Intezivna, postojana bol u području zdjelice i leđa poziv je na uzbunu!

Tipična slika endometrioze nalaz je "krvave ili čokoladne ciste" u maloj zdjelici, po pravilu na jednom ili oba jajnika. Ako je tkivo endometrija prisutno u jajovodima nerijetko dolazi do neprohodnosti jajovoda i neplodnosti


Endometrioza je bolest kod koje se otoci endometrija, sluznice maternice koja se normalno nalazi samo unutar nje, nalaze izvan maternice. Endometrioza obično nastaje na potrbušnici ili površini trbušnih organa. Tkivo sluznice maternice koje je krivog smještaja (endometralni implantat) obično prirasta za jajnike i ligamente koji daju potporu maternici. Rjeđe, ono prirasta za vanjsku površinu tankog i debelog crijeva, mokraćovode (cijevi koje vode iz bubrega u mokraćni mjehur), mokraćni mjehur, rodnicu, operativne ožiljke u trbuhu ili na stijenku prsnih šupljina. Rijetko, tkivo sluznice maternice može se naći u plućima. Budući da tkivo sluznice maternice, premda je smješteno na krivom mjestu odgovara na iste hormone na koje odgovara i kada je smješteno u maternici, ono tijekom menstruacijskog ciklusa može krvariti, često uzrokujući grčeve, bol, iritaciju i stvaranje ožiljkastog tkiva. Kako bolest napreduje mogu se stvarati priraslice (adhezije, vezivni tračci koji povezuju organe i tkiva koji inače nisu međusobno povezani). Krivo smješteno tkivo sluznice maternice i priraslice mogu zapriječiti rad organa ili mu smetati. Rijetko, priraslice smetaju radu crijeva.

Endometrioza se može pojavljivati u obiteljima, a češća je u ženskih članica rodbine u prvom koljenu (majka, sestra, kćerka) žena koje ovu bolest imaju, nego u onih koje ju nemaju. Ostali čimbenici koji povećavaju mogućnost razvoja endometrioze uključuju prvi porod u dobi iznad 30 godina života, bijelu rasu i nenormalnosti maternice.

Raseljene stanice endometrija posjeduju u većoj mjeri estrogenske receptore (40-60%), a u opisanim sijelima dolazi do imitacije menstruacijskog ciklusa kao i krvarenja u vrijeme menstruacije, o čemu u konačnici ovisi izgled endometriotičkog žarišta. Lezije se javljaju u vidu neznatno pigmentiranih bjelkastih ili žućkastih zadebljanja, ožiljaka i mjehurića, do krvavo-crvenih, smeđih i crnih zadebljanja i tumora, dok je tipična slika endometrioze nalaz “krvave ili čokoladne ciste” u maloj zdjelici, po pravilu na jednom ili oba jajnika. Ako je tkivo endometrija prisutno u jajovodima nerijetko dolazi do neprohodnosti jajovoda i neplodnosti.

Mogući uzroci endometrioze

Iako točan uzrok endometrioze nije siguran, ima nekoliko mogućih objašnjenja:

Retrogradna menstruacija – većinom je ovo objašnjenje za endometriozu. Kod retrogradne menstruacije krv koja sadržava endometrioze stanice vraća se natrag kroz jajovode i u zdjelicu umjesto izvan tijela.

Rast embrionalnih stanica – stanice koje oblažu trbušne i zdjelične šupljine dolaze iz embrionalnih stanica. Kada se jedno ili više manjih područja stanica koje oblažu te šupljine pretvore u endometriozno tkivo, može se razviti endometrioza.

Prijenos endometrioznih stanica – krvne žile i tkiva mogu prenijeti endometriozne stanice do drugih dijelova tijela.

Poremećaj u imunološkom sustavu – može se dogoditi da problem s imunološkim sustavom onemogući tijelu da prepozna i uništi endometriozna tkiva koja rastu izvan maternice.

Kod uznapredovale bolesti, često su prisutni ožiljci i priraslice u trbušnoj šupljini koje zatvaraju jajovode, te na taj način onemogućuju susret spermija i jajašca. Priraslice mogu prekriti cijeli jajnik kao plastična vrećica te onemogućiti jajašcu da se oslobodi iz jajnika za vrijeme ovulacije. Priraslice se također mogu pričvrstiti za potpuno prohodan jajovod, tako da ne može doseći oslobođeno jajašce. Veliki endometriomi mogu pritisnuti zdravo tkivo jajnika, te jajnik ne može proizvesti dovoljan broj zdravih jajnih stanica. Prilikom opsežnih operativnih zahvata može se dogoditi da se za vrijeme operacije slučajno ukloni ili ošteti zdravo tkivo jajnika, a može doći i do malih, ali značajnih oštećenja krvotoka jajnika, što na kraju rezultira proizvodnjom nedovoljno kvalitetnih jajnih stanica.

Simptomi endometrioze

Primarni simptom endometrioze je bol u područje zdjelice, koja je često povezana s menstrualnim ciklusom. Iako većina žena ima grčeve tijekom mjesečnice, one s endometriozom obično bol opisuju mnogo intenzivnijom nego obično. Također se kod većine žena ta bol s vremenom povećava. Bol može biti i intenzivna, unatoč vrlo malom žarištu endometrioze. Česti znakovi i simptomi endometrioze su: dismenoreja, koja može biti progresivna, kronična bol (u donjem dijelu leđa i zdjelici, ili trbušna bol), dispareunija (bolnost spolovila ili bol duboko u zdjelici tijekom snošaja), bolna peristaltika ili bolno mokrenje (dizurija), obilna menstruacijska krvarenja (menoragija), mučnina i povraćanje, premenstrualno ili intermenstrualno mrljasto krvarenje, tzv. “spotting”, neplodnost (npr. endometrioza može uzrokovati opstrukciju jajovoda) te opstrukcija crijeva ili opstrukcija u mokraćnom sustavu. Tkivo sluznice maternice “nasađeno” u području debelog crijeva ili mokraćnog mjehura može uzrokovati napuhnutost trbuha, bol tijekom pražnjenja crijeva, krvarenje iz završnog dijela debelog crijeva tijekom menstruacije ili bol u donjem dijelu trbuha tijekom mokrenja. Endometralno tkivo “nasađeno” na jajnik ili njegovu okolinu može stvoriti nakupinu ispunjenu krvlju (endometriom). Ponekad endometriom može puknuti ili iz njega može curiti krv, te prouzročiti naglu i oštru bol u trbuhu.

Dijagnosticiranje endometrioze

Liječnik može posumnjati na endometriozu u žene koja ima tipične simptome ili neobjašnjivu neplodnost. Ginekološka pretraga može pokazati uredan nalaz, ali ponekad žena može osjećati bol tijekom pretrage ili liječnik može napipati nakupinu tkiva iza maternice ili blizu jajnika. Tkivo sluznice maternice se rijetko može naći i u stidnici, vratu maternice, rodnici, pupku (umbilikusu) ili ožiljcima nakon kirurškog zahvata. Dijagnoza se obično može postaviti samo ako se otoci tkiva sluznice maternice vide. Najčešće liječnik pregledava trbušnu šupljinu kroz fiberoptički instrument (laparoskop) koji se u trbuh uvlači kroz maleni kirurški rez malo ispod pupka. U nekim slučajevima, endometrioza se ne prepoznaje niti kada ju se vidi, a dijagnoza se može postaviti samo biopsijom (uzimanjem malog komada tkiva za mikroskopsku pretragu), koja se izvodi tijekom endoskopije.


Korisni prehrambeni savjeti

Ako bolujete od endometrioze evo nekoliko preporuka nutricionista:

neka 50 posto vaše prehrane čine sirovo povrće i voće te soja i proizvodi od soje;

unosite isključivo cjelovite žitarice i proizvode od punog zrna žita, a rafinirane žitarice posve izbacite iz prehrane;

preporučuje se unos sjemenki i orašastih plodova bilo kao međuobrok ili kao dodatak jelima;

učinite „zeleni napitak“ načinjen od zelenog lisnatog povrća dijelom svakodnevne rutine;

potrebno je maksimalno ograničiti unos alkohola, kofeina, mlijeka i mliječnih proizvoda, pržene hrane, junk fooda, hrane koja sadrži aditive, industrijske hrane, hrane bogate solju i šećerom;

savjetujete se postiti tri dana prije svake menstruacije i piti samo voćne sokove.


Premda su laparoskopija i patohistološka dijagnostika zlatni standard u dijagnostici endometrioze, u postavljanju dijagnoze od pomoći mogu biti i drugi manje invazivni postupci. Nažalost, ove tehnike kao što su transvaginalna sonografija i magnetska rezonancija nisu u stanju otkriti manje ili lezije koje su manje aktivne. Transvaginalna ultrazvučna dijagnostika učinkovito otkriva endometriotička žarišta čiji je promjer veći od 19 mm. Manje izravna dijagnostička metoda uključuje i mjerenje razine tumorskog biljega CA-125. Tumorski biljezi su tvari koje stanice tumora izravno stvaraju ili potiču njihovo lučenje iz netumorskih tkiva odnosno stanica. CA-125 je bjelančevina koju stvaraju epitelne stanice određenih organa, prije svega jajovoda, maternice, vrata maternice, ali i poplućnica i potrbušnica. Najveća vrijednost mu je u dijagnostici i praćenju liječenja bolesnica s rakom jajnika, ali i rakom dojke, vrata maternice, endometrija, debelog crijeva i pluća. Povišene vrijednosti nađene su i kod nekih dobroćudnih bolesti – endometrioza, ciste jajnika, upala jajnika i jajovoda, upala potrbušnice i akutne upale gušterače. Otuda povišene vrijednosti CA-125 nisu stvarni dijagnostički pokazatelj prisustva endometrioze, no prava vrijednost ovog tumorskog biljega leži u praćenju progresije endometrioze tijekom ili nakon liječenja. Druge se metode, poput ultrazvučnog pregleda, rendgenske pretrage debelog crijeva klistirom obilježenim kontrastom, kompjuterizirane tomografije (CT) i magnetske rezonancije (MRI), mogu rabiti za određivanje proširenosti bolesti i njezina tijeka, ali je korisnost pri postavljanju dijagnoze ograničena. Određene pretrage krvi koje otkrivaju biljege za endometriozu poput CA125 i protutijela na tkivo sluznice maternice, mogu također pomoći liječniku da prati tijek bolesti. Međutim, ovi biljezi mogu biti povišene razine i u nekoliko drugih bolesti, pa nisu korisni za postavljanje dijagnoze.

Liječenje endometrioze


Liječenje endometrioze može biti medikamentno, kirurško ili kombinirano (preoperativno medikamentno ili postoperativno medikamentno). Liječenje ovisi o simptomima koje žena ima, njezinim planovima za trudnoću i životnoj dobi, kao i o proširenosti bolesti. Ako žena ima umjerenu do izraženu endometriozu, može biti nužan kirurški zahvat. Liječnik uklanja što više krivo smještenog tkiva, nastojeći očuvati ženinu sposobnost rađanja. Često se tkivo uklanja za vrijeme laparoskopije, kada se postavlja i dijagnoza. Kirurško je uklanjanje obično potrebno kada su otoci endometralnog tkiva veći od 3 do 5 centimetara u promjeru, kada postoje izražene priraslice u donjem dijelu trbuha i zdjelici, te kada endometralno tkivo zatvara oba jajovoda kao i kada uzrokuje jaku bol u donjem trbuhu i zdjelici koja ne popušta ni nakon primjene lijekova. Ponekad se za uklanjanje endometralnog tkiva rabi elektrokauter (instrument koji stvara vrlo visoku temperaturu uz pomoć električne struje) ili laser (instrument koji koncentrira svjetlost u jaki snop kojim se stvara toplina). Međutim, kirurško uklanjanje samo je privremena mjera; u većine žena endometrioza se vraća. Nakon uklanjanja endometralnog tkiva stopa trudnoće iznosi od 40% do 70%, ovisno o izraženosti bolesti; medikamentno liječenje još povećava ovu stopu. Oralnim sredstvima protiv začeća mogu se usporiti napredovanje bolesti nakon terapije lijekovima ili kirurškog uklanjanja endometralnog tkiva. Međutim, samo kirurško uklanjanje oba jajnika sprječava ponovno pojavljivanje endometrioze. Jajnici i maternica uklanjaju se samo ženama koje imaju bolove u donjem dijelu trbuha i zdjelici i koji ne popuštaju ni nakon uzimanja lijekova, kao i onim ženama koje ne žele trudnoću. Nakon uklanjanja jajnika i maternice započinje se nadomjesnim liječenjem estrogenom, jer ovakva operacija ima jednak učinak kao i menopauza. Ovakvim liječenjem započinje se ili neposredno nakon operacije, ili, ako je zaostala veća količina tkiva sluznice maternice, nakon razdoblja od 4 do 6 mjeseci. U ovom razdoblju omogućava se tkivu sluznice maternice, koje bi nadomjesno liječenje estrogenom potaklo na rast, da se povuče. Tijekom tog razdoblja može biti nužno davanje lijekova koji potiskuju endometriozu.