loading...

Oblatne s Jaffa keksima

 Ukusan kolač s Jaffa keksima i oblatnama koji se zaista brzo priprema, ali i zaista brzo nestaje s tanjura... Svakako provjerite naš slatk...

Monday, November 21, 2016

Alergija na hranu u djece

Slikovni rezultat za Alergija na hranu u djece




Alergija na hranu je reakcija organizma na neki sastojak hrane koji naš imunološki sustav detektira kao štetan, iako to zapravo nije.
Dakle, radi se o krivo usmjerenom imunološkom odgovoru. Danas bilježimo značajan porast alergijskih reakcija, što je najvjerojatnije posljedica promjena nešeg životnog okoliša i životnog stila. Najveća učestalost alergija na hranu je u male djece, a sa odrastanjem se smanjuje.

Kako se objašnjava nastanak alergijskih reakcija na hranu?

Iako je to malo poznato, probavni trakt je bogat imunološkim tkivom i zapravo je najveći imunoški organ u našem tijelu. On ima svoju vlastitu mikrofloru, a svakodevno je u doticaju s raznovrsnim namirnicama, tekućinama, bojama, aditivima, kao i mikroorganizmima.
Normalno se u ranoj dobi imunološki sustav programira kako bi reagirao na škodljive tvari, a tolerirao korisne, odnosno neštetne. Ako je to postignuto kažemo da se razvila oralna tolerancija. Nutritivna alergija nastaje u okolnostima kada imunološki sustav nije uspostavio oralnu toleranciju na određeni sastojak hrane pa na to reagira.
Koji su razlozi da se to dogodi? Zapravo se radi o međudjelovanju više čimbenika: genskoj predispoziciji, nezrelosti organizma i okolišnim faktorima. Genetika ima važnu ulogu u formiranju imunološkog odgovora. Tako je poznato da se rizik alergijskog reagiranja značajno povećava u obiteljima u kojima je već netko alergičar. To konkretno znači: u obitelji u kojoj nema alergije rizik da će se ona javiti kod djeteta je 15%, ako alergiju ima jedan član obitelji šansa je 25-30%, a ako ju imaju 2 člana čak 70%. Drugo, imunološke ali i ostale funkcije probavnog trakta po rođenju nisu još u potpunosti zrele zbog čega su alergije na hranu najčešće u djece. Srećom, prirodno sazrijevanje sa dobi omogućava da se veći dio alergija s vremenom preraste. Stoga, alergiju na hranu ima 3-8% djece, a manje od 3% odraslih. Treće, naša crijevna flora (mikrobiota) također ima ulogu u moduliranju imunološkog odgovora. Formira se nakon rođenja, a kakva će u konačnici biti ovisi o opet o genima, majčinoj flori, ali i okolini. Danas se zna da porođaj carskim rezom, izostavljanje majčinog mlijeka iz prehrane djeteta, učestala primjena antibiotika, sklonost hiperhigijenskim uvijetima mogu djelovati na promjenu mikroflore probavnog trakta u nepovoljnom smjeru, tj. na pojačanje alergijskog reagiranja.

Koja hrana izaziva alergiju?

Alergeni sastojak u hrani uvijek su bjelančevine. Iako, svaka hrana može biti alergen, većinu alergijskih reakcija, njih preko 90%, uzrokuje sljedećih 8 namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke. Najčešći alergen, pogotovo u dojenačkoj dobi je kravlje mlijeko, ali ta se alergija uglavnom prevlada do 3. godine života.

Kako se prepoznaje alergija na hranu?

Alergija na hranu može se pojaviti u raznim oblicima, na koži, probavnom, dišnom sustavu, ali i burnom reakcijom koja zahvatiti cijeli organizam. Simptomi mogu nastati različitom brzinom.
Ako se pojave par sekundi do par sati od unosa alergena kažemo da se radi o ranim reakcijama, a one koje se nastaju više sati pa do par dana od unosa alergena zovemo kasnim reakcijama.

Najopasnija brza reakcija je anafilaktična reakcija u kojoj dolazi do naglog kolapsa organizma, radi oticanja tijela, pada krvnog tlaka, otežanog disanja, obilnog lučenja žlijezda, a ako se ne reagira odmah može imati fatalan ishod.
Ako je zahvaćen samo probavni sustav sa jakim bolovima u trbuhu, povraćanjem i/ili proljevom, koji nastaju promptno nakon konzumiranja namirnice kažemo da se radi o "gastrointestinalnoj anafilaksiji". Peckanje i žarenje usne šupljine sa svrbežom ustiju, a bez ozbiljnijih simptoma nazivamo oralni alergijski sindrom. Rezultat je križnog reagiranja alergena iz biljne hrane s nekom peludi, primjerice korova ili stabala.
Tako alergični na pelud breza mogu reagirati na jabuku, breskvu, a oni na pelud trava na rajčicu i kikiriki... Vrlo česte su i kožne reakcije ranog tipa poput koprivnjače (urtikarije), ali i različiti drugi osipi. Iako to možda ne očekujemo i teško disanje, astmatski napadaj, upala sluznice oka i nosa sa sekrecijom, kihanjem i svrbežom, mogu biti posljedica reakcije na hranu.

Reakcije kasnog tipa obično su kožne ili zahvaćaju gastrointestinalni trakt. Najčešće viđamo suhu kožu s mjestimičnim crvenilom i ekcemom koji svrbi.
Kod djece su obično promjene na tipičnim mjestima- licu, pregibima zglobova i vratu. To je slika atopijskog dermatitisa. Kasna reakcija probavnog trakta može biti pojava ponavljanih tračaka krvi (nekad i sluzi) u stolici, koji nastaju zbog alergijske upale završnog dijela debelog crijeva. To se može dogoditi čak i u dojene djece zbog alergena iz majčine hrane koji se prenesu putem majčinog mlijeka.
Druga, kod djece česta kasna probavna manifestacija je kronični proljev. Naime, zbog alergije tanko crijevo postane pretjerano propusno pa se gubi tekućina, bjelančevine i krvne stanice. Kao posljedicu imamo dijete koje slabo dobiva na tjelesnoj masi, naduto je, a nerijetko i anemično ili čak otečeno zbog niske razine bjelančevina.

Kako se alergija dokazuje?

Najbolja metoda utvrđivanja alergije je povezivanje pojave simptoma sa unosom određene hrane, a potpuni nestanak nakon eliminacije te namirnice iz jelovnika.
Međutim, za alergijske reakcije kasnog tipa koje nastaju s odgodom od više sati, pa čak i dana to nije jednostavno utvrditi. Dobro je voditi dnevnik prehrane kako bi se mogle naći poveznice. Uz to, dodatno se u praksi rade i alergološki testovi. Važno je znati da niti jedan test nije 100% pouzdan, niti osjetljiv, tj. čak i kada su svi negativni, samo na temelju toga, ne može se isključiti alergija. Stoga se dijagnoza postavlja poput mozaika, kombiniranjem testova i podataka dobivenih od roditelja te pokušaja eliminacije i ponovnog vraćanja namirnice u prehranu (uvijek isključivo prema odluci i pod nadzorom liječnika, da se izbjegnu teške reakcije).

Jesu li sve reakcije na hranu alergijske?

Ponekad se neopravdano miješaju alergijske reakcije na hranu s toksičnim reakcijama, intolerancijom ili celijakijom. Toksične reakcije su one koje uzrokuje mikrobiološki neispravna hrana, tzv. „pokvarene“ namirnice. Obično se manifestiraju probavnim tegobama: naglo nastalim povraćanjem ili proljevom, sa ili bez temperature.
Reakcije intolerancije ili nepodnošljivosti nastaju zbog nedostatka nekog enzima ili zbog unosa u hrani tvari koja simulira reakciju imunološkog sustava, iako to zapravo nije.
Najčešće se miješa intolerancija i alergija na kravlje mlijeko. Intolerancija je  nepodnošenje mliječnog šećera (laktoze) uslijed slabije aktivnosti enzima koji probavlja mliječni šećer. Javlja se većinom u starijih od 2 godine, a najčešće odraslih. Konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda i mlijeka s manjim udjelom laktoze ne izaziva tegobe.
Različito od toga, alergija je reakcija na bjelančevinu mlijeka i javlja se pretežno u male djece, mlađe od 2 godine. U tom slučaju se ne može jesti kravlje mlijeko uopće. Intolerancija na druge namirnice vrlo je rijetka, iako su danas prošireni razni medicinski nepotvrđeni testovi kojima se različite namirnice neopravdano optužuju za svakojake simptome. Nažalost eliminacijom nekih grupa namirnica postiže se više štete nego koristi, budući da takva prehrana može rezultirati ozbiljnim prehrambenim deficitima.
Još bih spomenula da alergija na gluten nije celijakija, iako nekada simptomi mogu sličiti. Celijakiju dokazuju drugi dijagnostički testovi i kada se potvrdi uvijek je doživotna.

Što učiniti kod alergije na hranu?

Najvažnija mjera je eliminacija namirnice koja uzrokuje alergiju. Važno je uvijek čitati deklaracije proizvoda kako bismo bili sigurni da alergene tvari nema. Ukoliko se radi o alergiji na više namirnica, uvijek moramo razmišljati hoćemo li zbog eliminacije dovesti do nekog nutritivnog manjka. U tom slučaju možemo suplementirati vitamine ili minerale. Jedan od najčešćih problema je eliminacija mlijeka i manjak kalcija.
Ako imamo alergiju na kravlje mlijeko a majka doji, majci se preporuča nastaviti dojenje, ali u prehrani eliminirati sve na bazi kravljeg mlijeka. Kako kod majke ne bi nastao manjak kalcija, savjetujemo da ona uzima 1 gr. kalcija svakodnevno. Za dojenčad koja nisu na prsima, a alergična su na proteine kravljeg mlijeka, budući da je mlijeko osnovna namirnica mora ga se kvalitetno zamijeniti. Najbolja zamijena su specijalne dojenačke formule u kojima su bjelančevine mlijeka razgrađene na manje dijelove koji nisu alergeni. Te formule se zajednički zovu ekstenzivni hidrolozati. One su nažalost lošijeg okusa i vrlo skupe zbog složenosti postupka hidrolize. Idu na recept kao lijek, uz preporuku pedijatra gastroenterologa. Sojino mlijeko, kozje mlijeko i biljna mlijeka nisu dobra zamijena, pogotovo u dojenačkoj dobi i ne treba ih koristiti. Uz to u 30% slučajeva na sojino i kozje mlijeko može nastati križna reakcija.

Ukoliko je dijete imalo životno opasnu alergijsku reakciju na hranu, uvijek se roditelje educira o postupku u slučaju ponavljanja takve reakcije. Uz to se svajetuje nabavka autoinjektora adrenalina. Radi se injekciji koju može primjeniti svaka osoba u slučaju nužde, a služi brzoj aplikaciji adrenalina, čak i kroz odjeću, kako bi se spriječila životna ugroženost.

Može li se spriječiti razvoj alergije na hranu?

Do sada su isprobavane razne mjere kako bi se smanjila pojavnost alergije na hranu. Jedino što se pokazalo da djelotvorno smanjuje rizik razvoja alergije, prije svega atopijskog dermatitisa, je dojenje najmanje 4-6 mjeseci.
Za djecu koja ne doje, a rođena su u obiteljima koje imaju rizik za alergiju, djelotvornost u sprečavanju pojave alergije na hranu pokazuju dojenačke forumle s oznakom HA (hipoalergene). One imaju blago hidroliziran protein koji ne stimulira alergeni potencijal. Iako kod već razvijene alergije nisu efikasne, za prevenciju se preporučuju.




http://www.pitajmamu.hr/

No comments:

Post a Comment