loading...

Oblatne s Jaffa keksima

 Ukusan kolač s Jaffa keksima i oblatnama koji se zaista brzo priprema, ali i zaista brzo nestaje s tanjura... Svakako provjerite naš slatk...

Saturday, December 31, 2016

Alergija na hranu u djece


Slikovni rezultat za Alergija na hranu u djece






Alergija na hranu je reakcija organizma na neki sastojak hrane koji naš imunološki sustav detektira kao štetan, iako to zapravo nije.
Dakle, radi se o krivo usmjerenom imunološkom odgovoru. Danas bilježimo značajan porast alergijskih reakcija, što je najvjerojatnije posljedica promjena nešeg životnog okoliša i životnog stila. Najveća učestalost alergija na hranu je u male djece, a sa odrastanjem se smanjuje.

Kako se objašnjava nastanak alergijskih reakcija na hranu?

Iako je to malo poznato, probavni trakt je bogat imunološkim tkivom i zapravo je najveći imunoški organ u našem tijelu. On ima svoju vlastitu mikrofloru, a svakodevno je u doticaju s raznovrsnim namirnicama, tekućinama, bojama, aditivima, kao i mikroorganizmima.
Normalno se u ranoj dobi imunološki sustav programira kako bi reagirao na škodljive tvari, a tolerirao korisne, odnosno neštetne. Ako je to postignuto kažemo da se razvila oralna tolerancija. Nutritivna alergija nastaje u okolnostima kada imunološki sustav nije uspostavio oralnu toleranciju na određeni sastojak hrane pa na to reagira.
Koji su razlozi da se to dogodi? Zapravo se radi o međudjelovanju više čimbenika: genskoj predispoziciji, nezrelosti organizma i okolišnim faktorima. Genetika ima važnu ulogu u formiranju imunološkog odgovora. Tako je poznato da se rizik alergijskog reagiranja značajno povećava u obiteljima u kojima je već netko alergičar. To konkretno znači: u obitelji u kojoj nema alergije rizik da će se ona javiti kod djeteta je 15%, ako alergiju ima jedan član obitelji šansa je 25-30%, a ako ju imaju 2 člana čak 70%. Drugo, imunološke ali i ostale funkcije probavnog trakta po rođenju nisu još u potpunosti zrele zbog čega su alergije na hranu najčešće u djece. Srećom, prirodno sazrijevanje sa dobi omogućava da se veći dio alergija s vremenom preraste. Stoga, alergiju na hranu ima 3-8% djece, a manje od 3% odraslih. Treće, naša crijevna flora (mikrobiota) također ima ulogu u moduliranju imunološkog odgovora. Formira se nakon rođenja, a kakva će u konačnici biti ovisi o opet o genima, majčinoj flori, ali i okolini. Danas se zna da porođaj carskim rezom, izostavljanje majčinog mlijeka iz prehrane djeteta, učestala primjena antibiotika, sklonost hiperhigijenskim uvijetima mogu djelovati na promjenu mikroflore probavnog trakta u nepovoljnom smjeru, tj. na pojačanje alergijskog reagiranja.

Koja hrana izaziva alergiju?

Alergeni sastojak u hrani uvijek su bjelančevine. Iako, svaka hrana može biti alergen, većinu alergijskih reakcija, njih preko 90%, uzrokuje sljedećih 8 namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke. Najčešći alergen, pogotovo u dojenačkoj dobi je kravlje mlijeko, ali ta se alergija uglavnom prevlada do 3. godine života.

Kako se prepoznaje alergija na hranu?

Alergija na hranu može se pojaviti u raznim oblicima, na koži, probavnom, dišnom sustavu, ali i burnom reakcijom koja zahvatiti cijeli organizam. Simptomi mogu nastati različitom brzinom.
Ako se pojave par sekundi do par sati od unosa alergena kažemo da se radi o ranim reakcijama, a one koje se nastaju više sati pa do par dana od unosa alergena zovemo kasnim reakcijama.

Najopasnija brza reakcija je anafilaktična reakcija u kojoj dolazi do naglog kolapsa organizma, radi oticanja tijela, pada krvnog tlaka, otežanog disanja, obilnog lučenja žlijezda, a ako se ne reagira odmah može imati fatalan ishod.
Ako je zahvaćen samo probavni sustav sa jakim bolovima u trbuhu, povraćanjem i/ili proljevom, koji nastaju promptno nakon konzumiranja namirnice kažemo da se radi o "gastrointestinalnoj anafilaksiji". Peckanje i žarenje usne šupljine sa svrbežom ustiju, a bez ozbiljnijih simptoma nazivamo oralni alergijski sindrom. Rezultat je križnog reagiranja alergena iz biljne hrane s nekom peludi, primjerice korova ili stabala.
Tako alergični na pelud breza mogu reagirati na jabuku, breskvu, a oni na pelud trava na rajčicu i kikiriki... Vrlo česte su i kožne reakcije ranog tipa poput koprivnjače (urtikarije), ali i različiti drugi osipi. Iako to možda ne očekujemo i teško disanje, astmatski napadaj, upala sluznice oka i nosa sa sekrecijom, kihanjem i svrbežom, mogu biti posljedica reakcije na hranu.

Reakcije kasnog tipa obično su kožne ili zahvaćaju gastrointestinalni trakt. Najčešće viđamo suhu kožu s mjestimičnim crvenilom i ekcemom koji svrbi.
Kod djece su obično promjene na tipičnim mjestima- licu, pregibima zglobova i vratu. To je slika atopijskog dermatitisa. Kasna reakcija probavnog trakta može biti pojava ponavljanih tračaka krvi (nekad i sluzi) u stolici, koji nastaju zbog alergijske upale završnog dijela debelog crijeva. To se može dogoditi čak i u dojene djece zbog alergena iz majčine hrane koji se prenesu putem majčinog mlijeka.
Druga, kod djece česta kasna probavna manifestacija je kronični proljev. Naime, zbog alergije tanko crijevo postane pretjerano propusno pa se gubi tekućina, bjelančevine i krvne stanice. Kao posljedicu imamo dijete koje slabo dobiva na tjelesnoj masi, naduto je, a nerijetko i anemično ili čak otečeno zbog niske razine bjelančevina.

Kako se alergija dokazuje?

Najbolja metoda utvrđivanja alergije je povezivanje pojave simptoma sa unosom određene hrane, a potpuni nestanak nakon eliminacije te namirnice iz jelovnika.
Međutim, za alergijske reakcije kasnog tipa koje nastaju s odgodom od više sati, pa čak i dana to nije jednostavno utvrditi. Dobro je voditi dnevnik prehrane kako bi se mogle naći poveznice. Uz to, dodatno se u praksi rade i alergološki testovi. Važno je znati da niti jedan test nije 100% pouzdan, niti osjetljiv, tj. čak i kada su svi negativni, samo na temelju toga, ne može se isključiti alergija. Stoga se dijagnoza postavlja poput mozaika, kombiniranjem testova i podataka dobivenih od roditelja te pokušaja eliminacije i ponovnog vraćanja namirnice u prehranu (uvijek isključivo prema odluci i pod nadzorom liječnika, da se izbjegnu teške reakcije).

Jesu li sve reakcije na hranu alergijske?

Ponekad se neopravdano miješaju alergijske reakcije na hranu s toksičnim reakcijama, intolerancijom ili celijakijom. Toksične reakcije su one koje uzrokuje mikrobiološki neispravna hrana, tzv. „pokvarene“ namirnice. Obično se manifestiraju probavnim tegobama: naglo nastalim povraćanjem ili proljevom, sa ili bez temperature.
Reakcije intolerancije ili nepodnošljivosti nastaju zbog nedostatka nekog enzima ili zbog unosa u hrani tvari koja simulira reakciju imunološkog sustava, iako to zapravo nije.
Najčešće se miješa intolerancija i alergija na kravlje mlijeko. Intolerancija je  nepodnošenje mliječnog šećera (laktoze) uslijed slabije aktivnosti enzima koji probavlja mliječni šećer. Javlja se većinom u starijih od 2 godine, a najčešće odraslih. Konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda i mlijeka s manjim udjelom laktoze ne izaziva tegobe.
Različito od toga, alergija je reakcija na bjelančevinu mlijeka i javlja se pretežno u male djece, mlađe od 2 godine. U tom slučaju se ne može jesti kravlje mlijeko uopće. Intolerancija na druge namirnice vrlo je rijetka, iako su danas prošireni razni medicinski nepotvrđeni testovi kojima se različite namirnice neopravdano optužuju za svakojake simptome. Nažalost eliminacijom nekih grupa namirnica postiže se više štete nego koristi, budući da takva prehrana može rezultirati ozbiljnim prehrambenim deficitima.
Još bih spomenula da alergija na gluten nije celijakija, iako nekada simptomi mogu sličiti. Celijakiju dokazuju drugi dijagnostički testovi i kada se potvrdi uvijek je doživotna.

Što učiniti kod alergije na hranu?

Najvažnija mjera je eliminacija namirnice koja uzrokuje alergiju. Važno je uvijek čitati deklaracije proizvoda kako bismo bili sigurni da alergene tvari nema. Ukoliko se radi o alergiji na više namirnica, uvijek moramo razmišljati hoćemo li zbog eliminacije dovesti do nekog nutritivnog manjka. U tom slučaju možemo suplementirati vitamine ili minerale. Jedan od najčešćih problema je eliminacija mlijeka i manjak kalcija.
Ako imamo alergiju na kravlje mlijeko a majka doji, majci se preporuča nastaviti dojenje, ali u prehrani eliminirati sve na bazi kravljeg mlijeka. Kako kod majke ne bi nastao manjak kalcija, savjetujemo da ona uzima 1 gr. kalcija svakodnevno. Za dojenčad koja nisu na prsima, a alergična su na proteine kravljeg mlijeka, budući da je mlijeko osnovna namirnica mora ga se kvalitetno zamijeniti. Najbolja zamijena su specijalne dojenačke formule u kojima su bjelančevine mlijeka razgrađene na manje dijelove koji nisu alergeni. Te formule se zajednički zovu ekstenzivni hidrolozati. One su nažalost lošijeg okusa i vrlo skupe zbog složenosti postupka hidrolize. Idu na recept kao lijek, uz preporuku pedijatra gastroenterologa. Sojino mlijeko, kozje mlijeko i biljna mlijeka nisu dobra zamijena, pogotovo u dojenačkoj dobi i ne treba ih koristiti. Uz to u 30% slučajeva na sojino i kozje mlijeko može nastati križna reakcija.

Ukoliko je dijete imalo životno opasnu alergijsku reakciju na hranu, uvijek se roditelje educira o postupku u slučaju ponavljanja takve reakcije. Uz to se svajetuje nabavka autoinjektora adrenalina. Radi se injekciji koju može primjeniti svaka osoba u slučaju nužde, a služi brzoj aplikaciji adrenalina, čak i kroz odjeću, kako bi se spriječila životna ugroženost.

Može li se spriječiti razvoj alergije na hranu?

Do sada su isprobavane razne mjere kako bi se smanjila pojavnost alergije na hranu. Jedino što se pokazalo da djelotvorno smanjuje rizik razvoja alergije, prije svega atopijskog dermatitisa, je dojenje najmanje 4-6 mjeseci.
Za djecu koja ne doje, a rođena su u obiteljima koje imaju rizik za alergiju, djelotvornost u sprečavanju pojave alergije na hranu pokazuju dojenačke forumle s oznakom HA (hipoalergene). One imaju blago hidroliziran protein koji ne stimulira alergeni potencijal. Iako kod već razvijene alergije nisu efikasne, za prevenciju se preporučuju.




http://www.pitajmamu.hr/

Prekomjerno pijenje ubija jetru, vodi vas u grob

Slikovni rezultat za Prekomjerno alkohol





Najčešći uzrok masne jetre je alkoholizam. Pretjerana konzumacija alkohola mijenja način razgradnje i pohrane masti, a bolesti doprinosi i kronična pothranjenost


Јetra (grč. hepar) najveća je žlijezda u ljudskom tijelu. Kod odraslih ljudi jetra je mekan, smeđecrveni organ klinastog oblika koji se nalazi sa desne strane trbušne šupljine, neposredno ispod ošita. Jetra je teška obično 1200-1600 g, a sastoji se od dva režnja (lat. lobus), od kojih je desni veći od lijevog. Smještena je u desnom gornjem dijelu trbuha i najvećim dijelom zaštićena rebrima. Jetra zauzima središnje mjesto u metabolizmu tj. funkcioniranju izmjene tvari u organizmu. Izuzetno je važan organ iz razloga što ima brojne važne funkcije za organizam. Metaboličku funkciju jetre obavljaju hepatociti (stanice jetrenog parenhima): stvaraju i izlučuju žuč, reguliraju homeostazu ugljikohidrata, vrše sintezu lipida i izlučuju lipoproteine plazme, kontroliraju metabolizam kolesterola, proizvode ureju, serumske albumine, faktore zgrušavanja, enzime i brojne druge bjelančevine, te metaboliziraju ili vrše detoksikaciju lijekova i drugih stranih tvari. Od metaboličkih funkcija od posebnog je značaja sinteza bjelančevina plazme, detoksikacijska funkcija jetre te funkcija stvaranja žuči. Jetra je najveći, i na neki način najsloženiji, organ u tijelu. Jedna od njenih glavnih funkcija je razgradnja štetnih tvari koje se apsorbiraju iz crijeva ili stvaraju bilo gdje u tijelu, a zatim njihovo izlučivanje kao bezopasnih nusprodukata u žuč ili krv. Nusprodukti koji se nalaze u žuči ulaze u crijeva, zatim napuštaju tijelo stolicom. Nusprodukti koji se nalaze u krvi filtriraju se u bubrezima i zatim napuštaju tijelo preko mokraće.

Masna jetra (steatosis hepatis, steatoza) posljedica je nakupljanja masti u jetri koja prelazi pet posto ukupne težine jetrenog tkiva. Masnu jetru uzrokuju brojni urođeni i stečeni poremećaji metabolizma masti. Steatosis hepatis je naziv za pretjerano difuzno nakupljanje neutralnih masti (triglicerida) unutar jetrenih stanica, zbog čega je jetra obično lagano do umjereno povećana.

Uzroci i razvoj bolesti

Masna jetra nastaje kad nakupljanje masti u jetrenim stanicama prijeđe normalnih pet posto mase ovog organa. Može biti privremeno ili dugotrajno stanje koje samo po sebi nije štetno, ali ukazuje na neki poremećaj u organizmu. Ako se ne liječi može doprinijeti nastanku drugih bolesti. Ako se uzrok može otkriti i ukloniti moguće je ozdravljenje. Jetra je organ odgovoran za preradu masti iz hrane u oblike koji se mogu pohraniti i koristiti u organizmu. Trigliceridi su jedan od oblika masti pohranjenih u organizmu te se koriste za dobivanje energije i stvaranje novih stanica. Razgradnja masti u jetri može se poremetiti zbog niza razloga što dovodi do nakupljanja masti u jetrenim stanicama. Masna jetra obično nije bolno stanje te može dugo vremena biti neprimijećena. U teškim se slučajevima jetra poveća i do tri puta te tada može biti bolna i osjetljiva. Nealkoholna masna jetra je nakupljanje masti u jetri koje nije uzrokovano alkoholom, a sve češće se dijagnosticira kod pretilih žena ili dijabetičarki, kao i pretilih muškaraca.
Najčešći uzrok masne jetre je alkoholizam. Pretjerana konzumacija alkohola mijenja način razgradnje i pohrane masti, a stanju doprinosi i kronična pothranjenost često prisutna u alkoholičara.

Ostali mogući uzroci masne jetre su:

debljina

šećerna bolest

kemikalije (npr. ugljik tetraklorid)

predoziranje lijekovima (kortikosteroidi, tetraciklini, valproična kiselina, metotreksat)

pothranjenost

prehrana manjkava proteinima

trudnoća

trovanje vitaminom A

bypass kirurški zahvat na tankom crijevu

cistična fibroza

prirođeni poremećaji metabolizma glikogena, galaktoze, tirozina i homocistina

deficit enzima kolesterol esteraze i arildehodrogenaze srednjeg lanca

Refsumova bolest -rijetki nasljedni poremećaj pri kojem se u tkivima nakuplja fitanska kiselina, proizvod razgradnje masti. Nakupljanje fitanske kiseline dovodi do oštećenja živaca i mrežnice, grčevitih pokreta te promjena kostiju i kože. Liječenje uključuje izbjegavanje konzumiranja zelenog voća i povrća koje sadrži klorofil. Od pomoći može biti plazmafereza pri kojoj se fitanska kiselina uklanja iz krvi.

abetalipoproteinemija

Reyeov sindrom

Oblici i simptomi masne jetre

Masna jetra se prema mikroskopskoj slici jetrenih stanica može podijeliti u makrovezikularnu (velike kapljice masti u jetrenoj stanici) i mikrovezikularnu (male masne kapljice). Makrovezikularna masna jetra je najčešći oblik i uzrokovana je alkoholizmom, dijabetesom, debljinom, terapijom kortikosteroidima, dugotrajnom infuzijskom prehranom.

Simptomi masne jetre povezani su sa stupnjem, vremenom nastanka i uzrokom bolesti. Masna jetra najčešće nije povezana ni s kakvim simptomima, osobito ako se radi o kroničnom stanju. Ako postoje simptomi, to su: bolovi ili osjetljivost ispod desnog rebrenog luka, oticanje trbuha, žutica i povišena tjelesna temperatura. Simptomi koji se manje često javljaju kod alkoholne masne jetre, a češće kod masne jetre uzrokovane trudnoćom su: povraćanje, mučnina, gubitak apetita i bol u trbuhu. Naglo, akutno, nastala masna jetra zbog debljine može dovesti do značajnije bolne osjetljivosti jetre zbog rastezanja njene kapsule. Makrovezikularna masna jetra najčešće se otkriva prilikom pregleda kao neosjetljiva, glatka, u cijelosti povećana jetra kod alkoholičara, pretilih osoba i dijabetičara. Može se javiti bol u gornjem desnom kvadrantu trbuha, osjetljivošću i žuticom, ili može biti tek abnormalnost otkrivena pri usputnom pregledu trbuha ili tokom obdukcije. Slaba je povezanost između masne jetre i često korištenih biokemijskih testova za jetrene bolesti. Alkalna fosfataza i transaminaze mogu biti blago povećane. Mikrovezikularna masna jetra ima izražen nastup obilježen umorom, povraćenjem i mučninom na što se uskoro nadovezuje žutica, hipoglikemija i diseminirana intravaskularna koagulopatija (nastanak ugrušaka u cirkulaciji).

Tijekom rutinskog ili ciljanog pregleda liječnik može zamijetiti povećanu, a ponekad i osjetljivu jetru. Nalaz tvrde, bezbolne i u cijelosti povećane jetre uz minimalan poremećaj njene funkcije ukazuje na ovu bolest.

Ako je pacijent kronični alkoholičar, adipozan, pothranjen, trudnica ili boluje od šećerne bolesti dijagnoza je još vjerojatnija. Krvni laboratorijski testovi (tzv. jetrene pretrage) služe za određivanje kvalitete funkcije jetre. Abnormalnosti su: povećanje razine AST i ALT, a u mnogim je slučajevima povišena i alkalna fosfataza zbog zastoja žuči. Slikovnim dijagnostičkim pretragama (ultrazvuk, magnetska rezonancija, kompjutorska tomografija) mogu se prikazati tipične promjene u jetri. Kada dijagnoza nije sigurna može se napraviti perkutana biopsija jetre. Tom se pretragom jedino može sigurno dijagnosticirati masne jetra. Podrazumijeva uzimanje malog komadića jetrenog tkiva vrlo tankom iglom kroz kožu koje se zatim analizira mikroskopski i time dokazuje povećana količina masti, a ponekad i osnovna bolest. Kod trudnica s masnom jetrom obično postoje i drugi poremećaji, eklampsija ili preeklampsija. Ova se stanja očituju povišenim krvnim pritiskom, oteklinama i grčevitim napadima.

Reyeov sindrom je teško oštećenje jetre i mozga s visokom smrtnošću. Karakterizira ga pojava masne jetre i encefalopatija (oštećenje mozga) u djece do 15 godina starosti. Sindrom je nazvan po dr. R. Douglas Reye, koji je zajedno sa svojim suradnicima dr. Graeme Morgan i dr. Jim Baral, prvi objavio studiju sindroma 1963.g. u časopisu The Lancet.

Nealkoholni steatohepatitis (NASH)

NASH je jetrena bolest koja na jetri radi promjene koje odgovaraju alkoholnoj bolesti jetre, a pojavljuje se u osoba koje ne konzumiraju alkohol. Danas se pretpostavlja da je NASH uzrok većine ranije uzročno nejasnih ciroza jetre. Koliki je to javnozdravstveni problem možemo predstaviti činjenicom da se u SAD-u očekuje 4 milijuna ljudi sa cirozom uzrokovanih NASH-om. Rizični faktori za NASH dijele se u dvije kategorije: lijekovi i toksini, nasljedni i stečeni poremećaji metabolizma. NASH se najčešće javlja u pretilih žena srednje dobi, kod inzulin neovisne šećerne bolesti i povišenih masnoća u krvi. Klinička slika NASH je u većine bolesnika bez tegoba i najčešće se dijagnosticira slučajno, tijekom laboratorijskih analiza krvi u sklopu sistematskog pregleda. Bolesnici se ponekad žale na umor, malaksalost, bol pod desnim rebrenim lukom. Učestalo se nađe povećanje jetre i rjeđe slezene. Nedvojbeno je dokazano da NASH ako se ne liječi dovodi do ciroze jetre. Nema specifične terapije za NASH. Pokušava se sa boljom kontrolom tjelesne težine i poremećaja masti i šećera uz izbjegavanje potencijalno toksičnih lijekova. Ohrabrujući rezultati u kontroliranim skupinama postignuti su ursodeoksikolnom kiselinom, metronidazolom i glutaminom.

Dijagnoza, prevencija i liječenje bolesti

Tijekom rutinskog ili ciljanog pregleda liječnik može zamijetiti povećanu, a ponekad i osjetljivu jetru. Nalaz tvrde, bezbolne i u cijelosti povećane jetre uz minimalan poremećaj njene funkcije ukazuje na ovu bolest. Ako je pacijent kronični alkoholičar, pretio, pothranjen, trudnica ili boluje od šećerne bolesti dijagnoza je još vjerojatnija. Krvni laboratorijski testovi (tzv. jetrene probe) služe za određivanje kvalitete funkcije jetre. Abnormalnosti su: povećanje razine alanin aminotransferaze (ALT ili SGPT) i aspartat aminotransferaze (AST ili SGOT) a u mnogim je slučajevima povišena i alkalna fosfataza zbog zastoja žuči. Slikovnim dijagnostičkim testovima (ultrazvuk, magnetska rezonancija, kompjutorska tomografija) mogu se prikazati tipične promjene u jetri. Kad dijagnoza nije sigurna može se uraditi perkutana biopsija jetre. Tom se pretragom jedino može sigurno dijagnosticirati masne jetra, a podrazumijeva uzimanje malog komadića jetrenog tkiva vrlo tankom iglom kroz kožu koje se zatim analizira mikroskopski i time dokazuje povećana količina masti, a ponekad i osnovna bolest. Kod trudnica s masnom jetrom obično postoje i drugi poremećaji, eklampsija ili preeklampsija. Ova se stanja očituju povišenim krvnim tlakom, oteklinama i grčevitim napadajima.

Do ozdravljenja dolazi liječenjem stanja koje je uzrokovalo nastanak masne jetre i pomoćnom terapijom. Pravilna prehrana, apstinencija od alkohola, štetnih lijekova ili kemikalija, liječenje postojećih metaboličkih poremećaja, redovna kontrola dijabetesa, smanjenje tjelesne mase, liječenje poremećaja probave, nadoknada vitamina i minerala itd. obično dovodi do oporavka. U alkoholnoj masnoj jetri postepeni nestanak masti iz jetre nastupa nakon 5-8 tjedana odgovarajuće prehrane i apstiniranja od alkohola. Kod trudnica s masnom jetrom preporučuje se izazivanje poroda ako je trudnoća dovoljno visoka.

Sprječavanje masne jetre moguće je pravilnom, uravnoteženom prehranom, zdravim životnim stilom te apstinencijom od alkohola. Kod trudnica su potrebni kvalitetni i česti pregledi kako bi se ovo stanje rano prepoznalo i na vrijeme liječilo. Kako bi se spriječio Reyeov sindrom djeci se ne bi smjeli davati lijekovi koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin, Andol) za liječenje gripe i drugih viroza.

Masna jetra i prehrana

Najbolji način liječenja masne jetre je uvođenje pravilnih prehrambenih navika i redovita tjelesna aktivnost. To podrazumijeva izbjegavanje dodatno zaslađene hrane, te gazirane, masne, slane i pržene hrane. Preporuča se prehrana sa manjom energijskom vrijednosti, tj. prehrana koja će pomoći osobi smanjiti tjelesnu masu, uz redovitu tjelesnu aktivnost. To znači dnevni unos od 1300 do 1800 kcal na dan, uz preporuku nutricionista i liječnika.

Hrana koja se preporučuje:

crni kruh, dvopek, tost, integralna tjestenina, žganci/palenta, griz;

djelomično obrano mlijeko (1.5% m.m.), sirutka, kefir, jogurt s probiotikom, svježi sir i posni svježi sir;

sve meso koje sadrži manje masnoće / krto meso (teletina, perad, svinjetina, divljač);

plava i bijela riba, tvrdo kuhana jaja;

sve svježe povrće koje se pravilno termički obrađuje;

zrelo voće bez kože/kore, kompoti, kašice;

maslinovo, bućino i sezamovo ulje;

čajevi: paprena metvica, sikavica, zatim kamilica i matičnjak, umjereno zaslađeni medom.

Hrana koju treba izbjegavati:

svježi ili vrući pekarski proizvodi, dizana tijesta, kroketi, makaroni sa sirom, špageti s masnim umakom;

punomasno mlijeko, dimljeni i zreli sirevi, vrhnje s visokim udjelom masnoće;

masno i dimljeno meso, polutrajne i trajne kobasice, paštete;

morski muzgavci (lignje, dagnje, rakovi i školjke);

nepravilno obrađeno povrće, luk, crvena paprika, rajčica, poriluk;

nedozrelo ili vrlo slatko voće, orasi, lješnjaci, bademi;

majoneza;

alkohol, bezalkoholna gazirana pića, crni čajevi;

sva konzervirana hrana.




http://www.dnevno.hr/

Wednesday, December 28, 2016

Ne koristite slatkiše kao nagradu

Slikovni rezultat za bombone djeca






Siljenje da pojedu sve ili nagrađivanje slatkišima umanjuje njihovu sposobnost da prepoznaju kada treba stati jesti. Pustite ih da sami odluče kada im je dosta


Roditelji, bake, odgojiteljice..., odrasli često žele da dijete pojede sve što je u tanjuru. No u želji da spriječe djetetovu izbirljivost, ova metoda može odvesti u drugu krajnost.

Istraživanje Sveučilišta u Nebrasci upozorava da to može djecu gurnuti u zamku prejedanja. Mnoga prijašnja istraživanja već su dokazala da djeca za koje drugi odlučuju koliko moraju pojesti kasnije ne mogu sama prepoznati kad više nisu gladna pa jedu previše. Također, s vremenom počnu težiti grickalicama i slatkišima, a to povećava rizik od debljine.

Nemojte siliti djecu da pojedu sve s tanjura


Posljednje američko istraživanje proveli su u vrtićima. Primijetili su da je ova metoda tamo sveprisutna - što zbog straha od roditeljske reakcije ako dijete ne jede, što iz želje da ih nauče jesti raznovrsno.

"Treba izbjegavati kontrolu prehrane, poput davanja nagrada u obliku slatkiša, poticanja djece da sve pojedu, kao i aplaudiranja nakon što počiste tanjur", rekao je autor studije Dipti Dev.

Iako slatkiši ne trebaju biti nagrada, nemojte ih potpuno zabraniti. Bolje je kontrolirati koliko i što jedu nego da se prežderavaju svaki put kad dobiju šansu, dalje od vas. Stručnjaci upozoravaju kako je važno obroke ne pretvoriti u bojno polje. Tjerate li djecu da pojedu sve, ne samo da im uskraćujete mogućnost da slušaju sami svoje tijelo, nego se hranjenje pretvara u borbu tko je jači i uporniji. Zdravo dijete zna kad je gladno, a kad je sito, baš kao i novorođenče koje samo traži jesti. Ne nagrađujte počišćeni tanjur s još hrane, primjerice desertima (ako dijete samo ne traži), jer djeca su sklona jesti i kad su sita, a to stvara loše navike.


Pripazite na prehranu mlađeg djeteta


Sve je dopušteno. Poticanje djece da pomirišu hranu, prime je u ruku, čak se i igraju s njom ima puno veći učinak na njihov kasniji odnos prema hrani nego prisila. Prije će nešto probati ako je hranjenje igra.

Drugo dijete u obitelji obično jede lošije nego prvo. Stvar je u tome da slatkiši i hrana koju starije dijete traži automatski dobije i mlađe, iako još nije doraslo do toga. Pokušajte to izbjeći.



http://www.klokanica.ba/

Divlji biber reguliše hormone

 Shutterstock





Biljka koja pomaže ženama. Deluje na rad hipotalamusa i hipofize, prirodni je estrogen, a snižava libido. Efikasan je kod neredovnih menstruacija, bolova u grudima, nervoze, neplodnosti

Iako poseduje izuzetna lekovita dejstva, divlji biber (Vitex agnus castus), konopljika ili rakita kako je narod još zove, svuda u svetu se gaji prvenstveno kao ukrasna biljka. Prirodno stanište joj je južna Evropa i Mediteran, a potiče iz Azije. Zbog uticaja na hormonski status zovu je i "drvo čednosti", jer su ga koristili monasi za smanjenje seksualnog nagona. Utiče na libido kod pripadnika oba pola, znao je još Hipokrat.


Divlji biber reguliše nivo progesterona, što je važno u lečenju neplodnosti žena. Deluje i na hormone koji kontrolišu izlučivanje mleka tokom dojenja. Čak 2.500 godina se koristi za regulisanje menstrualnih poremećaja, a njegovo dejstvo su potvrdila i zvanična istraživanja.


U predklimaksnom periodu se koristi za zaustavljanje krvarenja i regulisanje neurednog mesečnog ciklusa. U lekovite svrhe se uzima plod biljke, koji utiče na rad hormona kod žena. Kod menstrulanih problema je najdelotvorniji poslednje dve nedelje ciklusa, kada pozitivno utiče na proizvodnju i kontrolu hormona. Ovaj period je značajan jer se tada stvara žuto telo koje priprema jajašce za oplodnju, a matericu za eventualnu trudnoću.

Otklanja i druge menstrualne tegobe kao što su neredovne i bolne menstruacije, bolovi u grudima, razdražljivost sa čestim promenama raspoloženja, zapaljenska obolenja karlice, ekstremna krvarenja materice, ali i emocionalni disbalans u menopauzi. Izuzetno efikasnim se pokazao i kod grčeva, glavobolja i akni tokom menstrualnog perioda.


Narodni lekari ističu da deluje kao biljni estrogen, odnosno fitoestrogen, koji se često koriste za regulisanje rada reproduktivnih organa. Zapravo, deluje na hipotalamus i hipofizu, žlezde koje poput dirigenata regulišu sve ostale hormone u organizmu. Na taj način uspostavljaju i ravnotežu u stvaranju hormona estrogena i progesterona, kao i normalizaciju nivoa prolaktina.


Ukusan je i kao začinska biljka, jer veoma podseća na biber. Nema neželjenih reakcija, mada kod malog broja izuzetno osetljivih žena može da izazove glavobolju i pojačano menstrualno krvarenje. Trudnice i dojilje bi pre korišćenja trebalo da se konsultuju sa stručnim licima, kao i žene sa zdravstvenim tegobama na reproduktivnim organima. Ne savetuje se uzimanje ni uz hormonsku terapiju, kao ni uz oralne kontraceptive. Za decu ova biljka nije preporučljiva.


PROLAKTIN

Istraživanja su pokazala da divlji biber u malim dnevnim dozama od 120 mg stimuliše stvaranje prolaktina, dok velike doze (od 240 do 480 mg) smanjuju proizvodnju ovog hormona.

Preparate ne bi trebalo uzimati na svoju ruku, bez konsultacije sa stručnim licem, jer se različito primenjuju zavisno od oblika i koncentracije. Uzima se uglavnom ujutru posle buđenja, a očekivani efekat se ispoljava u narednih šest meseci.




http://www.novosti.rs/

TEST ZA PAROVE: Ko više voli?

Povezana slika






Rešite test zajedno sa partnerom, ali budite iskreni i otkrijte koliko ste zaljubljeni, ko za kim "juri", a ko se više duri?

Psiholozi kažu da u svakoj vezi, bilo da je tek počela ili je krunisana brakom, jedan partner više voli i više daje. Ne postoji idealna jednakost u osećanjima, vernosti i požrtvovanosti.



Rešite test zajedno sa partnerom, ali budite iskreni i otkrijte koliko ste zaljubljeni, ko za kim "juri", a ko se više duri?

1. Koji njegov (njen) gest može najviše da vas povredi?

a) kada se čitav dan ne javi telefonom i ne pošalje poruku

b) kada zaboravi godišnjicu

b) ako vas ne pozdravi kad uđe u kuću

2. Partner(ka) vam kaže da morate o nečemu ozbiljno da razgovarate. Kako se osećate?

a) radoznalo

b) svašta vam prolazi kroz glavu i imate "čvor" u stomaku

v) nervozno

3. Da li znate koja su tri njegova (njena) omiljena jela?

a) da i više od tri

b) znam jedna, ali ne mogu da nabrojim tri

v) ne znam

4. Kada slučajno naletite na neke papire u njegovom (njenom) džepu, tašni ili mejlove, šta uradite?

a) ništa ne otvarate jer je to njegova (njena) stvar i isto to očekujete i da voljena osoba uradi kada ste vi u pitanju

b) odmah sve otvorite, čitate jer ne sme ništa da krije od vas

v) nekad otvorite, nekad ne, zavisi kako ste raspoloženi

5. Da li znate koja je omiljena destinacija vaše voljene osobe?

a) naravno, o tome ste pričali mnogo puta

b) ne znate tačno, ali pretpostavljate šta mu (joj) se sviđa

v) iskreno, nemate pojma

6. Partner vam iznenada sapštava da želi da provede vikend sa prijateljima. Šta ćete prvo pomisliti...

a) baš dobro, jer mu (joj) je potrebno da malo predahne od obaveza i promeni sredinu

b) možda nešto krije kad ne želi da me povede

v) znači, traži novu avanturu

7. Koliko dugo možete da mirno podnesete ako se ne čujete, ne vidite i ne dobijete nikakve vesti o partneru?

a) nekoliko sati

b) dan, dva

v) nedelju, dve sigurno

8. Kada kupujete odeću za njega (nju), šta birate?

a) uvek odaberem ono pravo jer znam šta voli i šta mu (joj) dobro stoji

b) prvo se konsultujem u vezi poklona sa partnerom, jer se dešavalo da mu (joj) se ne sviđa to što izaberem

v) kupim ono što želim da on (ona) obuče, svidelo mu (joj) se to ili ne

9. Čuli ste glasine o tome da vas partner(ka) vara. Kako reagujete?

a) potpuno ste sigurni da je to laž i ignorišete tračeve

b) kažete voljenoj osobi i čekate da vidite reakciju

v) postajete oprezniji i budno pratite njegovo (njeno) ponašanje.

10. Da li ste svesni mana koje ima vaš partner(ka)?

a) postoje stvari koje vam smetaju, ali čak i njegove (njene) mane volite

b) dobro se slažemo, mane i vrline nam se uklapaju

v) mogu da nabrojim bar deset stvari zbog kojih "ludim"

11. Koliko vam snage treba da odolite iskušenju i ostanete verni kada se pojavi osoba koja vam se sviđa?

a) uopšte ne primećujem druge muškarce (žene) oko mene

b) kada mi se neko baš, baš svidi i hemija je obostrana, treba mi mnogo snage da ne prevarim partnera

v) život je kratak, a prolazne avanture se ne računaju

12. On (ona) uvek ostavlja nered u stanu i očekuje da ćete ga vi srediti... Kako se osećate zbog toga?

a) navikli ste na tu njegovu (njenu) manu jer i on (ona) trpi vaše "bubice"

b) zajedno sređujemo kuću, takav je dogovor

v) ne tolerišete aljkavost i uvek mu (joj) prebacite da sredi za sobom

13. Šta vam je najuzbudljivije na voljenoj osobi?

a) miris njegove (njene) kože

b) njegovo (njeno) telo

v) ne možete ništa da izdvojite

14. Zvoni vam telefon i pre nego što pogledate ko zove ili se javite, da li pomislite da je partner(ka) u pitanju?

a) gotovo uvek pogodite

b) ponekad

v) da, jer on (ona) neprestano zove

15. Kada je poklon za voljenu osobu obavezan?

a) uvek kad nađete nešto što mu (joj) se dopada

b) kada mu (joj) je rođendan

v) kada obeležavate godišnjicu veze (braka), jer u protivnom nećete imati mira

16. Partner(ka) vam preporučuje knjigu, šta vi radite?

a) obavezno je čitate jer znate da će se i vama svideti

b) ako imate vremena, pročitaćete je

v) ne verujete da ćete je čitati, jer ne volite iste žanrove i pisce

17. On (ona) tvrdi da ste zajedno odgledali neki film, ali vi se ne sećate...

a) verovatno je u pravu, iako se stvarno ne sećate

b) ko zna sa kim je on (ona) to gledao

v) tražite da vam ispriča radnju, pa donosite zaključak

NAJVIŠE ODGOVORA POD A

Zaljubljeni od prvog dana

Obožavate ga (je) i svesni ste da i on (ona) voli vas. Osećate da je to vaša srodna duša, lepo vam je kada ste zajedno, nikada vam nije dosadno. U vaš svet ne primate lako ljude sa strane, pa na putovanja, večere i u provod najčešće idete sami, umesto u društvu. U ovom trenutku ne možete da zamislite da provedete život bez voljene osobe ili da promenite partnera.

NAJVIŠE ODGOVORA POD B

Spremni na kompromise

Većina parova se nalazi u ovoj kategoriji, emocije su sličnog intenziteta, a veza puna kompromisa, koji omogućavaju da se bolje razumete i funkcionišete. Svesni ste da ne postoji idealna ljubav i sve u svemu ste zadovoljni odnosom sa partnerom. Ne verujete u bajke i smetaju vam parovi koji preterano pokazuju emocije pred drugima. Navikli ste već jedno na drugo, pa ne razmišljate da eventualno promenite partnera.

NAJVIŠE ODGOVORA POD V

Šta radim u ovoj vezi?

Strast je davno nestala, više se i ne sećate kako je biti zaljubljen, a možda niklada niste ni bili. Ne razmišljate o vezi, sa partnerom funkcionišete po ustaljenom scenariju, zna se šta ko šta radi i koje obaveze ima. Svesni ste da "to nije to", možda nikada nije ni bilo. Često vam prolazi kroz glavu da bi trebalo možda da se rastanete, ali to komplikuje život na koji ste navikli. Ipak, spremni ste i na to ako se pojavi osoba koja će vas pokrenuti i za kojom ćete "izgubiti glavu".


Hrono ishrana: Obroci po satnici za vitkost



Slikovni rezultat za satnica hrane





Gojenje ne zavisi samo od onoga šta jedemo, već i od toga kada jedemo, osnovni je princip hrono ishrane. Ključ mršavljenja po ovoj ishrani leži u pažljivom kombinovanju određenih vrsta namirnica kao i po vremenu tokom dana kada ćemo ih unositi.

Prema tvrdnjama dr Alain Delabosa, autora hrono ishrane, u zavisnosti od doba dana kad unosimo hranu, ona se drugačije razgrađuje u tijelu. Da li će se hrana pretvoriti u salo ili energiju, zavisi prvenstveno od toga kada smo je konzumirali. Ako pravilno rasporedimo obroke, kalorije će se „pametno“ trošiti, a mi ćemo topiti kilograme.

Jelovnik hrono dijete se sastoji od tri glavna obroka – doručka, ručka i večere, i popodnevne užine. Između nije dozvoljeno grickanje, čak ni voće.

Optimalan razmak između obroka je tri do četiri sata, a dobro je što nema brojanja kalorija, niti ograničavanja količine. Dovoljno je da prestanete da jedete kada ste siti.

KAKO RASPOREDITI OBROKE

DORUČAK DO 9 SATI

Prvi vrhunac lučenja kortizola je dva sata poslije buđenja. Insulin se podiže i tad je najbolje jesti složene ugljene hidrate (integralne žitarice) i namirnice životinjskog porijekla, jer naše tijelo luči dovoljno enzima koji razgrađuju masti i proteine. Doručak nikako ne smije da se preskače, poželjno je čak da bude obilan.

Jedite tostirani crni hlieb, šunku, sireve, proju, pite, picu, kiselo mlijeko, puter, jaja. Sve je dopušteno osim šećera i voća, jer se suviše brzo razgrađuju.

RUČAK IZMEĐU 13 I 14 ČASOVA

Četiri sata poslije doručka je drugi kortizolski vrhunac, u to vrijeme se luče enzimi koji prerađuju proteine. Ručak treba da se bazira na namirnicama bogatim proteinima: juneće šnicle, ćuretina, piletina, riba, jaja. Uz ovakva jela može se jesti povrće, najbolje bareno ili kao svježa salata. Dva puta sedmično može se kao ručak uzeti obrok s ugljenim hidratima, ali u tom slučaju treba izbaciti proteine.

UŽINA IZMEĐU 16 I 18 ČASOVA

Treći vrhunac lučenja kortizola je tada dosta slabiji, nivo insulina je nizak, a glukoza se pretvara u glikogen, koji će tijelo iskoristiti kao energiju i neće ga pretvoriti u masne naslage. Zato za užinu smijete da pojedete parče kolača, 30 g crne čokolade, med, voće (s niskim glikemijskim indeksom) ili namirnice bogate biljnim mastima – orasi, puter od kikirikija, masline.

VEČERA – NAJMANJE 2 SATA PRIJE SPAVANJA

Naše tijelo u večernjim satima gotovo da više ne luči nikakve enzime, pa zbog toga večera treba da bude što je moguće laganija. Treba jesti hranu koja će zasititi, a nije bogata mastima i ugljenim hidratima. Riba i nemasna salata su najbolji izbor. Paradajz, crvene paprike i pečurke su takođe dozvoljene, ali ne i grašak i skrobno povrće.

PRIMJER JELOVNIKA

DORUČAK – 2 kuhana jajeta, prepečen tost s 1/2 kašičice putera, 30 g sira po izboru.

Ako osjetite glad, 2 sata poslije doručka možete da popijete čašu cijeđenog soka od narandže

RUČAK – proteinska opcija: 200 g pečene posne govedine, 60 g kuhanog graška, porcija svježe salate, šolja čaja po izboru

RUČAK – ugljenohidratna opcija: 200 g kuhane tjestenine prelivene paradajz sosom, zelena salata začinjena s malo limunovog soka (izabrati jednu od dvije ponuđene opcije).

UŽINA – 30 g čokolade ili parče kolača ili nekog drugog slatkiša, ili voće.

VEČERA – 200 g morske ribe pečene u foliji, miješana salata (zelena salata, paradajz, paprike)

PREDNOSTI HRONO DIJETE

Jelovnik u ovoj dijeti je zdrav i nutritivno bogat. Iako zahtijeva malo planiranja, u ovoj dijeti nema gladovanja, kao ni jo-jo efekta, koji prati većinu dijeta. Dosta osoba koje su se pridržavale ovakve ishrane regulisalo je šećer u krvi, nivo holesterola i triglicerida.




Izvor: novosti.rs

Tuesday, December 27, 2016

Zimska salata s hrskavim krumpirom i potočarkom



Zimska salata s hrskavim krumpirom i potočarkom






Dosta vam je prejedanja? Ona je ova salata upravo ono što vam treba!

Pronašli smo sjajan način kako iskoristiti ostatke pečenog mesa i krumpira, a da sve zajedno čini jednu ukusnu zimsku salatu radi koje nećete osjećati grižnju savjesti. Meso koje možete koristiti je u principu bilo koje koje vam je ostalo - pečena purica, pečeno pile ili odojak. Sve kombinacije su otvorene i ovisno o tome što imate kod kuće, možete iskoristiti. Uz dodatak potočarke, ova salata pretvara se u zdrav i ukusan obrok.



Sastojci:

* 1 luk, tanko narezan

* 1 limun, ocijeđen

* 40 ml maslinovog ulja

* Ulje za prženje

* 200 g pečenog krumpira, narezanog na kockice

* Prstohvat papra cayenne

* 300 g pečenog mesa, sitno narezanog (piletina, purica, odojak)

* glavica crvene cikorije

* 100 g potočarke

* 1 jabuka, oguljena, očišćena od koštica i narezana na tanke ploškice

* 30 g prženih oraha, badema ili lješnjaka; krupno narezanih

* Prstohvat šećera





Priprema:

1. U manjoj posudi pomiješati luk i  poprskati ga maslinovim uljem te sa pola soka od limuna

2. Zagrijati neprianjajuću posudu i pokapati ju s malo ulja te popržiti krumpir - dok ne postane  hrskav; posipati ga s malo papra i posoliti

3. U većoj posudi pomiješati meso, cikoriju i potočarku te dodati jabuku i orahe; posoliti/popapriti i staviti malo šećera

4. Staviti preostalo maslinovo ulje, mješavinu s lukom, dodati ostatak soka od limuna i pečeni krumpir te sve lagano promiješati


I to je to! Ukusni ručak je gotov!



http://gastro.24sata.hr/