična ulja mogu pružiti značajnu podršku imunološkom sustavu djece. Prije upotrebe bilo kojega od vitaminskih preparata i suplemenata, obavezno je posavjetovati se s pedijatrom. Pogrešna upotreba može biti štetna i opasna.

Probiotici

Prirodni probiotici pojačavaju imunološki odgovor i štite organizam. Jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi, bogat su izvor probiotičkih  kultura koje obnavljaju crijevnu floru. Većina imunoloških stanica nalazi se u crijevima, čak 80%, što je više nego u koštanoj srži, slezeni i limfnim čvorovima zajedno. Naše crijevne bakterije ne samo da nam podupiru obrambeni mehanizam, već proizvode i vitamine (vitamin K, folnu kiselinu), esencijalne aminokiseline, hormone i enzime. One također podržavaju izmjenu tvari koja je isto tako intenzivna kao i ona u jetrima.

Zbog stresa izazvanog brojnim školskim i izvanškolskim obavezama, nezdravom prehranom, učestalom konzumacijom antibiotika, ravnoteža crijevnih bakterija je  narušena i kod velikog broja djece te je samim time onemogućena normalna i zdrava probava. Iz tog razloga važno je održavati crijevnu floru zdravom.

Tjelesna aktivnost

Svježi zrak pomaže regeneraciji sluznica i dišnih puteva te jačanju otpornosti. Čak i najmlađa djeca trebaju tjelesnu aktvnost i boravak na svježem zraku jer im ono održava srce i cirkulaciju, jača mišiće i kosti, troši tjelesnu mast. Djecu koja hodaju ne treba voziti u kolicima, nego ih pustiti da hodaju, trče, voze bicikl, skaču, penju se.

Kretanje potiče imunitet. Kad je dijete aktivno, srce pumpa više krvi kroz žile, a imunološke stanice tako brže putuju organizmom. Pola sata dnevno na svježem zraku je minimalna mjera. Ako je vrijeme loše, budite vani s djetetom najviše jedan sat, a kad je vrijeme lijepo, što je dulje moguće. I osjetljiva djeca trebaju bez obzira na vrijeme izlaziti na zrak, prikladno ih samo treba odjenuti i zaštititi od vjetra.

Dovoljno sna

Ključan preduvjet za imunitet djeteta je dovoljno sna. Osim što utječe na fizički i psihički razvoj djeteta, pomaže kod održavanja zdravlja i obrane od infekcije. Malom djetetu treba  ukupno 12-13 sati sna. Djeca od jedne do tri godine noću trebaju od 8 do 10 sati odmora, te još dva kraća dnevna sna, odnosno, odmora.