Pojačani rad štitne žlijezde prate uznemirenost, mršavljenje, ubrzani rad srca i treskavica, a usporeni su debljanje, osjećaj hladnoće i opadanje kose
Poremećaji rada štitnjače, jedne od najvećih žlijezda u našem tijelu, sve su učestaliji te u svijetu od njih boluju čak dvije milijarde ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u skupini endokrinoloških bolesti bolesti štitnjače su na visokome drugome mjestu, odmah nakon šećerne bolesti.
Svaka deseta žena nakon 50. boluje od nepravilnog rada štitne žlijezde, no zbog stresa su sve češće žrtve bolesti i muškarci. Hormoni koje proizvodi štitnjača, žlijezda u oblika leptira smještena ispod Adamove jabučice, pomažu u reguliranju broja otkucaja srca, krvnog tlaka i tjelesne temperature te u reguliranju brzine kemijskih reakcija, odnosno stope kojom se hrana pretvara u energiju. Upravo su zato hormoni štitnjače od ključne važnosti za funkcioniranje svake stanice u tijelu.
Najčešće bolesti štitnjače su gušavost, pojačan rad štitnjače ili hipertireoza te oslabljena funkcija štitnjače (hipotireoza), no česte su i upale štitnjače te tumori. Posljednjih pedeset godina broj oboljelih od karcinoma štitnjače povećao se čak pet puta te u Hrvatskoj od te zloćudne bolesti na godinu oboli od 400 do 500 ljudi, od čega je 300 žena. Nasreću, ako se otkrije na vrijeme, karcinom se u većini slučajeva lako liječi.
- Bolesti koje dovode do pojačanog rada štitnjače (hipertireoze), čime se proizvodi više hormona štitnjače (T3 i T4) no što je organizmu potrebno, obično izazivaju simptome kao što su uznemirenosti, mršavljenje unatoč dobrom apetitu, nervoza, ubrzani rad srca, treskavica, učestale stolice (proljevi), umor, opadanje kose, loš san, poremećaji menstrualnog ciklusa, problemi s plodnošću, opći nemir i slično - kaže prim. dr. sc. Miodrag Lacić, specijalist nuklearne medicine - tireolog, znanstveni suradnik Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
S druge strane, dodaje Lacić, bolesti koje dovode do oslabljenog rada štitnjače (hipotireoze) vrlo su česte, no nažalost, kasno se otkrivaju.
- Te bolesti usporavaju metabolizam te, kada su jače izražene, dovode do debljanja, umora, povišenih masnoća u krvi (kolesterol i trigliceridi), glavobolja, različitih promjena na koži, psihičkih promjena, fizičke i intelektualne usporenosti, osjećaja hladnoće, problema s opadanjem kose, zatvora, poremećaja menstrualnog ciklusa, problema s plodnošću i slično - objašnjava.
Bolesti i poremećaji rada štitnjače mogu se, tvrdi, pojaviti u svakoj životnoj dobi, no zloćudni tumori štitnjače, kao i pojačani rad štitnjače (hipertireoze), relativno se češće pojavljuju kod mladih, a oslabljen rad štitnjače češće se pojavljuje kod starijih osoba. Uz nasljedne faktore, stres i neke lijekove, faktor koji pospješuje razvoj bolesti štitnjače može biti i neadekvatna prehrana. Namirnice poput kelja i kupusa, senfa, brokule, kikirikija te proizvodi od soje ometaju apsorpciju joda te na tjednom jelovniku ne bi trebale biti više od dva, tri puta. Za zdravlje štitnjače smanjite i napitke koji sadrže kofein te alkohol i pušenje. Obogatite prehranu voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, mesom peradi, mahunarkama i grahoricama.
Za dobro funkcioniranje štitnjače jedite mrkvu, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje, preporuka je iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Kod hipotireoze probavu pospješite povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i ostalim namirnicama bogatim vlaknima. Metaboličke procese pospješite pijući najmanje osam čaša vode na dan, a pomoći će i 30-45 min tjelovježbe na dan.
Ubrzani i usporeni rad utječu na tjelesnu težinu
Čest znak poremećaja rada štitnjače je nagla promjena tjelesne težine. Ako štitnjača proizvodi previše hormona, kilogrami se tope, a ako je razina hormona štitnjače niska (hipotireoza), debljamo se, tako je Oprah dobila 18 kilograma.
Ako se ne otkrije na vrijeme, može izazvati zatajenje srca
Poremećaje u radu štitnjače vrlo je važno na vrijeme otkriti jer prekomjerni rad štitnjače iscrpljuje tjelesne organe i može izazvati zatajenje srca, dok usporen rad štitnjače, hipotireoza, slabi otpornost tijela na infekcije.
Uz nekoliko gutljaja napravite samopregled
Napravite samopregled ispred zrcala. Zabacite glavu unatrag, otpijte malo vode te, dok gutate, promatrajte pojavljuje li se ispod Adamove jabučice i iznad ključne kosti oteklina. Ako je uočite, obratite se odmah liječniku.
Prepoznavanje bolesti prema glavnim simptomima
Hipotireoza može podići razinu kolesterola te povećati rizik od srčanog ili moždanog udara. Simptomi hipertireoze su tjeskoba, nesanica i razdražljivost, slabost u mišićima, drhtanje ruku, problemi s vidom i proljev.
Nakon 35. na pregled krvi svakih pet godina
U sklopu prevencije bolesti štitnjače izbjegavajte ekstremna ponašanja u prehrani i stilu života te što brže rješavajte konfliktne, stresne situacije.
Preporučljivo je svakako napraviti i preventivne preglede štitnjače jer mnoge bolesti počinju i razvijaju se mnogo prije pojave prvih simptoma. Ako se pojave problemi sa štitnjačom, potražite pomoć u specijaliziranim centrima za bolesti štitnjače koji su u mogućnosti primijeniti individualizirani, tj. personalizirani medicinski pristup u dijagnosticiranju i liječenju što, nažalost, nije čest slučaj u svakodnevnoj liječničkoj praksi, savjetuje dr. Miodrag Lacić. Nakon 35. svakih bi se pet godina trebalo podvrgnuti testiranju krvi.
U muškaraca se javlja tiho, a prvo slabi potencija
Bolesti štitnjače se znatno češće nego kod muškaraca pojavljuju kod žena u dobi od 20 do 40 godina, a omjer iznosi oko 4:1. No zbog stresa su poremećajima štitnjače sve više izloženi i muškarci, kod kojih su najčešći simptomi ubrzan puls, osjećaj gušenja ili knedle u grlu te slabljenje potencije i depresija.
Okidači bolesti štitnjače: Genetika, prehrana i stres
Ako je potreba za jodom u prehrani zadovoljena, najveći rizik razvoja bolesti i poremećaja rada štitnjače nose nasljedni faktori. No iako je u većini zemalja razvijenog svijeta jodiranjem kuhinjske soli potreba za jodom zadovoljena, još ima dijelova svijeta gdje to nije slučaj te su tamo i problemi s gušavošću izraženiji. No faktori koji pospješuju bolesti štitnjače mogu biti i neadekvatna prehrana, kao i uzimanje nekih lijekova, te stres kojemu je suvremeni čovjek sve više izložen, kaže dr. Lacić.
Okidači bolesti štitnjače su halogenidi (freoni), antibiotici, kortikosteroidi, lijekovi u međusobnoj interakciji, kemikalije kojima nije mjesto u lijekovima, hrani , sredstvima osobne higijene, kozmetici. sanitarnoj vodi , pa tek onda stres .a u teoriju genetičke sklonosti ne vjerujem.
ReplyDeleteRadijacija ??? Bombardovanje sta sve nisu bacali to nista. Kako je povecana stopa obolelih na Balkanu kako nije u Engleskoj?
ReplyDelete