Alergija na hranu u djece

Alergija na hranu je reakcija organizma na neki sastojak hrane koji naš imunološki sustav detektira kao štetan, iako to zapravo nije.
Dakle, radi se o krivo usmjerenom imunološkom odgovoru. Danas bilježimo značajan porast alergijskih reakcija, što je najvjerojatnije posljedica promjena nešeg životnog okoliša i životnog stila. Najveća učestalost alergija na hranu je u male djece, a sa odrastanjem se smanjuje.

Kako se objašnjava nastanak alergijskih reakcija na hranu?

Iako je to malo poznato, probavni trakt je bogat imunološkim tkivom i zapravo je najveći imunoški organ u našem tijelu. On ima svoju vlastitu mikrofloru, a svakodevno je u doticaju s raznovrsnim namirnicama, tekućinama, bojama, aditivima, kao i mikroorganizmima.
Normalno se u ranoj dobi imunološki sustav programira kako bi reagirao na škodljive tvari, a tolerirao korisne, odnosno neštetne. Ako je to postignuto kažemo da se razvila oralna tolerancija. Nutritivna alergija nastaje u okolnostima kada imunološki sustav nije uspostavio oralnu toleranciju na određeni sastojak hrane pa na to reagira.
Koji su razlozi da se to dogodi? Zapravo se radi o međudjelovanju više čimbenika: genskoj predispoziciji, nezrelosti organizma i okolišnim faktorima. Genetika ima važnu ulogu u formiranju imunološkog odgovora. Tako je poznato da se rizik alergijskog reagiranja značajno povećava u obiteljima u kojima je već netko alergičar. To konkretno znači: u obitelji u kojoj nema alergije rizik da će se ona javiti kod djeteta je 15%, ako alergiju ima jedan član obitelji šansa je 25-30%, a ako ju imaju 2 člana čak 70%. Drugo, imunološke ali i ostale funkcije probavnog trakta po rođenju nisu još u potpunosti zrele zbog čega su alergije na hranu najčešće u djece. Srećom, prirodno sazrijevanje sa dobi omogućava da se veći dio alergija s vremenom preraste. Stoga, alergiju na hranu ima 3-8% djece, a manje od 3% odraslih. Treće, naša crijevna flora (mikrobiota) također ima ulogu u moduliranju imunološkog odgovora. Formira se nakon rođenja, a kakva će u konačnici biti ovisi o opet o genima, majčinoj flori, ali i okolini. Danas se zna da porođaj carskim rezom, izostavljanje majčinog mlijeka iz prehrane djeteta, učestala primjena antibiotika, sklonost hiperhigijenskim uvijetima mogu djelovati na promjenu mikroflore probavnog trakta u nepovoljnom smjeru, tj. na pojačanje alergijskog reagiranja.

Koja hrana izaziva alergiju?

Alergeni sastojak u hrani uvijek su bjelančevine. Iako, svaka hrana može biti alergen, većinu alergijskih reakcija, njih preko 90%, uzrokuje sljedećih 8 namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke. Najčešći alergen, pogotovo u dojenačkoj dobi je kravlje mlijeko, ali ta se alergija uglavnom prevlada do 3. godine života.

Kako se prepoznaje alergija na hranu?

Alergija na hranu može se pojaviti u raznim oblicima, na koži, probavnom, dišnom sustavu, ali i burnom reakcijom koja zahvatiti cijeli organizam. Simptomi mogu nastati različitom brzinom.
Ako se pojave par sekundi do par sati od unosa alergena kažemo da se radi o ranim reakcijama, a one koje se nastaju više sati pa do par dana od unosa alergena zovemo kasnim reakcijama.

Najopasnija brza reakcija je anafilaktična reakcija u kojoj dolazi do naglog kolapsa organizma, radi oticanja tijela, pada krvnog tlaka, otežanog disanja, obilnog lučenja žlijezda, a ako se ne reagira odmah može imati fatalan ishod.
Ako je zahvaćen samo probavni sustav sa jakim bolovima u trbuhu, povraćanjem i/ili proljevom, koji nastaju promptno nakon konzumiranja namirnice kažemo da se radi o "gastrointestinalnoj anafilaksiji". Peckanje i žarenje usne šupljine sa svrbežom ustiju, a bez ozbiljnijih simptoma nazivamo oralni alergijski sindrom. Rezultat je križnog reagiranja alergena iz biljne hrane s nekom peludi, primjerice korova ili stabala.
Tako alergični na pelud breza mogu reagirati na jabuku, breskvu, a oni na pelud trava na rajčicu i kikiriki... Vrlo česte su i kožne reakcije ranog tipa poput koprivnjače (urtikarije), ali i različiti drugi osipi. Iako to možda ne očekujemo i teško disanje, astmatski napadaj, upala sluznice oka i nosa sa sekrecijom, kihanjem i svrbežom, mogu biti posljedica reakcije na hranu.

Reakcije kasnog tipa obično su kožne ili zahvaćaju gastrointestinalni trakt. Najčešće viđamo suhu kožu s mjestimičnim crvenilom i ekcemom koji svrbi.
Kod djece su obično promjene na tipičnim mjestima- licu, pregibima zglobova i vratu. To je slika atopijskog dermatitisa. Kasna reakcija probavnog trakta može biti pojava ponavljanih tračaka krvi (nekad i sluzi) u stolici, koji nastaju zbog alergijske upale završnog dijela debelog crijeva. To se može dogoditi čak i u dojene djece zbog alergena iz majčine hrane koji se prenesu putem majčinog mlijeka.
Druga, kod djece česta kasna probavna manifestacija je kronični proljev. Naime, zbog alergije tanko crijevo postane pretjerano propusno pa se gubi tekućina, bjelančevine i krvne stanice. Kao posljedicu imamo dijete koje slabo dobiva na tjelesnoj masi, naduto je, a nerijetko i anemično ili čak otečeno zbog niske razine bjelančevina.

Kako se alergija dokazuje?

Najbolja metoda utvrđivanja alergije je povezivanje pojave simptoma sa unosom određene hrane, a potpuni nestanak nakon eliminacije te namirnice iz jelovnika.
Međutim, za alergijske reakcije kasnog tipa koje nastaju s odgodom od više sati, pa čak i dana to nije jednostavno utvrditi. Dobro je voditi dnevnik prehrane kako bi se mogle naći poveznice. Uz to, dodatno se u praksi rade i alergološki testovi. Važno je znati da niti jedan test nije 100% pouzdan, niti osjetljiv, tj. čak i kada su svi negativni, samo na temelju toga, ne može se isključiti alergija. Stoga se dijagnoza postavlja poput mozaika, kombiniranjem testova i podataka dobivenih od roditelja te pokušaja eliminacije i ponovnog vraćanja namirnice u prehranu (uvijek isključivo prema odluci i pod nadzorom liječnika, da se izbjegnu teške reakcije).

Jesu li sve reakcije na hranu alergijske?

Ponekad se neopravdano miješaju alergijske reakcije na hranu s toksičnim reakcijama, intolerancijom ili celijakijom. Toksične reakcije su one koje uzrokuje mikrobiološki neispravna hrana, tzv. „pokvarene“ namirnice. Obično se manifestiraju probavnim tegobama: naglo nastalim povraćanjem ili proljevom, sa ili bez temperature.
Reakcije intolerancije ili nepodnošljivosti nastaju zbog nedostatka nekog enzima ili zbog unosa u hrani tvari koja simulira reakciju imunološkog sustava, iako to zapravo nije.
Najčešće se miješa intolerancija i alergija na kravlje mlijeko. Intolerancija je  nepodnošenje mliječnog šećera (laktoze) uslijed slabije aktivnosti enzima koji probavlja mliječni šećer. Javlja se većinom u starijih od 2 godine, a najčešće odraslih. Konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda i mlijeka s manjim udjelom laktoze ne izaziva tegobe.
Različito od toga, alergija je reakcija na bjelančevinu mlijeka i javlja se pretežno u male djece, mlađe od 2 godine. U tom slučaju se ne može jesti kravlje mlijeko uopće. Intolerancija na druge namirnice vrlo je rijetka, iako su danas prošireni razni medicinski nepotvrđeni testovi kojima se različite namirnice neopravdano optužuju za svakojake simptome. Nažalost eliminacijom nekih grupa namirnica postiže se više štete nego koristi, budući da takva prehrana može rezultirati ozbiljnim prehrambenim deficitima.
Još bih spomenula da alergija na gluten nije celijakija, iako nekada simptomi mogu sličiti. Celijakiju dokazuju drugi dijagnostički testovi i kada se potvrdi uvijek je doživotna.

Što učiniti kod alergije na hranu?

Najvažnija mjera je eliminacija namirnice koja uzrokuje alergiju. Važno je uvijek čitati deklaracije proizvoda kako bismo bili sigurni da alergene tvari nema. Ukoliko se radi o alergiji na više namirnica, uvijek moramo razmišljati hoćemo li zbog eliminacije dovesti do nekog nutritivnog manjka. U tom slučaju možemo suplementirati vitamine ili minerale. Jedan od najčešćih problema je eliminacija mlijeka i manjak kalcija.
Ako imamo alergiju na kravlje mlijeko a majka doji, majci se preporuča nastaviti dojenje, ali u prehrani eliminirati sve na bazi kravljeg mlijeka. Kako kod majke ne bi nastao manjak kalcija, savjetujemo da ona uzima 1 gr. kalcija svakodnevno. Za dojenčad koja nisu na prsima, a alergična su na proteine kravljeg mlijeka, budući da je mlijeko osnovna namirnica mora ga se kvalitetno zamijeniti. Najbolja zamijena su specijalne dojenačke formule u kojima su bjelančevine mlijeka razgrađene na manje dijelove koji nisu alergeni. Te formule se zajednički zovu ekstenzivni hidrolozati. One su nažalost lošijeg okusa i vrlo skupe zbog složenosti postupka hidrolize. Idu na recept kao lijek, uz preporuku pedijatra gastroenterologa. Sojino mlijeko, kozje mlijeko i biljna mlijeka nisu dobra zamijena, pogotovo u dojenačkoj dobi i ne treba ih koristiti. Uz to u 30% slučajeva na sojino i kozje mlijeko može nastati križna reakcija.

Ukoliko je dijete imalo životno opasnu alergijsku reakciju na hranu, uvijek se roditelje educira o postupku u slučaju ponavljanja takve reakcije. Uz to se svajetuje nabavka autoinjektora adrenalina. Radi se injekciji koju može primjeniti svaka osoba u slučaju nužde, a služi brzoj aplikaciji adrenalina, čak i kroz odjeću, kako bi se spriječila životna ugroženost.

Može li se spriječiti razvoj alergije na hranu?

Do sada su isprobavane razne mjere kako bi se smanjila pojavnost alergije na hranu. Jedino što se pokazalo da djelotvorno smanjuje rizik razvoja alergije, prije svega atopijskog dermatitisa, je dojenje najmanje 4-6 mjeseci.
Za djecu koja ne doje, a rođena su u obiteljima koje imaju rizik za alergiju, djelotvornost u sprečavanju pojave alergije na hranu pokazuju dojenačke forumle s oznakom HA (hipoalergene). One imaju blago hidroliziran protein koji ne stimulira alergeni potencijal. Iako kod već razvijene alergije nisu efikasne, za prevenciju se preporučuju.




http://www.pitajmamu.hr/

Prekomjerno pijenje ubija jetru, vodi vas u grob

Najčešći uzrok masne jetre je alkoholizam. Pretjerana konzumacija alkohola mijenja način razgradnje i pohrane masti, a bolesti doprinosi i kronična pothranjenost


Јetra (grč. hepar) najveća je žlijezda u ljudskom tijelu. Kod odraslih ljudi jetra je mekan, smeđecrveni organ klinastog oblika koji se nalazi sa desne strane trbušne šupljine, neposredno ispod ošita. Jetra je teška obično 1200-1600 g, a sastoji se od dva režnja (lat. lobus), od kojih je desni veći od lijevog. Smještena je u desnom gornjem dijelu trbuha i najvećim dijelom zaštićena rebrima. Jetra zauzima središnje mjesto u metabolizmu tj. funkcioniranju izmjene tvari u organizmu. Izuzetno je važan organ iz razloga što ima brojne važne funkcije za organizam. Metaboličku funkciju jetre obavljaju hepatociti (stanice jetrenog parenhima): stvaraju i izlučuju žuč, reguliraju homeostazu ugljikohidrata, vrše sintezu lipida i izlučuju lipoproteine plazme, kontroliraju metabolizam kolesterola, proizvode ureju, serumske albumine, faktore zgrušavanja, enzime i brojne druge bjelančevine, te metaboliziraju ili vrše detoksikaciju lijekova i drugih stranih tvari. Od metaboličkih funkcija od posebnog je značaja sinteza bjelančevina plazme, detoksikacijska funkcija jetre te funkcija stvaranja žuči. Jetra je najveći, i na neki način najsloženiji, organ u tijelu. Jedna od njenih glavnih funkcija je razgradnja štetnih tvari koje se apsorbiraju iz crijeva ili stvaraju bilo gdje u tijelu, a zatim njihovo izlučivanje kao bezopasnih nusprodukata u žuč ili krv. Nusprodukti koji se nalaze u žuči ulaze u crijeva, zatim napuštaju tijelo stolicom. Nusprodukti koji se nalaze u krvi filtriraju se u bubrezima i zatim napuštaju tijelo preko mokraće.

Masna jetra (steatosis hepatis, steatoza) posljedica je nakupljanja masti u jetri koja prelazi pet posto ukupne težine jetrenog tkiva. Masnu jetru uzrokuju brojni urođeni i stečeni poremećaji metabolizma masti. Steatosis hepatis je naziv za pretjerano difuzno nakupljanje neutralnih masti (triglicerida) unutar jetrenih stanica, zbog čega je jetra obično lagano do umjereno povećana.

Uzroci i razvoj bolesti

Masna jetra nastaje kad nakupljanje masti u jetrenim stanicama prijeđe normalnih pet posto mase ovog organa. Može biti privremeno ili dugotrajno stanje koje samo po sebi nije štetno, ali ukazuje na neki poremećaj u organizmu. Ako se ne liječi može doprinijeti nastanku drugih bolesti. Ako se uzrok može otkriti i ukloniti moguće je ozdravljenje. Jetra je organ odgovoran za preradu masti iz hrane u oblike koji se mogu pohraniti i koristiti u organizmu. Trigliceridi su jedan od oblika masti pohranjenih u organizmu te se koriste za dobivanje energije i stvaranje novih stanica. Razgradnja masti u jetri može se poremetiti zbog niza razloga što dovodi do nakupljanja masti u jetrenim stanicama. Masna jetra obično nije bolno stanje te može dugo vremena biti neprimijećena. U teškim se slučajevima jetra poveća i do tri puta te tada može biti bolna i osjetljiva. Nealkoholna masna jetra je nakupljanje masti u jetri koje nije uzrokovano alkoholom, a sve češće se dijagnosticira kod pretilih žena ili dijabetičarki, kao i pretilih muškaraca.
Najčešći uzrok masne jetre je alkoholizam. Pretjerana konzumacija alkohola mijenja način razgradnje i pohrane masti, a stanju doprinosi i kronična pothranjenost često prisutna u alkoholičara.

Ostali mogući uzroci masne jetre su:

debljina

šećerna bolest

kemikalije (npr. ugljik tetraklorid)

predoziranje lijekovima (kortikosteroidi, tetraciklini, valproična kiselina, metotreksat)

pothranjenost

prehrana manjkava proteinima

trudnoća

trovanje vitaminom A

bypass kirurški zahvat na tankom crijevu

cistična fibroza

prirođeni poremećaji metabolizma glikogena, galaktoze, tirozina i homocistina

deficit enzima kolesterol esteraze i arildehodrogenaze srednjeg lanca

Refsumova bolest -rijetki nasljedni poremećaj pri kojem se u tkivima nakuplja fitanska kiselina, proizvod razgradnje masti. Nakupljanje fitanske kiseline dovodi do oštećenja živaca i mrežnice, grčevitih pokreta te promjena kostiju i kože. Liječenje uključuje izbjegavanje konzumiranja zelenog voća i povrća koje sadrži klorofil. Od pomoći može biti plazmafereza pri kojoj se fitanska kiselina uklanja iz krvi.

abetalipoproteinemija

Reyeov sindrom

Oblici i simptomi masne jetre

Masna jetra se prema mikroskopskoj slici jetrenih stanica može podijeliti u makrovezikularnu (velike kapljice masti u jetrenoj stanici) i mikrovezikularnu (male masne kapljice). Makrovezikularna masna jetra je najčešći oblik i uzrokovana je alkoholizmom, dijabetesom, debljinom, terapijom kortikosteroidima, dugotrajnom infuzijskom prehranom.

Simptomi masne jetre povezani su sa stupnjem, vremenom nastanka i uzrokom bolesti. Masna jetra najčešće nije povezana ni s kakvim simptomima, osobito ako se radi o kroničnom stanju. Ako postoje simptomi, to su: bolovi ili osjetljivost ispod desnog rebrenog luka, oticanje trbuha, žutica i povišena tjelesna temperatura. Simptomi koji se manje često javljaju kod alkoholne masne jetre, a češće kod masne jetre uzrokovane trudnoćom su: povraćanje, mučnina, gubitak apetita i bol u trbuhu. Naglo, akutno, nastala masna jetra zbog debljine može dovesti do značajnije bolne osjetljivosti jetre zbog rastezanja njene kapsule. Makrovezikularna masna jetra najčešće se otkriva prilikom pregleda kao neosjetljiva, glatka, u cijelosti povećana jetra kod alkoholičara, pretilih osoba i dijabetičara. Može se javiti bol u gornjem desnom kvadrantu trbuha, osjetljivošću i žuticom, ili može biti tek abnormalnost otkrivena pri usputnom pregledu trbuha ili tokom obdukcije. Slaba je povezanost između masne jetre i često korištenih biokemijskih testova za jetrene bolesti. Alkalna fosfataza i transaminaze mogu biti blago povećane. Mikrovezikularna masna jetra ima izražen nastup obilježen umorom, povraćenjem i mučninom na što se uskoro nadovezuje žutica, hipoglikemija i diseminirana intravaskularna koagulopatija (nastanak ugrušaka u cirkulaciji).

Tijekom rutinskog ili ciljanog pregleda liječnik može zamijetiti povećanu, a ponekad i osjetljivu jetru. Nalaz tvrde, bezbolne i u cijelosti povećane jetre uz minimalan poremećaj njene funkcije ukazuje na ovu bolest.

Ako je pacijent kronični alkoholičar, adipozan, pothranjen, trudnica ili boluje od šećerne bolesti dijagnoza je još vjerojatnija. Krvni laboratorijski testovi (tzv. jetrene pretrage) služe za određivanje kvalitete funkcije jetre. Abnormalnosti su: povećanje razine AST i ALT, a u mnogim je slučajevima povišena i alkalna fosfataza zbog zastoja žuči. Slikovnim dijagnostičkim pretragama (ultrazvuk, magnetska rezonancija, kompjutorska tomografija) mogu se prikazati tipične promjene u jetri. Kada dijagnoza nije sigurna može se napraviti perkutana biopsija jetre. Tom se pretragom jedino može sigurno dijagnosticirati masne jetra. Podrazumijeva uzimanje malog komadića jetrenog tkiva vrlo tankom iglom kroz kožu koje se zatim analizira mikroskopski i time dokazuje povećana količina masti, a ponekad i osnovna bolest. Kod trudnica s masnom jetrom obično postoje i drugi poremećaji, eklampsija ili preeklampsija. Ova se stanja očituju povišenim krvnim pritiskom, oteklinama i grčevitim napadima.

Reyeov sindrom je teško oštećenje jetre i mozga s visokom smrtnošću. Karakterizira ga pojava masne jetre i encefalopatija (oštećenje mozga) u djece do 15 godina starosti. Sindrom je nazvan po dr. R. Douglas Reye, koji je zajedno sa svojim suradnicima dr. Graeme Morgan i dr. Jim Baral, prvi objavio studiju sindroma 1963.g. u časopisu The Lancet.

Nealkoholni steatohepatitis (NASH)

NASH je jetrena bolest koja na jetri radi promjene koje odgovaraju alkoholnoj bolesti jetre, a pojavljuje se u osoba koje ne konzumiraju alkohol. Danas se pretpostavlja da je NASH uzrok većine ranije uzročno nejasnih ciroza jetre. Koliki je to javnozdravstveni problem možemo predstaviti činjenicom da se u SAD-u očekuje 4 milijuna ljudi sa cirozom uzrokovanih NASH-om. Rizični faktori za NASH dijele se u dvije kategorije: lijekovi i toksini, nasljedni i stečeni poremećaji metabolizma. NASH se najčešće javlja u pretilih žena srednje dobi, kod inzulin neovisne šećerne bolesti i povišenih masnoća u krvi. Klinička slika NASH je u većine bolesnika bez tegoba i najčešće se dijagnosticira slučajno, tijekom laboratorijskih analiza krvi u sklopu sistematskog pregleda. Bolesnici se ponekad žale na umor, malaksalost, bol pod desnim rebrenim lukom. Učestalo se nađe povećanje jetre i rjeđe slezene. Nedvojbeno je dokazano da NASH ako se ne liječi dovodi do ciroze jetre. Nema specifične terapije za NASH. Pokušava se sa boljom kontrolom tjelesne težine i poremećaja masti i šećera uz izbjegavanje potencijalno toksičnih lijekova. Ohrabrujući rezultati u kontroliranim skupinama postignuti su ursodeoksikolnom kiselinom, metronidazolom i glutaminom.

Dijagnoza, prevencija i liječenje bolesti

Tijekom rutinskog ili ciljanog pregleda liječnik može zamijetiti povećanu, a ponekad i osjetljivu jetru. Nalaz tvrde, bezbolne i u cijelosti povećane jetre uz minimalan poremećaj njene funkcije ukazuje na ovu bolest. Ako je pacijent kronični alkoholičar, pretio, pothranjen, trudnica ili boluje od šećerne bolesti dijagnoza je još vjerojatnija. Krvni laboratorijski testovi (tzv. jetrene probe) služe za određivanje kvalitete funkcije jetre. Abnormalnosti su: povećanje razine alanin aminotransferaze (ALT ili SGPT) i aspartat aminotransferaze (AST ili SGOT) a u mnogim je slučajevima povišena i alkalna fosfataza zbog zastoja žuči. Slikovnim dijagnostičkim testovima (ultrazvuk, magnetska rezonancija, kompjutorska tomografija) mogu se prikazati tipične promjene u jetri. Kad dijagnoza nije sigurna može se uraditi perkutana biopsija jetre. Tom se pretragom jedino može sigurno dijagnosticirati masne jetra, a podrazumijeva uzimanje malog komadića jetrenog tkiva vrlo tankom iglom kroz kožu koje se zatim analizira mikroskopski i time dokazuje povećana količina masti, a ponekad i osnovna bolest. Kod trudnica s masnom jetrom obično postoje i drugi poremećaji, eklampsija ili preeklampsija. Ova se stanja očituju povišenim krvnim tlakom, oteklinama i grčevitim napadajima.

Do ozdravljenja dolazi liječenjem stanja koje je uzrokovalo nastanak masne jetre i pomoćnom terapijom. Pravilna prehrana, apstinencija od alkohola, štetnih lijekova ili kemikalija, liječenje postojećih metaboličkih poremećaja, redovna kontrola dijabetesa, smanjenje tjelesne mase, liječenje poremećaja probave, nadoknada vitamina i minerala itd. obično dovodi do oporavka. U alkoholnoj masnoj jetri postepeni nestanak masti iz jetre nastupa nakon 5-8 tjedana odgovarajuće prehrane i apstiniranja od alkohola. Kod trudnica s masnom jetrom preporučuje se izazivanje poroda ako je trudnoća dovoljno visoka.

Sprječavanje masne jetre moguće je pravilnom, uravnoteženom prehranom, zdravim životnim stilom te apstinencijom od alkohola. Kod trudnica su potrebni kvalitetni i česti pregledi kako bi se ovo stanje rano prepoznalo i na vrijeme liječilo. Kako bi se spriječio Reyeov sindrom djeci se ne bi smjeli davati lijekovi koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin, Andol) za liječenje gripe i drugih viroza.

Masna jetra i prehrana

Najbolji način liječenja masne jetre je uvođenje pravilnih prehrambenih navika i redovita tjelesna aktivnost. To podrazumijeva izbjegavanje dodatno zaslađene hrane, te gazirane, masne, slane i pržene hrane. Preporuča se prehrana sa manjom energijskom vrijednosti, tj. prehrana koja će pomoći osobi smanjiti tjelesnu masu, uz redovitu tjelesnu aktivnost. To znači dnevni unos od 1300 do 1800 kcal na dan, uz preporuku nutricionista i liječnika.

Hrana koja se preporučuje:

crni kruh, dvopek, tost, integralna tjestenina, žganci/palenta, griz;

djelomično obrano mlijeko (1.5% m.m.), sirutka, kefir, jogurt s probiotikom, svježi sir i posni svježi sir;

sve meso koje sadrži manje masnoće / krto meso (teletina, perad, svinjetina, divljač);

plava i bijela riba, tvrdo kuhana jaja;

sve svježe povrće koje se pravilno termički obrađuje;

zrelo voće bez kože/kore, kompoti, kašice;

maslinovo, bućino i sezamovo ulje;

čajevi: paprena metvica, sikavica, zatim kamilica i matičnjak, umjereno zaslađeni medom.

Hrana koju treba izbjegavati:

svježi ili vrući pekarski proizvodi, dizana tijesta, kroketi, makaroni sa sirom, špageti s masnim umakom;

punomasno mlijeko, dimljeni i zreli sirevi, vrhnje s visokim udjelom masnoće;

masno i dimljeno meso, polutrajne i trajne kobasice, paštete;

morski muzgavci (lignje, dagnje, rakovi i školjke);

nepravilno obrađeno povrće, luk, crvena paprika, rajčica, poriluk;

nedozrelo ili vrlo slatko voće, orasi, lješnjaci, bademi;

majoneza;

alkohol, bezalkoholna gazirana pića, crni čajevi;

sva konzervirana hrana.




http://www.dnevno.hr/

Ne koristite slatkiše kao nagradu

Siljenje da pojedu sve ili nagrađivanje slatkišima umanjuje njihovu sposobnost da prepoznaju kada treba stati jesti. Pustite ih da sami odluče kada im je dosta


Roditelji, bake, odgojiteljice..., odrasli često žele da dijete pojede sve što je u tanjuru. No u želji da spriječe djetetovu izbirljivost, ova metoda može odvesti u drugu krajnost.

Istraživanje Sveučilišta u Nebrasci upozorava da to može djecu gurnuti u zamku prejedanja. Mnoga prijašnja istraživanja već su dokazala da djeca za koje drugi odlučuju koliko moraju pojesti kasnije ne mogu sama prepoznati kad više nisu gladna pa jedu previše. Također, s vremenom počnu težiti grickalicama i slatkišima, a to povećava rizik od debljine.

Nemojte siliti djecu da pojedu sve s tanjura


Posljednje američko istraživanje proveli su u vrtićima. Primijetili su da je ova metoda tamo sveprisutna - što zbog straha od roditeljske reakcije ako dijete ne jede, što iz želje da ih nauče jesti raznovrsno.

"Treba izbjegavati kontrolu prehrane, poput davanja nagrada u obliku slatkiša, poticanja djece da sve pojedu, kao i aplaudiranja nakon što počiste tanjur", rekao je autor studije Dipti Dev.

Iako slatkiši ne trebaju biti nagrada, nemojte ih potpuno zabraniti. Bolje je kontrolirati koliko i što jedu nego da se prežderavaju svaki put kad dobiju šansu, dalje od vas. Stručnjaci upozoravaju kako je važno obroke ne pretvoriti u bojno polje. Tjerate li djecu da pojedu sve, ne samo da im uskraćujete mogućnost da slušaju sami svoje tijelo, nego se hranjenje pretvara u borbu tko je jači i uporniji. Zdravo dijete zna kad je gladno, a kad je sito, baš kao i novorođenče koje samo traži jesti. Ne nagrađujte počišćeni tanjur s još hrane, primjerice desertima (ako dijete samo ne traži), jer djeca su sklona jesti i kad su sita, a to stvara loše navike.


Pripazite na prehranu mlađeg djeteta


Sve je dopušteno. Poticanje djece da pomirišu hranu, prime je u ruku, čak se i igraju s njom ima puno veći učinak na njihov kasniji odnos prema hrani nego prisila. Prije će nešto probati ako je hranjenje igra.

Drugo dijete u obitelji obično jede lošije nego prvo. Stvar je u tome da slatkiši i hrana koju starije dijete traži automatski dobije i mlađe, iako još nije doraslo do toga. Pokušajte to izbjeći.



http://www.klokanica.ba/

Divlji biber reguliše hormone

Biljka koja pomaže ženama. Deluje na rad hipotalamusa i hipofize, prirodni je estrogen, a snižava libido. Efikasan je kod neredovnih menstruacija, bolova u grudima, nervoze, neplodnosti

Iako poseduje izuzetna lekovita dejstva, divlji biber (Vitex agnus castus), konopljika ili rakita kako je narod još zove, svuda u svetu se gaji prvenstveno kao ukrasna biljka. Prirodno stanište joj je južna Evropa i Mediteran, a potiče iz Azije. Zbog uticaja na hormonski status zovu je i "drvo čednosti", jer su ga koristili monasi za smanjenje seksualnog nagona. Utiče na libido kod pripadnika oba pola, znao je još Hipokrat.


Divlji biber reguliše nivo progesterona, što je važno u lečenju neplodnosti žena. Deluje i na hormone koji kontrolišu izlučivanje mleka tokom dojenja. Čak 2.500 godina se koristi za regulisanje menstrualnih poremećaja, a njegovo dejstvo su potvrdila i zvanična istraživanja.


U predklimaksnom periodu se koristi za zaustavljanje krvarenja i regulisanje neurednog mesečnog ciklusa. U lekovite svrhe se uzima plod biljke, koji utiče na rad hormona kod žena. Kod menstrulanih problema je najdelotvorniji poslednje dve nedelje ciklusa, kada pozitivno utiče na proizvodnju i kontrolu hormona. Ovaj period je značajan jer se tada stvara žuto telo koje priprema jajašce za oplodnju, a matericu za eventualnu trudnoću.

Otklanja i druge menstrualne tegobe kao što su neredovne i bolne menstruacije, bolovi u grudima, razdražljivost sa čestim promenama raspoloženja, zapaljenska obolenja karlice, ekstremna krvarenja materice, ali i emocionalni disbalans u menopauzi. Izuzetno efikasnim se pokazao i kod grčeva, glavobolja i akni tokom menstrualnog perioda.


Narodni lekari ističu da deluje kao biljni estrogen, odnosno fitoestrogen, koji se često koriste za regulisanje rada reproduktivnih organa. Zapravo, deluje na hipotalamus i hipofizu, žlezde koje poput dirigenata regulišu sve ostale hormone u organizmu. Na taj način uspostavljaju i ravnotežu u stvaranju hormona estrogena i progesterona, kao i normalizaciju nivoa prolaktina.


Ukusan je i kao začinska biljka, jer veoma podseća na biber. Nema neželjenih reakcija, mada kod malog broja izuzetno osetljivih žena može da izazove glavobolju i pojačano menstrualno krvarenje. Trudnice i dojilje bi pre korišćenja trebalo da se konsultuju sa stručnim licima, kao i žene sa zdravstvenim tegobama na reproduktivnim organima. Ne savetuje se uzimanje ni uz hormonsku terapiju, kao ni uz oralne kontraceptive. Za decu ova biljka nije preporučljiva.


PROLAKTIN

Istraživanja su pokazala da divlji biber u malim dnevnim dozama od 120 mg stimuliše stvaranje prolaktina, dok velike doze (od 240 do 480 mg) smanjuju proizvodnju ovog hormona.

Preparate ne bi trebalo uzimati na svoju ruku, bez konsultacije sa stručnim licem, jer se različito primenjuju zavisno od oblika i koncentracije. Uzima se uglavnom ujutru posle buđenja, a očekivani efekat se ispoljava u narednih šest meseci.




http://www.novosti.rs/

TEST ZA PAROVE: Ko više voli?

Rešite test zajedno sa partnerom, ali budite iskreni i otkrijte koliko ste zaljubljeni, ko za kim "juri", a ko se više duri?

Psiholozi kažu da u svakoj vezi, bilo da je tek počela ili je krunisana brakom, jedan partner više voli i više daje. Ne postoji idealna jednakost u osećanjima, vernosti i požrtvovanosti.



Rešite test zajedno sa partnerom, ali budite iskreni i otkrijte koliko ste zaljubljeni, ko za kim "juri", a ko se više duri?

1. Koji njegov (njen) gest može najviše da vas povredi?

a) kada se čitav dan ne javi telefonom i ne pošalje poruku

b) kada zaboravi godišnjicu

b) ako vas ne pozdravi kad uđe u kuću

2. Partner(ka) vam kaže da morate o nečemu ozbiljno da razgovarate. Kako se osećate?

a) radoznalo

b) svašta vam prolazi kroz glavu i imate "čvor" u stomaku

v) nervozno

3. Da li znate koja su tri njegova (njena) omiljena jela?

a) da i više od tri

b) znam jedna, ali ne mogu da nabrojim tri

v) ne znam

4. Kada slučajno naletite na neke papire u njegovom (njenom) džepu, tašni ili mejlove, šta uradite?

a) ništa ne otvarate jer je to njegova (njena) stvar i isto to očekujete i da voljena osoba uradi kada ste vi u pitanju

b) odmah sve otvorite, čitate jer ne sme ništa da krije od vas

v) nekad otvorite, nekad ne, zavisi kako ste raspoloženi

5. Da li znate koja je omiljena destinacija vaše voljene osobe?

a) naravno, o tome ste pričali mnogo puta

b) ne znate tačno, ali pretpostavljate šta mu (joj) se sviđa

v) iskreno, nemate pojma

6. Partner vam iznenada sapštava da želi da provede vikend sa prijateljima. Šta ćete prvo pomisliti...

a) baš dobro, jer mu (joj) je potrebno da malo predahne od obaveza i promeni sredinu

b) možda nešto krije kad ne želi da me povede

v) znači, traži novu avanturu

7. Koliko dugo možete da mirno podnesete ako se ne čujete, ne vidite i ne dobijete nikakve vesti o partneru?

a) nekoliko sati

b) dan, dva

v) nedelju, dve sigurno

8. Kada kupujete odeću za njega (nju), šta birate?

a) uvek odaberem ono pravo jer znam šta voli i šta mu (joj) dobro stoji

b) prvo se konsultujem u vezi poklona sa partnerom, jer se dešavalo da mu (joj) se ne sviđa to što izaberem

v) kupim ono što želim da on (ona) obuče, svidelo mu (joj) se to ili ne

9. Čuli ste glasine o tome da vas partner(ka) vara. Kako reagujete?

a) potpuno ste sigurni da je to laž i ignorišete tračeve

b) kažete voljenoj osobi i čekate da vidite reakciju

v) postajete oprezniji i budno pratite njegovo (njeno) ponašanje.

10. Da li ste svesni mana koje ima vaš partner(ka)?

a) postoje stvari koje vam smetaju, ali čak i njegove (njene) mane volite

b) dobro se slažemo, mane i vrline nam se uklapaju

v) mogu da nabrojim bar deset stvari zbog kojih "ludim"

11. Koliko vam snage treba da odolite iskušenju i ostanete verni kada se pojavi osoba koja vam se sviđa?

a) uopšte ne primećujem druge muškarce (žene) oko mene

b) kada mi se neko baš, baš svidi i hemija je obostrana, treba mi mnogo snage da ne prevarim partnera

v) život je kratak, a prolazne avanture se ne računaju

12. On (ona) uvek ostavlja nered u stanu i očekuje da ćete ga vi srediti... Kako se osećate zbog toga?

a) navikli ste na tu njegovu (njenu) manu jer i on (ona) trpi vaše "bubice"

b) zajedno sređujemo kuću, takav je dogovor

v) ne tolerišete aljkavost i uvek mu (joj) prebacite da sredi za sobom

13. Šta vam je najuzbudljivije na voljenoj osobi?

a) miris njegove (njene) kože

b) njegovo (njeno) telo

v) ne možete ništa da izdvojite

14. Zvoni vam telefon i pre nego što pogledate ko zove ili se javite, da li pomislite da je partner(ka) u pitanju?

a) gotovo uvek pogodite

b) ponekad

v) da, jer on (ona) neprestano zove

15. Kada je poklon za voljenu osobu obavezan?

a) uvek kad nađete nešto što mu (joj) se dopada

b) kada mu (joj) je rođendan

v) kada obeležavate godišnjicu veze (braka), jer u protivnom nećete imati mira

16. Partner(ka) vam preporučuje knjigu, šta vi radite?

a) obavezno je čitate jer znate da će se i vama svideti

b) ako imate vremena, pročitaćete je

v) ne verujete da ćete je čitati, jer ne volite iste žanrove i pisce

17. On (ona) tvrdi da ste zajedno odgledali neki film, ali vi se ne sećate...

a) verovatno je u pravu, iako se stvarno ne sećate

b) ko zna sa kim je on (ona) to gledao

v) tražite da vam ispriča radnju, pa donosite zaključak

NAJVIŠE ODGOVORA POD A

Zaljubljeni od prvog dana

Obožavate ga (je) i svesni ste da i on (ona) voli vas. Osećate da je to vaša srodna duša, lepo vam je kada ste zajedno, nikada vam nije dosadno. U vaš svet ne primate lako ljude sa strane, pa na putovanja, večere i u provod najčešće idete sami, umesto u društvu. U ovom trenutku ne možete da zamislite da provedete život bez voljene osobe ili da promenite partnera.

NAJVIŠE ODGOVORA POD B

Spremni na kompromise

Većina parova se nalazi u ovoj kategoriji, emocije su sličnog intenziteta, a veza puna kompromisa, koji omogućavaju da se bolje razumete i funkcionišete. Svesni ste da ne postoji idealna ljubav i sve u svemu ste zadovoljni odnosom sa partnerom. Ne verujete u bajke i smetaju vam parovi koji preterano pokazuju emocije pred drugima. Navikli ste već jedno na drugo, pa ne razmišljate da eventualno promenite partnera.

NAJVIŠE ODGOVORA POD V

Šta radim u ovoj vezi?

Strast je davno nestala, više se i ne sećate kako je biti zaljubljen, a možda niklada niste ni bili. Ne razmišljate o vezi, sa partnerom funkcionišete po ustaljenom scenariju, zna se šta ko šta radi i koje obaveze ima. Svesni ste da "to nije to", možda nikada nije ni bilo. Često vam prolazi kroz glavu da bi trebalo možda da se rastanete, ali to komplikuje život na koji ste navikli. Ipak, spremni ste i na to ako se pojavi osoba koja će vas pokrenuti i za kojom ćete "izgubiti glavu".

Hrono ishrana: Obroci po satnici za vitkost

Gojenje ne zavisi samo od onoga šta jedemo, već i od toga kada jedemo, osnovni je princip hrono ishrane. Ključ mršavljenja po ovoj ishrani leži u pažljivom kombinovanju određenih vrsta namirnica kao i po vremenu tokom dana kada ćemo ih unositi.

Prema tvrdnjama dr Alain Delabosa, autora hrono ishrane, u zavisnosti od doba dana kad unosimo hranu, ona se drugačije razgrađuje u tijelu. Da li će se hrana pretvoriti u salo ili energiju, zavisi prvenstveno od toga kada smo je konzumirali. Ako pravilno rasporedimo obroke, kalorije će se „pametno“ trošiti, a mi ćemo topiti kilograme.

Jelovnik hrono dijete se sastoji od tri glavna obroka – doručka, ručka i večere, i popodnevne užine. Između nije dozvoljeno grickanje, čak ni voće.

Optimalan razmak između obroka je tri do četiri sata, a dobro je što nema brojanja kalorija, niti ograničavanja količine. Dovoljno je da prestanete da jedete kada ste siti.

KAKO RASPOREDITI OBROKE

DORUČAK DO 9 SATI

Prvi vrhunac lučenja kortizola je dva sata poslije buđenja. Insulin se podiže i tad je najbolje jesti složene ugljene hidrate (integralne žitarice) i namirnice životinjskog porijekla, jer naše tijelo luči dovoljno enzima koji razgrađuju masti i proteine. Doručak nikako ne smije da se preskače, poželjno je čak da bude obilan.

Jedite tostirani crni hlieb, šunku, sireve, proju, pite, picu, kiselo mlijeko, puter, jaja. Sve je dopušteno osim šećera i voća, jer se suviše brzo razgrađuju.

RUČAK IZMEĐU 13 I 14 ČASOVA

Četiri sata poslije doručka je drugi kortizolski vrhunac, u to vrijeme se luče enzimi koji prerađuju proteine. Ručak treba da se bazira na namirnicama bogatim proteinima: juneće šnicle, ćuretina, piletina, riba, jaja. Uz ovakva jela može se jesti povrće, najbolje bareno ili kao svježa salata. Dva puta sedmično može se kao ručak uzeti obrok s ugljenim hidratima, ali u tom slučaju treba izbaciti proteine.

UŽINA IZMEĐU 16 I 18 ČASOVA

Treći vrhunac lučenja kortizola je tada dosta slabiji, nivo insulina je nizak, a glukoza se pretvara u glikogen, koji će tijelo iskoristiti kao energiju i neće ga pretvoriti u masne naslage. Zato za užinu smijete da pojedete parče kolača, 30 g crne čokolade, med, voće (s niskim glikemijskim indeksom) ili namirnice bogate biljnim mastima – orasi, puter od kikirikija, masline.

VEČERA – NAJMANJE 2 SATA PRIJE SPAVANJA

Naše tijelo u večernjim satima gotovo da više ne luči nikakve enzime, pa zbog toga večera treba da bude što je moguće laganija. Treba jesti hranu koja će zasititi, a nije bogata mastima i ugljenim hidratima. Riba i nemasna salata su najbolji izbor. Paradajz, crvene paprike i pečurke su takođe dozvoljene, ali ne i grašak i skrobno povrće.

PRIMJER JELOVNIKA

DORUČAK – 2 kuhana jajeta, prepečen tost s 1/2 kašičice putera, 30 g sira po izboru.

Ako osjetite glad, 2 sata poslije doručka možete da popijete čašu cijeđenog soka od narandže

RUČAK – proteinska opcija: 200 g pečene posne govedine, 60 g kuhanog graška, porcija svježe salate, šolja čaja po izboru

RUČAK – ugljenohidratna opcija: 200 g kuhane tjestenine prelivene paradajz sosom, zelena salata začinjena s malo limunovog soka (izabrati jednu od dvije ponuđene opcije).

UŽINA – 30 g čokolade ili parče kolača ili nekog drugog slatkiša, ili voće.

VEČERA – 200 g morske ribe pečene u foliji, miješana salata (zelena salata, paradajz, paprike)

PREDNOSTI HRONO DIJETE

Jelovnik u ovoj dijeti je zdrav i nutritivno bogat. Iako zahtijeva malo planiranja, u ovoj dijeti nema gladovanja, kao ni jo-jo efekta, koji prati većinu dijeta. Dosta osoba koje su se pridržavale ovakve ishrane regulisalo je šećer u krvi, nivo holesterola i triglicerida.




Izvor: novosti.rs

Zimska salata s hrskavim krumpirom i potočarkom

Dosta vam je prejedanja? Ona je ova salata upravo ono što vam treba!

Pronašli smo sjajan način kako iskoristiti ostatke pečenog mesa i krumpira, a da sve zajedno čini jednu ukusnu zimsku salatu radi koje nećete osjećati grižnju savjesti. Meso koje možete koristiti je u principu bilo koje koje vam je ostalo - pečena purica, pečeno pile ili odojak. Sve kombinacije su otvorene i ovisno o tome što imate kod kuće, možete iskoristiti. Uz dodatak potočarke, ova salata pretvara se u zdrav i ukusan obrok.



Sastojci:

* 1 luk, tanko narezan

* 1 limun, ocijeđen

* 40 ml maslinovog ulja

* Ulje za prženje

* 200 g pečenog krumpira, narezanog na kockice

* Prstohvat papra cayenne

* 300 g pečenog mesa, sitno narezanog (piletina, purica, odojak)

* glavica crvene cikorije

* 100 g potočarke

* 1 jabuka, oguljena, očišćena od koštica i narezana na tanke ploškice

* 30 g prženih oraha, badema ili lješnjaka; krupno narezanih

* Prstohvat šećera





Priprema:

1. U manjoj posudi pomiješati luk i  poprskati ga maslinovim uljem te sa pola soka od limuna

2. Zagrijati neprianjajuću posudu i pokapati ju s malo ulja te popržiti krumpir - dok ne postane  hrskav; posipati ga s malo papra i posoliti

3. U većoj posudi pomiješati meso, cikoriju i potočarku te dodati jabuku i orahe; posoliti/popapriti i staviti malo šećera

4. Staviti preostalo maslinovo ulje, mješavinu s lukom, dodati ostatak soka od limuna i pečeni krumpir te sve lagano promiješati


I to je to! Ukusni ručak je gotov!



http://gastro.24sata.hr/

Odgoj: Pusti me na miru, ljutim se!

Ne možete vjerovati da to vaše malo, slatko i dobro dijete može toliko vrištati, gristi i lupati po najdražem komadu vašeg namještaja i sve to zato što ste se javili na mobitel, a niste poslušali što vam je htjelo reći. E pa, dragi roditelji, to se zove ljutnja. Ona je kod klinaca i klinceza ista kao i kod velikih, ali uzmite u obzir da oni imaju više snage, pa je ljutnja i glasnija


Već kao bebe vaši mališani dobro vam znaju pokazati kada su ljuti, kao dvogodišnjaci postaju frustrirani kada nešto ne mogu napraviti kako žele ili kada nešto nije po njihovom. Tada je frustracija pravi povod za ljutnju koju će neki klinci obznaniti jasno i glasno, dok će oni mirnije prirode to nekako prebroditi u sebi.

Ljutnju nemojte poticati već pokušajte pronaći način kako je zaustaviti, jer lako je moguće da mlađi ili stariji brat uoče da će se njihova sestra jako razljutiti ako joj uzmu njenog šarenog ponija, a dreka i vika po kući njih će nasmijati do suza, dok će vama potrgati živce.

Kod male djece takvom ljutitom ponašanju treba odmah stati na kraj, dok sa starijima treba razgovarati, objasniti im da je ljutnja normalna stvar te im pomoći da nauče nositi se s njom.

Vaš je zadatak da im objasnite da nećete dopustiti vikanje, lupanje i pljuvanje dok su ljuti, ali dok im to govorite budite smireni, jer kakve koristi od svega ako im govorite jedno, a pokazujete drugo!

Pričajte s njim, neka vam pokuša objasniti kako se osjeća i šta ga je tačno naljutilo. Tu ćete morati igrati igru povuci-potegni, ali ne kaže se uzalud „strpljen, spašen“. Ne dopuštajte da njihova ljutnja razljuti vas, smireno probajte stvari vratiti u normalu.

I nikada se nemojte smijati vašem ljutitom djetetu, oni bi to mogli shvatiti kao dobar način zabave, a to je upravo suprotno od onoga što želite, zar ne?


Preduhitrite ljutnju!

Razni ispadi bijesa u parku ili supermarketu nisu baš zgodni, pogotovo kada se pored vas nađu tri gospođe „čije dijete to nikada ne bi napravilo“. Najbolji savjet je da pokušate pronaći povode takvom ponašanju, kod manje djece to mogu biti umor i glad, a i dugi shopping zna biti jedan od uzroka. Djeci je to jednostavno dosadno!


Skretanje pažnje

Pokušajte i s taktikom skretanja pažnje kada vidite da nadolazi provala bijesa, kod starije djece takve stvari obavezno treba rješavati razgovorom. Kazne i deranje obično proizvedu skroz suprotne rezultate.




http://bebeimame.ba/

Korijen ove biljke učinkovitiji je od kemoterapije

Znanstvenici su otkrili da korijen ove biljke djeluje bolje i od kemoterapije jer ona ubija sve stanice, a korijen maslačka samo one zahvaćene karcinomom.


Ova nepravedno zapostavljena biljka, često smatrana korovom, obiluje ljekovitim svojstvima, a potrebno ju je brati na čistim obroncima, daleko od prometa. Naše bake spravljale su sirupe od cvjetova maslačka znajući da sadrži mnoge ljekovite supstance. No, ono što je manje poznato jest da korijen maslačka pomaže oboljelima od raka. Znanstvenici su otkrili da korijen ove biljke djeluje bolje i od kemoterapije jer ona ubija sve stanice, a korijen maslačka samo one zahvaćene karcinomom.


Uz to, posjeduje diuretska svojstva, potiče izlučivanje žuči, čisti jetru i koristi kod alergija. Odličan saveznik je i za smanjenje kolesterola, a bogat je vitaminima i mineralima poput željeza, kalcija, folne kiseline i magnezija. Sadrži i vitamin K te vitamin A.


Na Sveučilištu Windsor u Kanadi provedeno je istraživanje na Odsjeku za kemiju i biokemiju, a rezultati ulijevaju novu nadu svima oboljelima od ove teške bolest. Naime, došli su do zaključka da korijen maslačka ubija stanice zahvaćene karcinomom. Još jedna korisna spoznaja je i ta da nema nikakav štetan učinak na ostale stanice u našem organizmu.


Čaj maslačka djeluje na zahvaćene stanice tako da se one unutar 48 sati doslovno raspadaju, a za to vrijeme zdrave stanice ostaju neokrznute, utvrdilo je ovo istraživanje. Kontinuirani tretman korijenom maslačka može uništiti većinu rakom zahvaćenih stanica kod oboljelih, a zbog neočekivanih rezultata istraživači nastavljaju s istraživanjem ove čudesne biljke.


John di Carlo, 72-godišnjak je koji se osobno uvjerio u ljekovitost maslačka. Prošao je intenzivne i agresivne tretmane kemoterapije, a na liječenju proveo pune tri godine prije nego što su ga liječnici pustili kući da sa svojim najbližima provede posljednje dane. S obzirom na to da su liječnici imali sve manje alternativa u pronalasku rješenja u borbi protiv njegove bolesti predložili su mu da pije čaj od korijena maslačka, a nakon samo četiri mjeseca doživio je remisiju bolesti.

Biopsija jetre – zašto i kako se radi

Biopsija jetre je dijagnostička metoda kojom se mikroskopskim pregledom uzorka tkiva otkrivaju potencijalne bolesti ili potvrđuje sumnja na njih. Biopsija je izuzetno korisna u otkrivanju tuberkuloze ili drugih granulomatoznih infekcija te u razjašnjavanju komplikacija nakon transplatacije jetre. Biopsija jetre je primarni izvor za stjecanje znanja u jetrenoj patologiji, najvažnija metoda za razne oblike stupnjevanja kroničnog oboljenja jetre.


Kada se radi biopsija jetre?

U određenih stanja biopsijom jetre se potvrđuju bolesti ili procjenjuje stupanj oštećenja organa kako bi se primijenilo odgovarajuće liječenje ili transplatacija ako je potrebna. Biopsija jetre se radi kod:

* povišenih laboratorijskih vrijednosti jetrenih enzima
* kronične bolesti i upale jetre
* alkoholne bolesti jetre
* ciroze jetre
* intrahepatične kolestaze (prestanka tijeka žuči uslijed oštećenja jetre alkoholom, lijekova ili  infekcijom)
* nealkoholne steatoze (masne bolesti jetre)
* sklerozirajućeg kolangitisa
* hemokromatoze
* sumnje na odbacivanje organa nakon transplatacije jetre
* povećane jetre
* hepatosplenomegalije (istovremenog povećanja jetre i slezene)
* raka jetre
* kroničnog hepatitisa B ili C
* Wilsonove bolesti
* nejasne sistemske bolesti (primjerice neobjašnjiva vrućica, upalna ili granulomatozna bolest)


Kako se pripremiti za biopsiju jetre?

Nekoliko dana prije biopsije potrebno je uraditi testove za zgrušavanje krvi. Tjedan dana prije pretrage potrebno je prestati uzimati lijekove protiv bolova (Andol, Aspirin, Voltaren, Brufen) te lijekove protiv zgrušavanja krvi. Osam sati prije biopsije ne smije se konzumirati ni hrana ni piće. O uzimanju antibiotika potrebno je izvijestiti liječnika.


Kako izgleda biospija jetre?

Pretraga traje oko 20 minuta. Pri tome pacijent treba ležati na leđima s desnom rukom prebačenom iza glave. Zdravstveni radnik će označiti mjesto biopsije ispod desnog rebrenog luka, dezinficirati područje i anestezirati ga. Liječnik specijalist će zatim specijalnu iglu uvesti u anestezirano područje i uzeti maleni uzorak tkiva. Pri tome se ponekad služi ultrazvukom ili CT-om za mjerenje elastičnosti jetre. Pacijent treba biti miran i zadržati dah na 5 do 10 sekundi za vrijeme uzimanja tkiva. Moguće je osjetiti kratkotrajnu bol koja se može proširiti prema desnom ramenu.




Što nakon biopsije jetre?

Na mjesto uboda stavlja se zavoj, a pacijent ostaje još desetak minuta ležati na desnom boku. Kod kuće potrebno se odmarati i mirovati narednih 8 do 12 sati. Ako je potrebno, od liječnika se mogu zatražiti lijekovi protiv bolova, ali nikako ih se ne smije uzimati na svoju ruku.


Gdje se izvodi pretraga?

Pretraga se izvodi isključivo u bolničkim ustanovama.Nalazi se čekaju jedan ili dva tjedna.

Moguće komplikacije

U manje od 1% slučajeva dolazi do laganog krvarenja iz mjesta uboda. Još rjeđe se javljaju oštećenja organa u blizini jetre (bubreg, žučni mjehur, pluća ili crijevo). Vrlo rijetko može doći do upale potrbušice, a rizik od smrti manji je od 0,1%. U slučaju bilo kakvih sumnji na ove probleme potrebno je odmah i bez odgađanja zatražiti liječničku pomoć.

Zbogom pelene!

Nijedno dijete nije isto, pa se tako ne može primijeniti ni jedinstvena formula odvikavanja od pelena. Uz nekoliko savjeta, pokušajte često frustrirajuće iskustvo pretvoriti u ugodno.



1. Ne počinjite prerano

Više je razloga zašto ne treba početi prerano s odvikavanjem djeteta od pelena. Jedan od njih je taj što bi proces mogao trajati duže nego što je potrebno, i razvući se na više mjeseci.

2. Budite pozitivni

… čak i kada dijete radi greške i napravi ''nered'' po tepihu ili u odjeći. Negativna bi reakcija mogla dovesti do opstipacije, jer će dijete početi zadržavati stolicu.

3. Strah

Dijete možda odbija sjesti na kahlicu jer je se boji. Pokušajte s drugačijim oblikom kahlice, različitim nastavcima za WC ili jednostavno odlazak na WC učinite zabavnim.

4. Higijena

Kada dijete počnete odvikavati od pelena, to je idealno vrijeme da mu usadite neke higijenske navike. Pobrinite se da svaki put nakon sjedanja na kahlicu opere ruke. Pretvorite to u zabavu. Djeca se vole igrati vodom, pa ako dijete obavi nuždu na kahlici, dopustite mu za nagradu da nekoliko minuta, dok pere rukice, uživa u igranju vodom.

5. Nagrade

Kada dijete obavi nuždu na kahlici, nagradite ga što je učinilo ''pravu stvar''. Isto vrijedi i za svaku najavu da treba kakati ili piškiti – dajte mu nešto u čemu uživa.

6. Budite dosljedni

To je zlatno pravilo svih odgojnih mjera, pa je tako i u ovom slučaju. Ako idete na put, ponesite sa sobom dječju dasku za WC. Ako idete u kupnju, ne posežite za pelenom. Neka obavi nuždu prije izlaska iz kuće.

7. Dajte djetetu izbor

Ako dopustite djetetu da samo izabere donje rublje koje mu se sviđa, to će shvatiti kao nagradu. Dobro je djetetu dopustiti i da samo izabere kahlicu.

8. Uključite druge

Kada odlučite krenuti s odvikavanjem djeteta od pelena, pobrinite se da i ostali budu uključeni u taj proces. Obavijestite bake, dadilje ili tete u vrtiću. Tako će znati što mogu očekivati i što treba učiniti.

9. Smještaj kahlice

Na početku dopustite djetetu da kahlicu smjesti gdje je njemu najugodnije. No, to ne znači da je trebate staviti ispred televizora, jer će kahlica tako postati sve osim mjesta za obavljanje nužde. Kada se dijete na nju navikne, stavite je u kupaonicu.

10. Ispitujte

Dijete stalno ispitujte treba li na "tutu". Kad i sebi već dosadite s ispitivanjem, pitajte opet. Pitajte prije jela, poslije jela, prije izlaska iz kuće i nakon povratka u kuću. Stalno.




http://www.pitajmamu.hr/

Recept za zdravi kruh bez glutena

Pšenični kruh već je dugo pod povećalom svih nutricionista zbog loših utjecaja na naš organizam. No, mnogi se ni ne pitaju što je to loše kod kruha jer jednostavno je teško odoljeti njegovom mirisu i okusu.

Činjenice kažu da kruh ima izuzetno visoku razinu ugljikohidrata i može naglo povećati razinu šećera u krvi. Škrob iz kruha se vrlo lako probavlja i jako brzo dođe u obliku glukoze u naš krvožilni sustav. Čak i kruh koji je napravljen iz cjelovitih žitarica može povećati razinu glukoze u krvi brže nego neke čokoladne pločice. No, kako se razina glukoze u krvi naglo poveća, na isti način se i naglo smanji, što uzrokuje da brzo nakon što jedemo kruh postanemo iznova gladni.

Drugi problem kojeg nije svjesna većina populacije jest da kruh sadrži visok udio glutena – tvari zahvaljujući kojoj je tijesto od kojeg se kruh radi elastično. No, značajan dio populacije ne zna da su i sami osjetljivi na gluten. Nakon konzumacije glutena, kod pojedinaca koji su osjetljivi, doći će do reakcije organizma pri kojoj će imunološki sustav u našem probavnom sustavu napasti molekule glutena.

Pokazano je da i kod ljudi koji nemaju celijakiju, gluten može oštetiti probavni sustav, uzrokovati bolove, napuhnutost i probavne smetnje, ali i umor (celijakija je bolest nepodnošljivosti organizma na gluten).

Kada dođe do oštećenja crijevnih resica tada naša crijeva nisu sposobna upijati sve potrebne nutrijente. Kako bi i sami provjerili jeste li jedni od onih kojima gluten uzrokuje probleme, najbolje je probati 30-dnevnu eliminacijsku dijetu u kojoj ćete potpuno izbaciti gluten iz prehrane. Nakon 30 dana treba ponovo uvesti prehranu s glutenom te vidjeti kako se osjećate.

Pored svega, kruh ima veoma nisku razinu bitnih nutrijenata. A čemu jesti nešto od čega nemamo neku dobrobit? No, istovremeno, zašto bi se odrekli jedenja kruha?


Iz tog razloga, tu je recept za kruh koji ćete možda na početku čitati u nevjerici, no kad ga probate, bit ćete oduševljeni. U njemu nema brašna, a glavni sastojci koji povezuju smjesu zajedno su psyllium ljusice i samljevene sjemenke lana. Nakon recepta možete pročitati i dobrobiti svih sastojaka od kojih se ovaj kruh sastoji.

Ono što je sigurno da pri pripremi ovog kruha nema nereda i on zahtjeva svega 10 minuta vašeg vremena. Može ga se i narezati na šnite i zamrznuti, a bit će odličan kao prilog uz jelo ili užina. Recept je tu da otprilike vidite omjer sastojaka, no doista možete kombinirati prema željama i mogućnostima. Jedini nezamjenjiv sastojak je psyllium.

Sastojci za pripremu

1 šalica sjemenki suncokreta
1/2 čaše sjemenki bundeve
1/2 čaše sezama
1 i 1/2 čaša zobenih pahuljica
3 žlice samljevenih sjemenki lana
šaka oraha, badema, lješnjaka
3 žličice psyllium praha (ako se stavljaju ljuskice, tada staviti 4 žličice)
2/3 žlice himalajske soli
2 čaše vode
(opcionalno 2-3 žlice rastopljenog kokosovog ulja ili maslaca)

Priprema

Za početak sjemenke lana usitnimo do brašnaste strukture.

Potom ubacimo sjemenke bundeve, suncokreta, te orahe, bademe i lješnjake u sjeckalicu te vrlo kratko ih usitnimo. To se može također raditi i nožem, no sjeckalica ipak ubrzava cijeli proces.

Zatim pomiješamo sve suhe sastojke u jednoj posudi. Ukoliko imate silikonski kalup za pečenje kruha, možete odmah sve sastojke miješati u njemu.

U suhu smjesu dodamo 1 čašu vode (i maslac ili ulje, ako se odlučite za to). Potom smjesi postepeno dodajemo ostatak vode i miješamo. Smjesa mora biti mekana, no istovremeno kompaktna i čvrsta.

Ako ste radili u silikonskom kalupu, tada sve što morate je zagladiti smjesu, pokriti ju s krpom i ostaviti da odstoji par sati kako bi sve omekšalo. Ako niste radili u silikonskom kalupu, tada jednostavno smjesu pokrijete i ostavite da odstoji u posudi bar 2 sata ili preko noći. Ovo radimo kako bi sjemenke omekšale i kako bi se mogli iskoristiti svi dobri nutrijenti iz njih. Prije pečenja treba smjesu premjestiti u kalup za kruh koji je obložen papirom za pečenje te ju također zagladiti.




http://www.krenizdravo.rtl.hr/prehrana/zdravi-recepti/recept-za-zdravi-kruh-bez-glutena

Cista na jajnicima – simptomi, vrste, liječenje

Ciste na jajnicima su šupljine s vrlo tankom stjenkom, ispunjene tekućim sadržajem, koje se nalaze unutar jajnika. Vrlo su česta pojava, te je gotovo svaka žena imala ili će imati u životu barem jednu cistu na jajniku. Mogu se javiti na jednom ili oba jajnika. Uobičajeno ne rastu razmnožavanjem stanica već nagomilavanjem tekućine. 95% cisti je dobroćudno.

Ciste na jajnicima – uzrok nastanka i vrste cista

Premda ciste mogu nastati kao odgovor na hormonalnu neravnotežu i stres, najčešći uzrok nastanka jedne ciste je izostanak pucanja folikule kod ovulacije tzv. folikularna cista. Kako su ove ciste dio procesa ovulacije one se nazivaju i funkcionalne ciste. U funkcionalne ciste još spadaju u lutealne i hemoragične ciste.

Osim funkcionalnih cisti postoje i nefunkconalne ciste jajnika kao što su dobroćudne neoplastične ciste, endometrioidne (krvave ciste) i inkluzijske ciste.

Funkcionalne ciste (vodene ciste) su dobroćudne formacije uzrokovanje poremećajem u funkciji jajnika. Dijele se na:

* Folikularne ciste koje nastaju uslijed izostanka pucanja folikula za vrijeme ovulacije. Mogu narasti do 6-7 cm i ponekad izazvati bolove i pritisak u donjem dijelu trbuha. Obično se povlače same od sebe kroz 4-6 mjeseci  i rijetko zahtijevaju operativni zahvat.

* Lutealne ciste koje nastaje nakon oslobađanja jajašca iz folikule tijekom ovulacije. Mogu narasti do 10 cm.

* Hemoragične ciste koje nastaje ukoliko prilikom ovulacije i pucanja folikula dolazi do snažnijeg krvarenja u šupljinu folikula.

Nefunkcionalne ciste nastaju zbog endometrioze, poremećaja u kojem tkivo koje normalno oblaže unutrašnjost maternice, raste izvan nje. Dijele se na:

* Krvave ciste koje su najčešće ispunjenje krvlju i mogu narasti do 20 cm. Mogu biti uzrok neplodnosti.

* Dobroćudne ciste koje nastaju razmnožavanjem stanica jajnika i nisu povezane s ovulacijom.

* Inkluzijske ciste na jajniku nastaju u ožiljcima jajnika od prethodnih ovulacija. Mogu narasti do veličine oraha.

Simptomi

Najčešće ne postoje simptomi koji upućuju na postojanje ciste na jajnicima. Ciste se utvrđuju redovitim ginekološkim pregledom.

Kod nekih žena može se javiti bol koja može varirati od blagog pritiska pa sve do oštre boli (probadanja “nožem”). Ostali simptomi su: bol kod odnosa, osjećaj punoće u zdjelici i poremećaj ciklusa.

Opasnost kod ciste na jajnicima je torzija, stanje kad se cista uslijed naglog pokreta ili fizičkog napora zavrne oko svoje peteljke i prekine si dotok krvi što izaziva naglu i oštru bol. Ukoliko se cista sama ne odvrne potreban je hitan intervencijski zahvat.

Liječenje

Funkcionalne ciste u većini slučajeva ne zahtjevaju liječenje jer prolaze same kroz period od par mjeseci. Ukoliko se tijekom par mjeseci ne smanjuju i nema promjena u njihovom izgledu preporuča se kirurško odstranjivanje. Operativni zahtjevi koriste se u slučajevima funkcionalnih cisti koje su veće od 6 cm,  dobroćudnih tumorskih cisti i kod sumnje na zloćudne ciste. Većina cista jajnika ne prelazi u karcinom. Ciste s potencijalom nastanka u rak javljaju se u žena starijih od 50 godina.



http://www.krenizdravo.rtl.hr/

Zaustavite starenje kože uz prirodnu aromakozmetiku

Prirodnom aromakozmetikom možemo jak  utjecati na stanje kože i pomladiti ju za par godina. Ipak za to (ili neki veći pomak kotača unatrag) bitno je kakav stav imamo prema starenju.

Mahnito proučavanje bora na licu sa ogledalom koje povećava 10x stvara namrgođeno lice koje nikome nije milo. Debeli sloj pudera za koji se uvjeravamo da ga samo mi vidimo stvara dojam loše fasade i slabog samopouzdanja, a niti to nije nikome milo.

U cijeloj priči oko starenja bitno je shvatiti da je starenje potpuno prirodan proces koji ne bi smio u svojoj biti (oko vanjskog izgleda) imati neke toliko negativne konotacije koliko nas u to farmaceutska industrija (svojim kremama, pomadama, bojama za kosu i čudotvornim dodacima prehrani) pokušava uvjeriti.

Starenje je zapravo prirodan proces u kojem se naše tijelo mijenja. Dakle i starenje kože, nastajanje bora, trebamo prihvatiti kao normalnu pojavu u životu čovjeka. Tehnički gledano dešava se zato jer s vremenom stanice kože izgube sposobnost pohranjivanja dostatne količine vode, time koža postaje sve tanja i gubi elastičnost, ali i mogućnost prijenosa hranjivih tvari iz unutrašnjosti tijela zbog čega se javljaju bore.

Prirodna kozmetika je prepuna hranjivih tvari koje direktno apliciramo na kožu i zato je njen efekt tako brz i očit. Koža kao da procvate od sreće.

Tretiranjem raznim industrijskim preparatima prepunim sintetskih, agresivnih supstanci, ne samo što oštećujemo kožu, već joj i ograničavamo mogućnost da razvije vlastitu sposobnost prilagodbe i razvijajući time i svoje obrambene potencijale kao nastavak imunološkoga sustava.

Kozmetička industrija starenje sve češće prikazuje kao bolest. Naravno osjetljivi smo na bolest, u našoj podsvijesti bolest je nešto što se mora pokušati sanirati, izliječiti, moramo reagirati na bolest. Zar ne? I onda nam servira razne sintetičke pripravke za tretiranje te “bolesti”. Razni farmaceutski preparati prikazuju trenutan i površinski učinak, ali njihov dugoročan učinak je štetan zbog lošega utjecaja na zdravlje cijeloga organizma.

Po nekim istraživanjima farmaceutske kreme protiv starenja koje zatežu kožu, mogu uzrokovati promjene u tijelu koje idu prema karcinomima. Jedan je od sastojaka tih krema alfa-hidroksilna kiselina koja oštećuje rožnati sloj kože i tako je čini osjetljivom na sunce i vanjske toksine. Nakon korištenja takvih krema dodatno se još treba zaštiti od sunca čije bi djelovanje moglo prouzročiti nejednaku pigmentaciju, staračke pjege i ponovno nastajanje bora. Koža oštećena farmaceutskim preparatima, slaba jetra, hrana puna konzervansa i aditiva siguran su recept za bore i kožne alergije.

Često se za starenje krivi sunce (bore, alergije na sunce), ali ono nije neprijatelj naše kože. Sunce je dio nas i bez njega ne bismo mogli živjeti. Tijelo (pa tako i koža) doživljava ga kao hranu, prijatelja i dio sebe. Fama oko opće paranoje kada dvije, tri sunčeve zrake padnu na našu kožu je potpuna bedastoća. Treba se redovito i umjereno izlagati sunčevoj svjetlosti i koža će se (ali i cijelo tijelo, a pogotovo psiha) preporoditi.

U prirodnoj kozmetici fizičke “znakove” starenja tretirat ćemo prvenstveno kvalitetnim hladno prešanim uljima punim vitamina, minerala i nezasićenih masnih kiselina kao što su ulje boražine, ploda divlje ruže, sjemenki nara, pšeničnih klica, konoplje, argana i dr.

Sljedeća komponenta koju ne smijemo zaboraviti je voda, tj. u kontekstu prirodne kozmetike hidrolati, a djelovanjem na znakove starenja možemo utjecati hidrolatima smilja, bušina, ruže, hamamelisa i dr.

Ako baš želimo možemo dodatno obogatiti naše pripravke raznim biljnim ekstraktima liposomima, ceramidima, vitaminima, ekstraktima raznih algi i aktivnih biljnih komponenata, ali sve je to cijela jedna priča koja onda ide prema tragu priče farmaceutskih krema.

Dodavanjem razbijenih biljnih molekula i velikim “nakrcavanjem” krema različitim dodacima zaboravljamo osnovu prirodne kozmetike, a to je:

* Starenje nije bolest nego najprirodniji dio jedne cjeline koja se zove život;

* Psihička stabilnost, sreća i mir kroz osmijeh brišu svojim svijetlom sve bore s lica.Također treba se sjetiti da je česta veza alergijskih reakcija, promjena boje, akni i ekcema s psihičkim disbalansima, napetostima. Glavni preduvjet zdravlju kože, i cijeloga organizma leži u našoj psihi i prihvaćanju prirodnih procesa koji se ne mogu i ne daju korigirati agresivnim intervencijama.

http://www.krenizdravo.rtl.hr/

Koje su štetne hemikalije u proizvodima za negu beba?

Vaša beba miriše još lepše nakon kupke, ali dok joj perete mekanu kosicu, sapunjate bucmaste
ručice i nožice pa kasnije na njih nanosite kremicu, moguće je da svoje najdraže izlažete otrovnim hemikalijama. Sve je više studija koje otrovne hemikalije iz kozmetičkih proizvoda za higijenu i negu povezuju sa raznim oboljenjima kao što su rak, autizam, poteškoće u učenju, neplodnost, alergijske reakcije, iritacije kože i mnogim drugim.

Mediji u  svetu već su pisali o slučaju Johnson's baby šampona na čijoj ambalaži stoji "nežan za oči kao čista voda", a ispalo je da nije tako blagotvoran kako marketing tvrdi. Godine 2009. kampanja za sigurnu kozmetiku, Save Cosmetics, otkrila je i dokazala da je ovaj baby šampon sadržavao dva hemijska spoja koja se svrstavaju u karcinogenu kategoriju III. To su: 1,4-dioksan koji se dodaje radi stvaranja pene i sapunice kao i kvaternij 15, konzervans koji uništava bakterije otpuštanjem formaldehida. Tokom poslednjeg testiranja prošlog oktobra širom SAD-a, Johson's baby šampon i dalje je sadržavao ove hemijske spojeve.

Spojevi koji izazivaju posebnu zabrinutost u medicinskoj zajednici, među stručnjacima za okolinu generalno su - ftalati. Radi se o grupi hemikalija koje još nazivaju "endokrini disruptori", s obzirom na to da remete hormonalni balans u telu pa i da mogu izazvati mnoge negativne zdravstvene posledice, posebno u osetljivim životnim razdobljima - kod novorođenčadi i dece u pubertetu.

"Ftalati utiču na reproduktivnu funkcionalnost organizma, jer smanjuju razine spolnih hormona koji su ključni za razvoj i funkcioniranje polnih organa", kazala je Lisa Archer, direktorka kampanje za sigurnu kozmetiku i fondacije za borbu protiv raka dojke. "Naš hormonalni sistem vrlo je suptilno i fino uštiman, a kada poremetimo taj sistem, možemo imati ozbiljne probleme".

Mnoge organizacije za zaštitu javnog zdravlja krive upravo ftalate iz kozmetičkih proizvoda za pojavu preuranjenog puberteta kod devojčica i dečaka, za neplodnost, rak dojki i testisa, sve veću feminiziranost muškaraca i mnoge druge probleme.

Kako otrovni hemijski spojevi utiču na zdravlje beba?

Kako smo već spomenuli, bebe su posebno ranjive kad su u pitanju štetni hemijski spojevi. Prema studiji objavljenoj u stručnom časopisu Pediatrics, čak 81% beba imalo je (pre)visoki nivo ftalata u organizmu nakon korišćenja najpoznatijih marki baby šampona, losiona i pudera. Što su većem broju kozmetičkih proizvoda bile izložene, bebe su imale i veći postotak ftalata u organizmu.

"Njihov imunitet tek se razvija. Otrovni hemijski spojevi imaju mnogo veći uticaj na njih nego na nas odrasle", kaže Lisa Archer.

Kad su deca u pitanju, ftalati se navode i kao mogući uzročnici autizma i poteškoća u učenju, neplodnosti u kasnijoj dobi, pa čak i gojaznosti (prema najnovijoj studiji Children's Environmental Health Centera iz New York City-a).

Nadalje, još jedna grupa zabrinjavajućih hemijskih spojeva koji se dodaju kozmetici za bebe i decu su - parabeni. To su takođe konzervansi koji se dodaju većini proizvoda na bazi vode, a s ciljem da se spreči razvoj bakterija. Kao i ftalati, parabeni su hormonski disruptori, oni oponašaju estrogen u organizmu pa ih povezuju s pojavom raka dojke i reproduktivnim problemima.


Ne verujte "prirodnim mirisima"

Gotovo svaki kozmetički proizvod na spisku sastojaka ima i parfem (parfum/fragrance). Ono što doživljavamo kao prirodni miris, na primer, kreme od kokosa, zapravo je umetni miris ili parfem. Iza naziva parfum/fragrance proizvođači često skrivaju mnoge alergene, sintetičke maske i razne hemikalije, uključujući ftalate.

"Deklaracije su stavljene na proizvode da nas informišu, ali često iz njih zapravo ništa ne saznajemo", kazala je Margie Kelly, pravna savetnica organizacije Healthy Child Healthy World. "Na pakovanju piše parfem, a mi znamo da je to lepše ime za ftalate", dodaje Margie Kelly.


Potrebne su zakonske regulative

U SAD-u roditelji se sve češće organizuju u razne inicijative i udruženja protiv multinacionalnih kompanija koje podvaljuju štetne proizvode njima i njihovoj djeci. Osim edukativnih akcija, rade i na promeni zakonodavnih okvira, odnosno vrše pritisak da se problemi regulišu zakonom. Problem u SAD-u je što federalna agencija za nadzor hrane i lijekova (FDA) nema nikakav autoritet nad kontrolom proizvodnje kozmetičkih proizvoda. To pitanje reguliše takozvani Cosmetic Ingredient Review Panel koji su osnovali i kojim upravljaju upravo proizvođači kozmetičkih proizvoda i ljudi iz te industrije. Ideja je da se oni međusobno sami regulišu i nadziru. Grupacija je osnovana pre 33 godine, ali ništa ne radi, odnosno radi premalo. U tih 33 godine, ispitali su samo 20% od čak 12.500 hemijskih spojeva koji se koriste u kozmetičkoj industriji.

Zašto bi nama to trebalo biti važno? Zato što iste te kompanije svoje proizvode prodaju i na našima prostorima.
U Europskoj uniji zabranjeno je oko 1100 hemijskih spojeva u kozmetičkim proizvodima, a najviše oni koji se povezuju sa pojavom raka i reproduktivnih problema. Istovremeno, SAD su ih zabranile svega osam. Kako kažu aktivisti: "Amerika je divlji zapad upotrebe hemikalija."


Šta roditelji mogu učiniti? Kako zaštiti bebe?

Najbolje je koristiti što manje kozmetičkih proizvoda. Bebe same po sebi imaju neodoljiv miris i ne treba ih puno lickati iz čiste navike. Iako su prilično skupi, pokušajte kupovati organske proizvode. Mnogi na sebi već imaju vrlo jasno istaknuto "Paraben Free", odnosno "bez parabena". Najbolji izbor su i svi proizvodi koji nemaju ubačeni parfem. Ukoliko je na proizvodu istaknuto da je bez mirisa dobijenih iz ftalata, na proizvodu bi trebalo pisati iz kojih je sastojaka miris izolovan (npr. iz eteričnih ulja).

Izbjegavajte proizvode koji u sastavu imaju kvaternij 15 ili sastojke koji počinju na slova PEG ili završavaju na slova ETH. Za guzu i protiv pelenskog osipa koristite kremicu koja ne sadrži cink oksid, već neka vaš izbor budu kremice na bazi minerala. Isto važi i za kremice za sunčanje. Izbjegavajte one koje u sebi sadrže titanium dioksid ili cink oksid.

Ukoliko kupujete prirodne kozmetičke proizvode, proverite dobro datum isteka roka trajanja. S obzirom na to da ne sadrže konzervanse, njihov rok trajanja je kraći. Bolje je uzimati manja pakovanja, pa češće. Takve proizvode držite podalje od izvora toplote, posebno sunca, na hladnim i tamnim mestima.

Ukoliko razumete engleski jezik, posetite stranicu ekološkog udruženja Environmental Working Groups - www.ewg.org, čiji su aktivisti testirali i ocenili oko 74.000 kozmetičkih proizvoda. U njihovoj bazi možete pokušati potražiti pojedini proizvod ukoliko niste sigurni koliko je štetan.



Izvor: Klinfo.hr

KAD SE SUDBINA POIGRA: Imala sam seks sa dva nepoznata muškarca, a onda sam ih srela...

Niikada nisam bila od onih devojaka koje vole da eksperimentišu. Čitavog života sam u dugim vezama, od prve godine srednje, pa je tako bilo i deset godina kasnije. Naravno ne sa istim muškarcem ali sam uvek ulazila iz veze i vezu. Jednostavno sam težila životu bez trzavica.


To veče sam izašla sa drugaricom u kafić u kraju.  Super smo se provodile kada su naišla dva nepoznate dečka. Nikada ih do tada nismo videle. Videvši kako se dobro zabavljamo, pridružili su nam se. I krenulo je, jedna,druga, treća tura i već smo bile i suviše pijane.


U jednom trenutku predložili su nam da promenimo mesto i odemo u neku intimniju atmosferu.

Pristale smo ali se drugarice u poslednjem trenutku predomislila. Ja nisam želela da odustanem. Suviše sam se dobro provodila. Pozdravila sam se sa drugaricom i otišla u nepoznatom pravcu, sa praktično dva nepoznata muškarca.

Predložili su mi da odemo u stan kod jednog od njih. Živeo je sam na Vračaru. Alkohol je učinio svoje, kočnice su otkaze i pristala sam bez mnogo dvoumljenja. NIsam bila iznenađenja kada sam shvatila da ćemo imati trojku. Nije me čak bilo ni sramota.

Seks je bio očajan. Koliko god se trudili da budemo opušteni, jednostavno nije išlo. Jedan od njih dvojice uvek je bio višak, sve je bilo neuigrano i bez strasti i pored toliko alkohola.

Nekako smo akciju priveli kraju uz tenziju, smeh i pomalo srama. Otišla sam, nisu znali ni gde živim ni čime sa bavim

Sedam godina kasnije izašla sam sa mužem u restoran da proslavimo godišnjicu braka. Ušao je je jedan od njih, sa suprugom i dvoje dece. Dobro sam prepoznale te oči, samo me je pogledao značajno i nasmešio se. Nasmešila sam se i ja.




http://www.nadlanu.com/

PIJTE ČAJ OD PERŠUNA: Leči 10 bolesti, a još ćete i smršati! (RECEPT)

Peršun je mediteranska začinska biljka, koja zbog jarko zelenih listova često igra glavnu ulogu u dekoraciji hrane. Međutim, ona nije samo ukras, već prava lekovita biljka vredna pažnje.



Na prvom mestu, peršun je poznat kao biljka koja podstiče izlučivanje tečnosti iz organizma, tako da je veoma korisna za zdravlje bubrega i svih mokraćnih puteva. Dakle, koren peršuna deluje kao diuretik, pa se upotrebljava za lečenje raznih oblika vodene bolesti (prekomerno nakupljanje tečnosti u organizmu).

Tradicionalna medicina čaj od peršuna preporučuje kod artritisa, gihta, bubrežnih problema, za pročišćavanje morkaćnih puteva, ali i za lečenje gastritisa. Pošto se zna da efikasno ispira bakterije iz urinarnog trakta, dobro je došao u slučaju infekcije mokraćnih organa, kao i nakon operacije prostate radi bržeg oporavka. Često ulazi u sastav čajeva za lečenje žutice i drugih komplikacija nastalih usled problema sa jetrom.

Pored toga što podstiče izlučivanje tečnosti, podstiče se i izlučivanje soli u organizmu pa utiče na smanjenje krvnog pritiska. Iz sličnih razloga može pomoći u borbi protiv gojaznosti. Zatim, povećava elastičnost krvnih sudova što umanjuje rizik od nastanka uobičajenih kardiovaskularnih bolesti.

Čaj od peršuna priprema se tako što se koren peršuna (oko 15 grama) nasecka na kockice, ubaci u 2 dl ključale vode i prokuva oko 5 minuta. Cedi se tek posle 15-tak minuta a da bi mogao da ispolji sve svoje lekovite moći potrebno je piti 2-3 šolje u toku dana.


Listovi peršuna su izvrstan izvor C vitamina pa je dobro jesti ih i u svežem obliku. Odlično se uklapaju uz supe, čorbe, bareni krompir i mnoga jela sa mesom. Ovaj zeleniš podstiče varenje, stimuliše izlučivanje otrovnih materija, osvezava dah, tako da efikasno prikriva čak i miris belog luka.


Na kraju evo i jedne zanimljivosti. Neki istoričari tvrde da su stari Rimljani davali peršun svojim gladijatorima pre borbe jer su verovali da ova biljka daje snagu, ubrzava reflekse i izoštrava mentalne sposobnosti, kao što je, na primer, snalažljivost. Grickanje semenki peršuna u to doba bila je uobičajena pojava.




Izvor: priroda-leci-sve.com

Mini Almond Cupcakes Recipe

Cupcakes are in demand nowadays. No matter whether it is summer or winter season, cupcakes are demanded by people, especially kids. Cupcakes are made in various flavors by using different ingredients. Cupcakes made with dry-fruits are generally liked in winter season and today I will share the recipe of Mini Almond Cupcakes. Hopefully you all will like these delicious cupcakes. They are best for dessert buffets and holidays gifts.

Ingredients

For Cupcakes:

* Almond paste = 2 1/2 ounces
* Egg white = 1 large
* Granulated sugar = 1/3 cup
* Canola oil = 2 tablespoon
* 2 % Reduced-fat milk = 1/4 cup
* Baking powder = 1 teaspoon
* Baking spray with flour
* All-purpose flour = 2/3 cup or 3 ounces
* Salt = 1/4 teaspoon
* Softened butter = 1 tablespoon
* Softened 1/3 less-fat cream cheese = 2 ounces
* Vanilla extract : 1/4 teaspoon
* Powdered sugar : 1 cup
* Dash of salt

Preparation

1.  First preheat oven at 350 degree.

2.  For making cupcakes, add granulated sugar and almond paste in bowl. Take a mixer and beat them at a medium pace till the mixture becomes sandy (nearly 2 minutes). Put egg white and keep beating for 1 minute. Now add oil and milk and again beat for 1 minute.

3.  Spoon flour in dry measuring cup. Then level it by using knife. Add salt (1/4 teaspoon), baking powder, and flour while stirring with whisk. Now add almond mixture to flour mixture; beat them at low pace until combined or for 1 minute. Evenly divide batter between 24 miniature muffin cups that are layered with baking spray. Bake them at 350 degree for 8-10 minutes or when they are baked. Cool them inside pan for 5 minutes while keeping them on wire rack. Now remove them and allow to cool.




http://www.healthpedia.us/mini-almond-cupcakes-recipe/

Lemon, Ginger and Turmeric Tea To Detoxify Your Liver

Sometimes the food we eat, is not completely digested by the body and is stored in other parts of the body causing several problems like inflammation, bloating, and sometimes weight gain. And if that food is not properly detoxified, it may affect cardiovascular health, kidney problems, liver dysfunction and even stomach issues. And for this purpose there are hundreds of detox drinks available that can be made easily at home.


The most popular detox drink ingredient is lemon and honey. The benefit of lemon and honey is doubled with turmeric, ginger and with the slight touch of cayenne pepper. This double benefit drink is ideal to clear out the lungs and liver, kidney and food saved in the form of fats in intestines.



Have a look at the ingredients and directions:



Ingredients

* Boiling water: 1 cup
* Fresh lemon juice: 1 tbsp.
* Turmeric: 1 stem
* Ginger: 1 tsp. chopped
* Honey: 1 tsp.
* A pinch of cayenne pepper.


Method

Boil water and add ginger root and let the mixture steep for 1-2 minutes. Then add lemon juice, pepper and honey and drink warm. Consume this drink early in the morning before breakfast and see its wonders.





http://www.healthpedia.us/lemon-ginger-turmeric-tea-detoxify-liver/

Hrononutricija

Specijalno osmišljen način ishrane, poznat kao hrononutricija spada u red najmlađih režima ishrane, uzevši u obzir da je doktor Alen Delabos koji se smatra tvorcem hrononutricije, ova načela prvi put plasirao 1986. godine.

Iako je prošlo više od 20 godina od kada se prvi put čulo za pojam hrononutricija, ona tek od nedavno doživljava ekspanziju u našoj zemlji.

Šta je hrononutricija ?

Vrlo je verovatno da ste čuli za pojam hrononutricija ili hrono ishrana, kako je kod nas obično zovu, pa da vidimo šta je zapravo to. Svi znamo da ima neke veze sa ishranom, a mnogi tvrde da su primenom načela hrononutricije izgubili višak kilograma, koji im se nije vratio.

Ukratko rečeno, hrononutricija podrazumeva da se određena hrana konzumira u određeno doba dana i u određenim kombinacijama, a u skladu sa lučenjem hormona i enzima u organizmu.


Temelj hrononutricije

Temelj ovakvog načina ishrane podrazumeva na prvom mestu unos 3 glavna obroka, stim da se taj unos odvija u periodu između 8 časova ujutru i 8 časova uveče. Takođe, savetuje se da vreme od poslednjeg obroka do odlaska na spavanje ne bude duže od 2 sata, a vreme između obroka treba da bude minimum 3, a idelano je 4 sata.
Nije dozvoljena upotreba nikakvih grickalica između obroka, već samo užina, a zabranjena je upotreba slatkih, gaziranih industrijskih napitaka.

Poželjno je da povrće, poput recimo šargarepe i celera jedete sirovo, a ostalo samo kratko skuvate i to na pari, ako je moguće, jer se tokom procesa kuvanja gube mnogi hranljivi sastojci, a većina povrća se pretvara u običan šećer.
Doručak je ne samo poželjan, već i obavezan. Voće se ni u kom slučaju ne preporučuje konzumirati na prazan želudac, već samo nakon ručka i to najmanje 1 sat po završenom ručku.

Slatko mleko je apsolutno zabranjeno u ishrani koja je bazirana na pravilima hrononutricije, kao i biljna pavlaka i margarin, dok su kiselo mleko i mladi domaći sir dozvoljeni.


Sve skrobne namirnice, poput banana, krompira, graška, testenina i drugih se smeju konzumirati ali samo do 15 časova i samo pravilno kombinovane, što podrazumeva da ih ni u kom slučaju ne treba kombinovati sa namirnicama koje su bogate proteinima. Tako, recimo treba izbaciti iz upotrebe musaku ili lazanje sa mlevenim mesom ili, za našu kuhinju uobičajenu kombinaciju : meso i krompir.

Meso se jede uz bazno povrće i svežu salatu, a bez hleba. Najbolje je meso pripremati na roštilju ili uz minimalan dodatak ulja.

Osnovni principi hrononutricije

Osnovni principi prema kojima se rukovodi hrononutricija podrazumevaju da je doručak obavezan i jedini obrok u kome je moguće unositi sve što vam srce želi. Šalu na stranu, za doručak je dozvoljeno jesti i hleb i kajmak i puter, ali i razne žitarice.

Za ručak je poželjno jesti proteine, bilo biljnog bilo životinjskog porekla i povrće koje je bogato vlaknima i sporim šećerima, poput : tikvica, blitve, karfiola, spanaća, kupusa, prokelja i sličnog.

Večera podrazumeva poslednji obrok pred odlazak na spavanje i preporučuje se tada jesti na primer grilovano ćureće ili pileće belo meso, ribu ili teletinu, uz dodatak sveže salate, koja bi valjalo da je začinjena maslinovim uljem i specijalnim, balzamiko sirćetom.

Što se slatkiša tiče, oni jesu dozvoljeni ali samo u umerenoj količini i to u periodu između 16 i 18 časova, a nikako odmah nakon ručka.

Voće se ne sme jesti ujutru i uveče, ukoliko se pridržavate pravila koja propisuje hrononutricija.


Zaključak

Iako su principi na kojima se bazira hrononutricija zapravo prilično jednostavni za sprovođenje, uvek se radije savetuje konsultovati se sa stručnjakom pre nego što uvedete ovakav režim ishrane. Osnovni razlog za to jeste što vam samo nutricionista može reći koja hrana je pogodna za vas, a koja ne, bez obzira da li ćete se hraniti u skladu sa principima hrononutricije ili ne.

Naravno, možete i sami da pokušate da uvedete ovakav režim ishrane, ali se lako može dogoditi da efekat ne bude takav kao da ste se najpre posavetovali sa stručnjakom iz oblasti pravilne ishrane.





http://dijetaplus.com/hrononutricija-a/

Kada je beba spremna za voće?

Pedijatri savetuju majkama da oko petog meseca polako počinju bebama da uvode čvrstu hranu, a ovu promenu u bebinoj ishrani je najbolje započeti voćem i žitaricama bez glutena (rižine ili kukuruzne pahuljice). Evo na šta pritom treba da obratite pažnju.

Kod uvođenja novih namirnica u bebinu ishranu, najvažnije je da se držite pravila da uvodite jednu namirnicu nedeljno, odnosno da postoji određen period između dve nove namirnice. Bebi za prvi put ponudite nekoliko kašičica kašice ili soka, a tu količinu povećavajte tokom naredni dana. Kada nakon nekoliko dana pojede veću količinu može se smatrati da je ta namirnica prihvaćena i možete početi da uvodite novu. Takođe bi bilo dobro uvoditi namirnicu u obrok u jutarnjim satima kako bi se izbeglo da tokom noći dođe do mogućih reakcija na hranu. Voće se obavezno mora dobro oprati, a tek onda ogulite koru i usitnite.

Obratite pažnju na higijenu tokom pripreme obroka i ograničite čuvanje voća u frižideru. Pazite da voće bude sezinsko, sveže, da nije tretirano pesticidima i da je u fazi sazrevanja. Izbegavajte agrume pre prve godine života, jer su citrusi najčešći uzrok alergija kod male dece.


Bebe vole voćne kašice i sokiće, slatki su i osvežavajući, a budući da je voće bogato vitaminima, mineralima i vlaknima, odličan je izbor za početak menjanja ishrane. Krenite s jabukama jer su slatke i lako probavljive. Kad beba prihvati jabuku u kašici ili soku, možete je dobro usitnjenu dodavati gotovim mlečnim kašicama ili kašici od riže. Uz jabuke, bebe dobro podnose i krušku, u početku je pripremajte kao kašicu, a kasnije izmrvljenu i usitnjenu mešajte sa žitaricama bez glutena. Sveža, usitnjena i dobro izmrvljena banana takođe je dobar obrok za bebu stariju od šest meseci jer sadrži puno kalijuma.

Nakon deset meseci, vreme je za šljive koje će posebno biti pogodne za bebe s problemima u probavi. Možete zatim uvoditi i breskve i kajsije. Kajsija je bogat izvor kalijuma, betakarotena i vitamina C. Breskve su aromatične i bogate kalijumom i ne sadrže puno šećera.


Narandža, grejpfrut, limun i mandarina, iako su izuzetno bogati vitaminom C, bebama se ne daju zbog moguće alergije, a posebno deci sklonoj alergijama ne treba ih davati prerano. Kivi sadrži puno kalijuma i vitamina C. Jedan kivi dnevno osigurava više nego što je dnevna potreba kalijuma i vitamina C za odraslu osobu. Ovo voće je vrlo korisno za pravilno funkcioniranje imunološkog sistema i povoljno deluje na sluzokožu. Ali, ni kivi ne bi trebalo davati detetu pre nego završi godinu dana zbog rizika od alergije.




http://www.mamaibeba.com/

Doing This Before Thanksgiving Dinner Can Lower Your Heart Attack Risk

Come Thursday, taking a leisurely stroll might be the last thing on your mind. Who can think about exercising when you've got the daunting task of making sure a 10 lb bird and a countless number of side dishes all make it to the table without a mishap? (Here are 7 incredible results you'll get from walking 30 minutes a day.)

Still, in between all that cooking, it's worth making some time to lace up your sneaks. Don't worry, we're not talking about an hour workout here, just a few brisk laps around the block. Doing so just might help you keep your game face on in the kitchen—and resist the urge to dive into the stuffing before dinner, new research suggests. (Make 2017 YOUR year by taking charge of your health and jump-starting your weight loss with the Prevention calendar and health planner!)

Compared to being inactive, hourly 5-minute microbursts of moderate exercise may boost your energy and stave off fatigue, and keep cravings at bay, finds a study published in the International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity. The extra movement increases blood flow, which could play a role in helping you feel alert. Being active is also thought to suppress hunger and act as a sort of buffer to take your mind off of food for a while, the researchers say.

That's not all. There's a more important reason why you should make some time to get moving before everyone starts piling their plates with turkey: The extra activity might be good for your heart.

It's no secret that regularly eating fatty, salty, sugary fare does bad things to your ticker. But even if you normally eat pretty clean, one over-the-top meal like Thanksgiving dinner could still hurt your heart, research shows. "Your body isn't able to metabolize everything fast enough. It stresses your system," says Nieca Goldberg, MD, a cardiologist at NYU Langone Medical Center. Loading up on salt and booze raises your blood pressure, while high blood sugar spikes can increase arterial inflammation and decrease blood vessel function. And mass quantities of saturated fat (we’re looking at you, buttery mashed potatoes) literally flood your bloodstream, raising your cholesterol levels, she says.


Of course, going easy on the pie and gravy is one obvious option—on Thanksgiving and throughout the 6-week bingefest we call the holiday season. But all that deliciousness can be hard to resist, especially if it's one of those rare treats that you've been looking forward to for weeks.

A pre-dinner walk is the ticket to having your turkey and stuffing (in reasonable portions, natch) and eating it, too. Aerobic activity before a meal can help keep levels of unhealthy triglyceride-rich proteins in check in the bloodstream, found a review of some 70 studies published in the Journal of Applied Physiology.

How exactly does exercise help? When you're active, your body pumps out hormones like adrenaline that actually work to clear unhealthy particles from your bloodstream, says Adam Splaver, MD, a cardiologist at Memorial Regional Hospital South in Hollywood, Florida. It also makes your arteries more flexible, so they're better at constricting or expanding as needed. "By exercising, you promote good arterial health and prevent the deposition of bad cholesterol on the arterial wall," he says.

In short, a 10- to 15-minute walk before dinner is definitely a good idea. If you can squeeze in a half hour, even better. "Any exercise you do will help you mitigate the effects of Thanksgiving dinner," Splaver says. Someone else can man the stove for a little while.




http://www.prevention.com/

KADA ĆE MOJA BEBA POČETI PRIČATI?

Jedan od najuzbudljivijih događaja za roditelje je trenutak kada čuju da njihova beba izgovara svoje prve riječi.
Teško je sa sigurnošću reći kada bebe počinju pričati, ali većina njih izgovori tri do pet riječi kada napune prvu godinu. Vaša beba može izgovarati riječi i prije, oko šestog mjeseca kada počinju s ma-ma, ta-ta. U ovoj dobi oni ne mogu razumjeti značenje, već samo ispuštaju znakove koje imitiraju.

Receptivni govor

Receptivni govor vašeg djeteta kojeg on razumije javlja se prije izražajnog jezika. Kad razgovarate s vašim djetetom pomažete mu razviti izražajni jezik . Iako dijete neće razgovarati s vama ono ”upija” informacije i razvija svoj jezik. Nekim bebama trebati će malo više vremena kako bi naučili izgovarati riječi.

Rani ekspresivni jezik

od 0-3 mjeseci
Vaša beba počinje učiti komunicirati s vama vrlo rano. Jedan od prvih načina komuniciranja je plač. Sada to ne može zvučati kao jezik no riječ je o razvoju jezika . Primijetiti ćete kako dijete drugačije plače, ovisno o tome što želi.
od 4-6 mjeseci
U ovom razdoblju počesti će žamor i bebino ”gugutanje”. U ovom razdoblju beba će reagirati i na vaš smijeh. To je način komunikacije u ovoj dobi koji će se s vremenom pretvoriti u riječi. Na početku će izgovarati samo po jedno slovo, no već ubrzo će to postati ”da da” ili ”ma ma”.
7-12 mjeseci
U ovom razdoblju će se brzo razvijati bebin receptivni govor. Razumjet će puno više pa tako i vaše jednostavne upute kao što je ne ne. Još ne može govoriti ali će početo razvijati svoj jezik. Obratite pažnju kako oponaša zvukove ili geste koje vi radite. Mahat će, dat će vam poljubac. Nema razloga da se brinete ako još niste čuli prve riječi, ubrzo će beba i govoriti.

Prve riječi

Prve riječi najčešće se čuju između 12. i 14. mjeseca života. Možete očekivati da će beba izgovoriti 20ak riječi do 18.mjeseca. No, ne razvijaju se sve bebe isto. Pitajte mame i vidjet će te koliko različitih odgovora na ovu temu će te dobit. Čak je velika razlika djece iz istih obitelji.

Potaknite razgovor s bebom

Ovdje je nekoliko savjeta kako da potaknete komunikaciju s vašom bebom:
– Oponašajte zvukove i potaknite bebu da vas imitira. Nasmiješite se kad se i on smiješi, izgovarajte glasove koje beba zna izgovoriti.
– Igrajte različite igre kojim ćete ih potaknuti na oponašanje.
– Razgovarajte s bebom tijekom dana. Kada odijevate bebu recite što radite. To će pomoći pri učenju novih riječi.
– Čitajte bebi. Knjige o prvim slovim i riječima biti će korisne vašoj bebi. Dijete neće odmah znati izgovoriti riječ ali će znati raspoznavati kada im pokazujete.

Trebam li biti zabrinut ako beba ne govori?

Ako vaša beba ima 15 mjeseci a još nije počela govoriti ne trebate se brinuti. Bebe bi trebale početi žamoriti barem kada napune prvu godinu. Ako ne počne s ispuštanjem glasova razgovarajte s liječnikom.
Obratite pozornost reagira li beba na zvukove. Ako ne odgovara na ime, ne okreće glavu u smjeru odakle dolazi zvuk isto razgovarajte s liječnikom.
Do 16. mjeseca trebali bi čuti par riječi. Ako vaše dijete ne izgovori ni jednu riječ obratite se liječniku, no ne trebate paničariti, to ne mora biti znak da se beba ne razvija normalno.
Neke bebe, koje su zdrave ne počinju pričati gotovo do druge godine života. Ipak, ako ste zabrinuti zbog bebinog govora i razvoja jezika, razgovarajte s liječnikom.




http://mami.hr/